Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 11. srpnja 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 162 koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2017. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Prilikom uvrštavanja u dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora iznesena je primjedba na primjenu hitnog postupka, ali je isti prihvaćen sa 73 glasa "za", 41 glasom "protiv", te 5  glasova "suzdržan".

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 51., 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica Vlade Republike Hrvatske navela je razloge koji su uzrokom predlaganja ovoga Zakona. Naime, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. ožujka 2017. godine donio je Odluku kojom u točki II. ukida Zakon o pravobranitelju za djecu (Narodne novine br. 96/03), te isti prestaje važiti s danom 1. kolovoza 2017. godine.

Ustavni sud smatra da je za donošenje Zakona o pravobranitelju za djecu bila potrebna većina glasova svih zastupnika u Hrvatskome saboru u smislu članka 83. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, međutim isti je donesen sukladno članku 82. Ustava Republike Hrvatske (takozvanom "običnom većinom").

Nadalje, predstavnica Vlade Republike Hrvatske ističe kako predloženo zakonsko rješenje u sadržajnom smislu uređuje institut Pravobranitelja za djecu na vrlo sličan način kako je bilo propisano i ukinutim Zakonom. Istaknuto je kako je dosadašnjim djelovanjem institucije Pravobranitelja za djecu postignuta vrlo visoka razina zaštite prava djece, stoga opstojnost institucije nije upitna.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora u najvećem broju pojedinačnih rasprava osvrnuli su se na odredbe kojima se, prema nekim interpretacijama, zadire u neovisnost institucije Pravobranitelja, a koje nisu mijenjane u odnosu na ukinuti Zakon, pa je istaknuto žaljenje što se propustila prilika bolje normativno urediti institut Pravobranitelja.

Naime, i nadalje se zakonom propisuje da je neprihvaćanje izvješća Pravobranitelja u Hrvatskome saboru razlog za njegovu smjenu, što je, smatraju neki članovi Odbora, u neskladu s člankom 4. Konačnog prijedloga zakona, ali i s načelom neovisnosti.

Nadalje, zadržan je (iz ukinutog zakona) i postupak izbora pravobranitelja za djecu, odnosno propisuje se da Pravobranitelja bira i razrješava Hrvatski sabor, a na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. U tom smislu izrečena je primjedba kako institucija Pravobranitelja, po svom djelokrugu i načinu rada, prati rad izvršne vlasti, pa je iznesen prijedlog da bi možda bolje rješenje bilo da Pravobranitelja bira Hrvatski sabor, objavom javnog poziva na temelju kojega bi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, uz prethodno mišljenje Odbora za obitelj, mlade i sport, utvrdio prijedlog najmanje dva kandidata i uputio ga Hrvatskome saboru na razmatranje i donošenje odluke o imenovanju.

Vezano uz članka 28. Konačnog prijedloga zakona, izražena je sumnja kako se pokušava smijeniti aktualnu pravobraniteljicu za djecu pod krinkom obveze donošenja novog Zakona. U tom kontekstu, obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske, zauzet je stav kako ukidanjem Zakona o pravobranitelju za djecu iz 2003. godine prestaju važiti i svi pravni akti proizašli iz njegove primjene (na primjer, Poslovnik o radu pravobranitelja), pa tako i Odluka o imenovanju pravobraniteljice za djecu (Narodne novine br. 40/2014).
Nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova ZA, te 2 glasa PROTIV), Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskom saboru da

DONESE

ZAKON O PRAVOBRANITELJU ZA DJECU

Sukladno članku 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na Prijedlog zakona o pravobranitelju za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, Odbor za obitelj, mlade i sport  predlaže sljedeći

AMANDMAN

na članak 17. stavak 2.:
u članku 17., stavak 2. riječ "podnosioca" zamjenjuje se riječju "podnositelja"

OBRAZLOŽENJE:

U hrvatskom jeziku imenice koje završavaju s -lac (npr. podnosilac) pripadaju standardnom jeziku rubno, tj. pripadaju njegovu razgovornome funkcionalnom stilu. U biranijemu stilu bolje je  upotrebljavati imenice koje završavaju s -telj (podnositelj).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Nada Turina-Đurić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina-Đurić