Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 27. sjednici održanoj 20. studenog 2018. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenog 2018. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu .

Uvodno je predstavnica ministarstva financija pojasnila osnovne značajke proračuna u 2019.g.  Ukupni prihodi u 2019.g planiraju se u iznosu od 136,1 odnosno 5,5 % više od plana za 2018.g,   Projekcija prihoda temelji na očekivanom rastu bruto domaćeg proračuna u 2018.g od 2,7%, te predviđenim rastom BDP-a od 2,9% u 2019.g. Fiskalnu politiku Republike Hrvatske u razdoblju od 2019. do 2021. godine određivat će napori da se jača ekonomski rast i fiskalna odgovornost kako bi se osigurala primjerena skrb za sve građane Republike Hrvatske. Prihodna strana proračuna obilježena je trećim krugom poreznog rasterećenja i nastavkom porezne reforme započete 2017. s ciljem smanjenja poreznog opterećenja te uspostavljanja stabilnijeg i jednostavnijeg poreznog sustava koji će smanjiti administrativno opterećenje te pružiti sigurnost svim poreznim obveznicima. Nakon što je Republika Hrvatska 2017. izašla iz procedure prekomjernog deficita poduzimaju se kontinuirani napori kako bi se smanjio udio javnog duga u BDP-u, te će u 2019. manjak Državnog proračuna po metodologiji ESA iznositi 0,4% BDP-a, u 2020. očekuje se manjak od 0,3%, dok se u 2021. očekuje višak od 0,3% BDP-a. U okviru planiranih prihoda poslovanja u 2019. godini porezni prihodi su najizdašniji izvor financiranja te se planiraju  u iznosu od 78,5 milijardi kuna što je 4% više od plana za 2018.g, a najveći dio otpada na prihode od poreza na robu i usluge  koji je planiran u iznosu od 69,2 milijarde kuna ili 4% više od plana za 2018.g. Na rashodovnoj strani proračuna u 2019.g planirani su rashodi u iznosu od 140,3 milijarde kuna, odnosno planirani manjak državnog proračuna u 2019.g iznosit će 4,2 milijarde kuna ili 1%BDP-a. Planirani manjak državnog proračuna u po planu za 2020g. iznosit će 0,6% BDP-a, a u 2021.g 0,2%BDP-a.

Predstavnik predlagatelja vezano uz planirane rashode na poziciji Ministarstva znanosti obrazovanja istaknuo je da su planom za 2019.g predviđeni rashodi za poticanje obrazovanja nacionalnih manjina  u iznosu od 2.400.000,00kn,  ili 1,3% više u odnosu na plan za 2018.g. koji je rebalansom povećan za 28,2 %, a povećana su i sredstva za aktivnosti vezane uz posebne programe obrazovanja nacionalnih manjina, srednjoškolske stipendije za učenike pripadnike romske nacionalne manjine, pomoć u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju, predškolski odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju.
Za Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Državnim proračunom za 2019.g planirana su sredstva u iznosu od 49.533.948 kuna što je 11,2% više od plana za 2018.g , a povećanje se između ostalog odnosi na sredstva za nacionalne manjine, borbu protiv diskriminaciju te marginalizirane skupine. Vezano uz potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih  manjina planirana su u iznosu od 36.460.157 kuna odnosno 7% više od plana za 2018.g, a ukupna sredstva namijenjena Savjetu za nacionalne manjine, planirana su u iznosu od 38.657.227 kuna odnosno  9,2% više od plana za 2018.g.

Istaknuto je i povećanje na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te su planirana sredstva za skrb o socijalno osjetljivim skupinama koja su planirana u iznosu od 1.070.096.340 ili 9,2 % više u odnosu na plan za 2018.g što se odnosi na povećanje  na rodiljine naknade koje se povećavaju sa 2.600 kuna na 3.900 kuna, te povećanja osobne invalidnine te pomoći i njegu u kući, povećanje za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju, skrb o djeci bez roditeljske skrbi, skrb o osobama s mentalnim oštećenjima, skrb o osobama s tjelesnim intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima, skrb o starijim i nemoćnim osobama.  Planirani rashodi Ministarstva rada i mirovinskog sustava u dijelu koji se odnosi na mirovine na temelju osiguranja starosne mirovine planirani su u iznosu od  25.179.711.200 kuna ili 37,7 % više od plana za 2018.g, a povećani su i rashodi za invalidske mirovine na 3.770.644.910 ili 2,2 % više od plana za 2018.g te izdaci za ostale mirovine, a sve zbog povećanja indeksirane mirovine. U odnosu na Ured pučkog pravobranitelja planiraju se u iznosu 12.561.217 kuna što je 3,9% više od plana za 2018.g.

Vezano uz prava osoba s invaliditetom u raspravi je s jedne strane  istaknuto da se radi o prvom proračunu kojim se povećavaju naknade za osobe s invaliditetom, naknade za pomoć roditeljima i njegovateljima osoba s invaliditetom kojim se vraća dostojanstvo tim osobama, te je pohvaljeno što se novim zakonom o socijalnoj skrbi osobna invalidnina više neće uvjetovati imovinskim cenzusom, te je pohvaljen rad Vlade. S druge strane je rečeno da je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja bi se morala u potpunosti implementirati u Hrvatsko zakonodavstvo kako bi se planirala sredstva i aktivnosti u svim ministarstvima za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom po navedenoj konvenciji.  Kao primjer naveden je Ovršni zakon koji ne prepoznaje granicu nužnih sredstava za život osoba s invaliditetom u odnosu na druge, iako je evidentno da se za podmirivanje osnovnih životnih potrebe osoba s invaliditetom potrebna znatno veća financijska sredstva.

Vezano uz predviđene rashode za nacionalne manjine, istaknuta je primjedba na predviđena sredstva za zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine a koja se distribuiraju preko jedinica lokalne samouprave koje ne koriste tu stavku proračuna. Također je iznesena primjedba na način distribucije sredstava za stipendije za pripadnike romske manjine koje se financiraju preko nacionalne zaklade a isplaćuju se na kraju umjesto na početku školske godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova  ( 6 glasova „ ZA“ i  3  glasa “ PROTIV“ )  odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e
 
DRŽAVNOG PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE  ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac