Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj  21. studenoga 2018. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2019. godinu  i projekcije za 2020. i 2021. godinu  kao i  prijedloge financijskih planova za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvjestio je da se u srednjoročnom razdoblju predviđa nastavak povoljnog kretanja ekonomske aktivnosti sa rastom BDP-a od 2,7% u 2018., 2,9% u 2019., 2,7 % u 2020., te 2,5% u 2021. godini. Procjene pozitivnog gospodarskog rasta temelje se na pozitivnom doprinosu domaće potražnje, makroekonomskom učinku trećeg kruga porezne reforme, oporavku bruto investicija, ulaganja u fiksni kapital, dinamiziranju korištenja  EU-fondova, izraženijom rastu investicijske aktivnosti, daljnjem oporavku građevinskom sektora itd. 

Sukladno navedenom ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019., planirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, u 2020., u iznosu od 138,5 milijardi kuna a u 2021., u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Najveći dio prihoda čini porezni prihodi koji su za 2019., projicirani u iznosu od 78,5 milijardi kuna, u 2020., u iznosu od 80,1 milijardu kuna au 2021., u iznosu od 82,6 milijardi kuna. Osim poreznih prihoda najveća stavka proračuna su doprinosi koji su u 2019., planirani u iznosu od 24,1 milijardu kuna, u 2020., u iznosu od 25,1 milijardi kuna au 2021., u iznosu od 26,2 milijarde kuna. Prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstava iz EU- fondova planirani su u 2019., u iznosu od 17,5 milijardi kuna, u 2020, u iznosu od 17,2 milijarde kuna a u 2021., u iznosu od 15,7 milijardi kuna.

Ukupni rashodi Državnog proračuna planirani su u 2019. godini u iznosu od 140,3 milijarde kuna, u 2020., u iznosu od 141,0 milijardi kuna a u 2021., u iznosu od 141,5 milijardi kuna. Rast rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka u 2019. godini najvećim je dijelom rezultat osiguranja sredstava za mirovine i morivinska primanja (1,2 milijarde kuna), doprinosa Republike Hrvatske Proračunu EU (142,2milijuna kuna), mjere demografske obnove (468 milijuna kuna), učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja (310,2 milijuna kuna), te predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije (160,3 milijuna kuna). Gledajući po izvorima, ukupni rast rashoda u 2019. godini u odnosu na 2018. godinu odnosi se na na izvore koji utječu na rezultat proračuna opće države (2,8 milijardi kuna), dok se na izvore koji ne utječu na rezultat proračuna opće države odnosi 4, 1 milijarda kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u 2019. godini u iznosu od 136,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 140,3 milijarde kuna, planirani manjak Državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda.  U 2020. godini manjak Državnog proračuna projiciran je na razini od 2, 5 milijarde kuna ili o,6% bruto domaćeg proizvoda dok se u 2021., projicira manjak na razini od 807, milijuna kuna ili 0,2% bruto domaćeg proizvoda.

Na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta projiciran je rast u 2019. godini od 13,4%, od cca 2,8 milijardi kuna na 3,2 milijardi kuna, dok se u 2020., predviđa smanjenje od 73,9% od 3,2 milijarde na 2,4 milijarde kuna  a u 2021., smanjenje od 69,9%  od 2,4 milijarde na  1,6 milijardi kuna.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“Hrvatskome saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

te sljedećih odluka:

-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu,
-odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcija ta 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Darinko Kosor