Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 44. sjednici, održanoj 20. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava) (dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna za 2019. godinu, sukladno članku 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno se predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija osvrnuo na makroekonomsku situaciju te istaknuo da je kontinuirano vidljivo pozitivno kretanje u gospodarstvu, te da će BDP za 2019. godinu porasti za 2,9%, dok se porast BDP-a u 2020. i 2021. godini predviđa za 2,7% i 2,5%. Gospodarski rast bi se u većem dijelu temeljio na domaćoj potražnji.

Projekcije prihoda za 2019. godinu predviđene su u iznosu od cca 136,1 milijardu kuna, što je za 5,3% više u odnosu na 2018. godinu (računajući rebalans), dok se za 2020. godinu projecira iznos od 138,5 milijardi, a u 2021. godini  iznos od 140,7 milijardi kuna.

Najznačajniji prihod proračuna dolazio bi i nadalje od poreznih prihoda te su za 2019. godinu ti prihodi projecirani u iznosu od 78,5 milijardi kuna od čega se planira s pozicije poreza na dodanu vrijednost uprihoditi 51,8 milijardi kuna, a od trošarina 15,7 milijardi kuna. Od doprinosa se planira prikupiti 24,1 milijardu kuna, a  od prihoda od pomoći (što se u najvećem dijelu odnosi na sredstva iz EU fondova) gdje se planira intenzivirati njihovo povlačenje, ti bi prihodi u 2019. godini iznosili 17,5 milijardi kuna.

Nastavno je istaknuo da su ukupni rashodi predviđeni u iznosu od cca 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun RH za 2018. godinu.

Veliko povećanje vidljivo je na stavci koja pokriva mirovine i mirovinska primanja i to u iznosu od 1,2 milijarde kuna što je rezultat indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanog rasta broja umirovljenika, 468 milijuna kuna za mjere demografske obnove, uključujući i mjere provedbe obiteljske i populacijske politike (doplatak za djecu, naknada za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete, subvencioniranje stambenih kredita),  predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU u iznosu od 160,3 milijuna kuna, 144,2 milijuna kuna doprinosa Republike Hrvatske proračunu Europske unije te 310,2 milijuna kuna za učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja i dr.

Ukupni manjak proračuna opće države u 2019. godini iznosio bi 0,7% BDP-a, (ako se primijeni EU metodologija 0,4% BDP-a), u 2020. godini projekcija manjka je 0,4% BDP-a, a u 2021. godini proračun bi bio uravnotežen.
Isto bi rezultiralo i padom zaduženosti, te se očekuje da će ukupan dug u 2019. godini iznositi 71,6%, u 2020. godini 68,8%, a u 2021. godini 65,6% BDP-a.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova je istaknuo da je planom za 2019. godinu predviđeno povećanje od oko 150 milijuna kuna na razdjelu 040 što osim Ministarstva unutarnjih poslova obuhvaća i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, Državnu uprava za zaštitu i spašavanje (u financijskom planu nalazi se i Hrvatska gorska služba spašavanja), Hrvatski centar za razminiranje te Agenciju za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom (povećanje od 150 milijuna kuna se odnosi na proračunska sredstva za razdjel 040 u 2018. godini nakon rebalansa).
Samo Ministarstvo unutarnjih poslova ostvaruje povećanje u odnosu na plan iz 2018. godine u iznosu od 97 milijuna kuna (od čega će se 54 milijuna kuna utrošiti na plaće odnosno materijalne troškove).
I za Državnu uprava za zaštitu i spašavanje predviđeno je povećanje proračunskih sredstava, kao i za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i Hrvatski centar za razminiranje, dok Agenciju za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom očekuje smanjenje sredstava u iznosu od 1,4 milijuna kuna.

Nastavno je istaknuo da se najveći dio planiranih rashoda odnosi na rashode za zaposlene i materijalne troškove što se u Ministarstvu unutarnjih poslova kreće oko 4 milijarde kuna.
Za 2019. godinu posebno je istaknuo sljedeće aktivnosti s povećanim financijskim sredstvima – Ilegalne migracije s iznosom od 60 milijuna kuna koja će se najvećim dijelom utrošiti za plaćanje prekovremenog rada, naknade za rad na terenu, troškove goriva, smještaja i prehrane policijskih službenika, Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa s iznosom od 90 milijuna kuna za preventivno-promidžbene aktivnosti, opremanje prometne policije i sufinanciranje sanacije opasnih mjesta na županijskim cestama i u gradovima, Fond za azil, migracije i integraciju u iznosu od oko 68,9 milijuna kuna što se, između ostalog, odnosi na rekonstrukciju smještajnih prostora i pratećih objekata za smještaj tražitelja azila u prihvatilištu Zagreb te povećanje spremnosti za mogućnost porasta broja tražitelja azila i izgradnja objekta u Maloj Gorici za potrebe smještaja migranata, Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH u iznosu od 2,5 milijuna kuna za 2019. godinu koja bi se provodila u suradnji s DUZS-om i HVZ-om gdje je cilj projekta povećanje spremnosti i kapaciteta vatrogasnog sustava, a kroz nabavu 94 nova vatrogasna i druga specijalna vozila koja bi se raspodijelila vatrogasnim postrojbama u svim županijama ( nabava vozila realizirala bi se 2020. i 2021. godine), Modernizacija radiokomunikacijske opreme sustava civilne zaštite sa sredstvima u iznosu od 37,1 milijun kuna čime bi se omogućilo unificirano komuniciranje između MUP-a, DUZS-a, HVZ-a, HGSS-a (isti unificirani način komunikacije digitalno-komunikacijskog sustava MUP-a trenutno već koriste MORH i hitna medicinska služba).

Na poziciji Upravljanje državnim granicama predviđeno je povećanje od 89,8% u odnosu na 2018. godinu te su predviđena sredstva u iznosu od 103,1 milijun kuna. Na aktivnosti Fond za unutarnju sigurnost – instrument za granice i vize predviđena su sredstva u iznosu od 93,6 milijuna kuna što je dvostruko više nego u 2018. godini, s obzirom da se planira nabava opreme i vozila za zaštitu vanjske granice.

Predstavnik predlagatelja je posebno istaknuo da je MUP putem Ministarstva financija pokušao ostvariti sredstva s pozicije Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zaštite okoliša i graditeljstva za dva projekta – nabava vatrogasnih vozila i  modernizaciju radiokumunikacijske opreme.

Vezano za povećanje sredstava za DUZS posebno je istaknuo povećanje na aktivnosti Razvoj sustava pripreme i odgovora na katastrofe kroz opremanje i razvoj pet modula civilne zaštite u cilju stvaranja mogućnosti za učinkovito reagiranje na otklanjanju posljedica katastrofa u iznosu od 18,5 milijuna kuna. Sredstva će se utrošiti na nabavu zaštitne i radne odjeće i obuće i specijalne opreme za pripadnike Državnih interventnih postrojbi civilne zaštite RH kao i za nabavu vozila i plovila za intervencije.

Nastavno je istaknuo i povećanje sredstava  Hrvatskom centru za razminiranje u 2019. godini u iznosu od oko 16 milijuna kuna (uzimajući u obzir ukupno predviđena sredstva za 2018. godinu kroz rebalans) za razminiranje RH.
Na kraju rasprave je naglasio formiranje pričuvne policije (500 pričuvnih policajaca) za 2019. godinu), koji bi zajedno s graničnom policijom obavljali nadzor državne granice.

Zaključno je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da su sredstva predviđena u Prijedlogu državnog proračuna za 2019. godinu dostatna za izvršavanje svih predviđenih zadaća.

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva iz Prijedloga državnog proračuna za 2019. godinu.
Predstavnici svih tijela su se zaključno izjasnili, u odnosu na tijela koja predstavljaju, da su predviđena proračunska sredstava dostatna za izvršenje svih zakonom i drugim aktima utvrđenih poslova i zadaća za 2019. godinu.

U raspravi je pozdravljeno formiranje pričuvne policije koja bi bila angažirana na čuvanju državne granice te je istaknuto, nasuprot prijedlozima da se uz MUP angažiraju i oružane snage, da je to bolje rješenje s obzirom da je stajalište EU da granice čuva samo policija.

Vezano za leasing aranžman za nabavu balističkih prsluka predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova je naglasio da je tijekom 2018. godine provedena EU javna nabava i ugovor je sklopljen s tvrtkom koja je bila najpovoljnija. Ugovoren je najam na 10 godina što, s obzirom da je amortizacijska vrijednost prsluka 5 godina, je kao da je kupljeno 6000 prsluka. To je tehnički i ekonomski najisplativije, a prvi put je ostvareno 2013. godine u PP Sesvete kao pilot projekt. Naglasio je da će se i dalje ići u smjeru modernizacije i opremanja policijskih službenika, a postoje intencije da se i u 2019. godini nastave aktivnosti na poboljšanju statusa policijskih službenika.

Pozdravljeno je i povećanje sredstava za aktivnosti vezano za sigurnost cestovnog prometa te je predstavnik predlagatelja naglasio da se u 2019. godinu prenose sredstva iz 2017. i 2018. godine, te će se tijekom 2019. godine poduzeti što više aktivnosti s ciljem smanjenja smrtnosti na cestama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA I SASTAVNICE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOG SUSTAVA (UVNS, SOA, VSOA, OTC I ZSIS)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić