.png)
Cijenjeni antifašistički borci i antifašisti, poštovani izaslaniče predsjednika Republike Hrvatske, izaslaniče predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođe i gospodo.
Čast mi je, ali i velika radost biti ovdje s vama u povodu obilježavanja 70. obljetnice Prvog zasjedanja ZAVNOH-a. Ovdje se, prije 70 godina, „rodio“ Sabor moderne hrvatske države. Na ovome mjestu postavljeni su temelji državnosti iz kojih je izrasla današnja neovisna, europska i demokratska Hrvatska. Zato je za mene velika čast da mogu predstavljati Hrvatski sabor u prigodi obilježavanja 70. obljetnice njegovog ponovog rođenja nakon što je pune 24 godine bio ušutkan u Kraljevini SHS i potom pod ustaškim režimom.
Istodobno, biti predsjednikom Hrvatskog sabora baš u ovom trenutku proslave 70. obljetnice znači i veliku odgovornost. Ta odgovornost proizlazi upravo iz dubokog poštovanja prema odlukama ZAVNOH-a i iz želje da se očuva tradicija, da se nastavi graditi na njihovim vrijednostima. A najveća od svih vrijednosti koje nam je donijelo Prvo zasjedanje ZAVNOH-a bilo je pravo naroda na njegovo samoopredjeljenje. U tom je pogledu ZAVNOH, nadovezujući se na najveće vrijednosti prijašnjih Sabora, u cijelosti ispunio svoju državotvornu i predstavničku ulogu. Prvo zasjedanje ZAVNOH-a jasno je izrazilo težnju građana Hrvatske, bez obzira na njihovu nacionalnost, da žive u miru i slobodi. Isto tako odlučno je odbacilo jugoslavenski centralizam kao i sve oblike fašizma i nacizma braneći tako pravo hrvatskog naroda da živi svoj na svome, pravo naroda na vlastitu državu. Tako su već na Prvom zasjedanju ZAVNOH-a, i to u jeku rata, izražene stoljetne težnje hrvatskog naroda za slobodom od svake tuđinske vlasti i pokušaja da se zatru njegov jezik, njegova kultura, njegovi običaji, sve ono što čini njegov identitet.
U "Proglasu narodima Hrvatske", koji je upućen s I. zasjedanja, ZAVNOH je pozvao na borbu za oslobođenje od tuđinske vlasti. Na tu borbu pozvao je i "braću Hrvate Istre, Zadra, Rijeke i jadranskih otoka". ZAVNOH je 20. rujna 1943. svojom "Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj" potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o sjedinjenju. Istom Odlukom su tada proglašeni ništavnim ugovori Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom, kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a talijanskoj manjini ZAVNOH je zajamčio pravo na autonomiju.
Na Drugom zasjedanju, koje je održano u Plaškom (12.–15. listopada 1943.), dakle također prije 70 godina, donesen je proglas o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom čime je potvrđena odluka Izvršnog odbora ZAVNOH-a od 20. rujna 1943. o priključenju svih dijelova Hrvatske koji su prema Rimskim ugovorima iz 1941. bili pripali Italiji.
Prigoda je i da se prisjetimo Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskom (8.–9. svibnja 1944.) na kojem je ZAVNOH proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim tijelom i najvišim tijelom državne vlasti demokratske Hrvatske, donesena je odluka o pristupanju Hrvatske u federativnu Jugoslaviju na temelju prava na samoodređenje.
Najveća snaga partizanskog pokreta, naročito u Hrvatskoj gdje je on bio među najmasovnijima u Europi, iznikla je upravo iz njegovog domoljublja koje je zemlju i dovelo do pobjede nad okupatorima i domaćim izdajnicima. Hrvatski partizanski pokret zavređuje naše puno poštovanje i divljenje upravo zato što je imao tu visokovrijednu sposobnost da osluškuje bilo vlastitog naroda, ali i da istodobno prati razvoj na međunarodnoj političkoj sceni. Jer pravo naroda na samoodređenje proklamirali su upravo antifašistički saveznici kao jedno od osnovnih načela uređenja modernog svijeta. Stoga je pravo naroda na samoodređenje ugrađeno u najvažnije dokumente Ujedinjenih naroda. Koliko je pravo naroda na samoopredjeljenje i na obnovu njegovog suvereniteta, kao najvažnijeg temelja slobode naroda, bilo na srcu hrvatskim partizanima govori nam i podatak da je na Drugom zasjedanju ZAVNOH-a tadašnji sekretar CK KPH dr. Andrija Hebrang dobio jednoglasnu podršku za svoj govor u kojem je inzistirao na federalnom uređenju Jugoslavije tako da ona „svakom narodu osigura njegova nacionalna prava, nacionalnu slobodu i samostalnost“.
Gospođe i gospodo, potrebno je posebno naglasiti da su odluke ZAVNOH-a imale presudno i dalekosežno značenje u obrani hrvatske državnosti. One su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske. Republika Hrvatska je u izvorišnim osnovama svog prvog Ustava jasno naznačila da svoju državnost u vremenu Drugog svjetskog rata temelji na narodnooslobodilačkoj borbi i odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske o stvaranju Federativne Države Hrvatske, a nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske. Odluke ZAVNOH-a bile su onaj presudni argument, onaj jezičac na vagi koji je tijekom obrane od velikosrpske agresije u Domovinskom ratu Hrvatskoj donio dugo priželjkivanu punu samostalnost i neovisnost, ali i međunarodni ugled i međunarodno priznanje u njenim republičkim granicama.
Hrvatska se svoje antifašističke prošlosti nikada nije odrekla, naprotiv! Današnje prisjećanje na Prvo zasjedanje ZAVNOH-a kao preteče današnjeg Hrvatskog sabora, pokazuje nam da taj dio hrvatske povijesti trebamo s ponosom isticati, učiti iz nje i za budućnost čuvati sve ono što je u njoj dobro i pozitivno. Jer sloboda, jednom izborena, ne znači da je zauvijek ostvarena. Sloboda je baš kao cvijet – o njoj treba misliti, treba ju čuvati od nametnika, njegovati i hraniti.
Poštovanim sudionicima hrvatske antifašističke borbe zahvaljujem u ime Hrvatskoga sabora na vrijednostima koje su nam ostavili u nasljeđe da na njima gradimo bolji i pravedniji svijet. S optimizmom u budućnost svima prisutnima čestitam 70. obljetnicu Prvog i Drugog zasjedanja ZAVNOH-a. Hvala na pozornosti!