Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekciju za 2021. i 2022. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica ministarstva financija pojasnila osnovne značajke proračuna za 2020. godinu. Pri tome je govorila, o ukupnim prihodima državnog proračuna u 2020. godini koji su projicirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4 posto u odnosu na novi plan 2019.). Ukupni rashodi proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za 5 posto ili 7 milijardi kuna više u odnosu na državni proračun za 2019. godinu (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na novi plan). Planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, zbog kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za sljedeću godinu planira se suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna. 

Od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje se prihod od 55,9 mlrd.kn, što je rast za 7,9% u odnosu na prvotni odnosno 3,5% u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Prihod od pomoći bi u 2020. trebao iznositi 18,8 mlrd.kn, što je za 7,5% više u odnosu na originalni a 23,2% u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova. Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 mlrd.kn, što je rast za 6,7 odnosno 2,6%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 u odnosu na rebalans proračuna.
 
Ukupni rashodi proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu od 147,3 mlrd.kn, što je za 5% ili 7 mlrd.kn više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 mlrd.kn. Rashodi za zaposlene iznose 22,8 mlrd.kn, što je za 6,3 mlrd.kn, ili za 21,7%, više, ali u tome nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 mlrd.kn prebacuje se na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 mlrd.kn u odnosu na originalni odnosno za 1,2 mlrd.kn u odnosu na rebalans proračuna. 

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna.  U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 kn na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna. Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17% u odnosu na ovu godinu. Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans. 

Do kraja ove godine, udjel javnog duga u BDP-u iznosit će 71,3 posto, a s prijedlogom proračuna za iduću godinu, unutar 70 posto. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će viškom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 0,2% BDP-a u 2020. godini. U 2021. ponovno se predviđa višak od 0,4% BDP-a, dok će pozitivan fiskalni saldo u 2022. Iznositi 0,8% BDP-a. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine odnosno s 74,8% BDP-a u 2018. Na 61,6% BDP-a u 2022. godini. K tome, fiskalne projekcije predstavljene u ovom dokumentu ukazuju da RH ispunjava srednjoročni proračunski cilj od -1% BDP-a u čitavom projekcijskom razdoblju.

Predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je pojasnio prijedlog proračuna za 2020., za stavke koje su u njihovoj nadležnosti. Financijski plan cijelog razdjela uključujući prenesene prihode od igara na sreću, vlastite prihode i ostalo iznosi 86.954.051 kn. Financijski plan Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH uključujući prenesene prihode od igara na sreću, vlastite prihode i ostalo iznosi 78.022.051 kn dok financijski plan samog Središnjeg ureda iznosi 67.167.491 kn. Naglašeno je kako je plan za 2020. godinu veći za 2.204.437 kn u odnosu na 2019. godinu što iznosi za 3,39% povećanje, uz naglasak da se 2.000.000 kn odnosi na novu aktivnost za strateške projekte za hrvatsku nacionalnu manjinu odnosno za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici. Od igara na sreću u 2020. godini planiraju se prihodi u iznosu od 8.596.310 kn, od uplata polaznika Ljetne škole Domovina još 337.250 kn, a od aktivnosti Bilateralni projekti još 740.000 kn.

Financijski plan Hrvatske Matice iseljenika uključujući planirane i prenesene vlastite prihode i prihode iz ostalih izvora iznose 8.932.000 kn, a financijski plan samo za Hrvatsku matice iznosi 7.500.000 kn. 

Predstavnik Središnjeg ureda je izdvojio i naglasio koliko će se Prijedlogom proračuna za 2020. osigurati sredstava za kako slijedi: 
-    javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu – 26.000.000 kn
-    javni natječaj za prijavu programima/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu – 5.000.000 kn
-    javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH za akademsku godinu 2019./2020. u iznosu od 3.500.000 kn, uz napomenu za 2021. i 2020. godini je povećanje za još 100 stipendija
-    strateški programi hrvatske nacionalne manjine – za 2020. i 2021. iznosi 2.000.000 kn
-    HNK i Sveučilište u Mostaru – iznosi 6.000.000 kn
-    HRT – 10.800.000 kn
-    Hrvatske svjetske igre 2020. – 700.000 kn
-    Ljetna škola Domovina i Korijeni cca 630.000 kn.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić