.png)
Zagreb – Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić, voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić i članica Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Anamarija Blažević, ujedno i članica hrvatskog izaslanstva jedinica lokalne i područne samouprave u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe održali su u utorak sastanak s izaslanstvom Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe na čelu s izvjestiteljicom za lokalnu demokraciju, zastupnicom u Komori lokalnih vlasti Vijeća Europe Gobnait Ni Mhuimneacain i izvjestiteljicom za regionalnu demokraciju i zastupnicom u Komori regionalnih vlasti Vijeća Europe Cecilijom Dalman Eek.
Glavni cilj boravka ovog izaslanstva u Hrvatskoj je redoviti petogodišnji monitoring provedbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi koju ju je Hrvatska djelomično ratificirala 1997. godine, a preostali dio 2008. godine. Kako je rečeno, posljednji u nizu održan je 2016. godine i to u svrhu pripreme Izvješća o situaciji lokalne i regionalne demokracije, a što će biti slučaj i nakon ovog boravka. –Naš zadatak nije samo da vidimo provodi li Hrvatska i na koji način obveze iz Povelje već i da čujemo i razmijenimo mišljenja o poteškoćama s kojima se susreću jedinice lokalne i regionalne samouprave, rekla je Mhuimneacain te dodala kako će hrvatska strana nakon monitoringa dobiti prijedlog nacrta Izvješća i preporuka na razmatranje.
Govoreći o reformskim aktivnostima, najnovijem pravnom okviru iz ovog područja te regionalnoj politici predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije je naglasio kako se izmjenama Zakona o regionalnom razvoju usvojio i paket zakona za određena posebna područja kao što su otoci, brdsko-planinska područja i područja od posebne državne skrbi. Pavić je u nastavku govorio o sredstvima koja jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave imaju na raspolaganju kroz EU fondove što kroz EU financijsku omotnicu za razdoblje 2021.-2027. što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. –Hrvatska iz tih omotnica ima ukupno na raspolaganju 25 milijardi eura, rekao je Pavić te dodao da će osim iz navedenih omotnica Hrvatskoj biti dostupno i 680 milijuna eura u sklopu ITU mehanizma, posebno osmišljenog za gradove. Naglasio je kako to predstavlja gotovo duplo više sredstava nego iz dosadašnjeg programskog razdoblja, kada je iz tog mehanizma Hrvatskoj bilo dostupno 345 milijuna eura. Zaključno je istaknuo kako je pet ciklusa poreznih reformi u proteklih sedam godina uvelike doprinijelo daljnjem razvoju jedinica lokalne i regionalne samouprave i njihovom financijskom boljitku iznoseći brojke i uspoređujući period za 2017. godinu i 2021. godinu.
Detaljan pregled svih zakonodavnih rješenja i reformskih paketa koji se odnose na jedinice lokalne i područje samouprave predstavila je zastupnica Anamarija Blažević naglasivši ulogu i ciljeve Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora. Posebno je istaknula kako je u daljnjem fokusu rada Sabora decentralizacija određenih državnih funkcija i povjeravanje istih općinama, gradovima i županijama. –Osim toga radili smo i na smanjenju broja lokalnih dužnosnika i usvojili zakon kojim se ograničava kandidiranje na lokalnim izborima pravomoćno osuđenim osobama, rekla je Blažević dodavši kako je upravo proveden projekt “Optimizacija sustava lokalne i područne i područne (regionalne) samouprave“. Kako je istaknula, njegov glavni rezultat je uspostava digitalne platforme za praćenje kapaciteta jedinica putem koje će se dobiti objektivna slika o potencijalima svake županije, grada i općine za obavljanje poslova iz njihova samoupravnog djelokruga.
Kao voditeljica Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marijana Balić se posebno osvrnula na upravljanje krizama na lokalnoj i regionalnoj razini posebno istaknuvši razorne potrese koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine, ali govoreći i o utjecaju pandemije kovida te teškim posljedicama rata u Ukrajini.
Dalman Eek je tijekom susreta naglasila kako ih kao delegaciju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe najviše zanima kakve su se glavne političke promjene dogodile u Hrvatskoj na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave od monitoringa 2016. godine. –Sve ono što se od tada dogodilo, kao i sve brojke koje smo imali priliku čuti, unesite u odgovore na pitanja koja ćemo vam uputiti u procesu izrade Izvješća, rekla je izvjestiteljica za regionalnu demokraciju te pozvala Hrvatsku na potpisivanje Dodatnog protokola uz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, o pravu na sudjelovanje u poslovima lokalne vlasti. Zaključno delegacija Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe je pokazala interes i za financijsku situaciju na lokalnoj i regionalnoj razini uputivši pitanje hrvatskoj strani o tome jesu li financijska sredstva adekvatna da se njima obave svi poslovi i zadaci koji su dodijeljeni jedinicama lokalne i regionalne samouprave.
Zastupnica Blažević je, odgovarajući na pitanje o financijskoj perspektivi, iznijela podatke o značajnim učincima poreznih reformi na proračune općina, gradova i županija najavivši da početkom 2024. godine slijedi i šesti krug. –Došlo je i do povećanja prihoda i do smanjenja poreznog opterećenja poreznih obveznika, a najizravniji učinak je upravo porezno rasterećenje, zaključila je Blažević dodavši kako vrijedi istaknuti i činjenicu da su slabije razvijene jedinice lokalne i regionalne samouprave uslijed poreznih reformi zabilježile višestruke prinose u odnosu na prosjek.