Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici, održanoj 16. studenoga 2018. godine, Prijedlog  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je u smislu članka 197. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019. godini projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.) U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. godinu (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan).

Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 0,7% BDP-a u 2019. godini, 0,4% BDP-a u 2020. godini, dok se u 2021. godini očekuje uravnotežen proračun.

Na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja predviđena su sredstva u iznosu od 17.281.793.786 milijardi kuna za 2019. godinu što predstavlja 1.048.335.277 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu, dok su na poziciji Ministarstva kulture predviđena sredstva u iznosu od 1.240.967.283 milijardi kuna što je za 31.375.199 milijuna kuna više naspram 2018. godine. Isto tako, Prijedlogom proračuna za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti predviđeno je povećanje sredstava, te ona prema Prijedlogu proračuna za 2019. godinu iznose 79.614.759 milijuna kuna i u odnosu na 2018. godinu povećana su za 7.092.843 milijuna kuna.

U raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna na poziciji Ministarstva znanosti i obrazovanja u dijelu koji se odnosi na redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu istaknuto je kako povećanje stavke 31- rashodi za zaposlene od 1,51% neće biti dovoljno ukoliko dođe do najavljenog povećanja osnovice za plaće zaposlenih. Također, povećavanje aktivnosti za programsko financiranje, a koja je aktivnost na razini svih javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, od 77.000.000 kn, odnosno 22.81% u odnosu na 2018. godinu anulira se smanjenjem aktivnosti A622003 i A622004. Neto povećanje navedenih tri aktivnosti iznosi 9.883.609 kn odnosno 2.36% i nije dostatno za redovno financiranje nastavne i redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, istaknuto je mišljenje kako u planu Državnog proračuna za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. treba obuhvatiti i aktivnost kroz koju bi se planiralo rješavanje nedostatnog financiranja hladnog pogona Sveučilišta u Zagrebu, posebno Muzičke akademije. Aktivnosti A679079 - Sveučilište u Zagrebu Bicro Biocentar i A679087 Potpora studiju protestantske teologije planirane su s nulom usprkos ugovorenim obvezama.

Isto tako, zauzeto je stajalište da bi se sredstva u dijelu koji se odnosi na poziciju  Nacionalnog vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj trebala povećati budući da je Nacionalno vijeće stručno tijelo koje usmjerava rad visoko obrazovnih, stručnih i znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj.

U raspravi o Prijedlogu Državnog proračuna na poziciji Ministarstva kulture zatraženo je pojašnjenje vezano za realizaciju kapitalnih projekata. S tim u svezi ministrica kulture istaknula je Arehološki muzej Istre kao najvažniji projekt koji se financira nacionalnim sredstvima, projekt Arheološki park Vučedol kao najvažniji projekt financiran iz europskih sredstava, te realizacija obnove Gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima, kao zadnje kulturne institucije koja je nakon završetka Domovinskog rata ostala neobnovljena.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 “ZA” i 3 “PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Sabina Glasovac, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Bedeković