Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 58. sjednici održanoj 21. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu  Državnog  proračuna  Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija istaknula da su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019. godini projicirani su u iznosu od 136,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan 2018. (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.) U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021. godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna. Ukupni prihodi u 2019. određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2019. godini planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna što je za 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun za 2018. godinu (povećanje od 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan). Sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodovnoj, tako i na rashodovnoj strani proračuna, rezultirat će manjkom proračuna opće države od 0,7% BDP-a u 2019. godini, 0,4% BDP-a u 2020.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na Prijedlog državnog proračuna s pozicija Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.

Ministarstvo zdravstva je u 2018. godini imalo planirana sredstva na svim izvorima financiranja u ukupnom iznosu od 11.559.018.307 kuna, a u 2019. godini je planiralo sredstva u ukupnom iznosu od 11.809.980.205 kuna što je za 250.961.898 kuna više, odnosno za 2,17 %. Na  limitiranim izvorima financiranja Ministarstvo zdravstva je planiralo u 2018. godini iznos od 3.952.745.075 kuna,  a u 2019. godini iznos od  3.558.703.902 kuna,  što je za 394.041.173 kuna, odnosno za 9,97 % manje, s obzirom na to da se najznačajnije smanjenje bilježi na transferu HZZO-u iz Državnog proračuna za 400 milijuna kuna i smanjenje vezano za osnivanje Državnog inspektorata u iznosu od 42 milijuna kuna. Smanjenje je s 3.000.000.000 kuna u 2018. godini na 2.600.000.000 kuna u 2019. godini. 

Predstavnik HZZO-a predstavio je prijedlog financijskog plana HZZO-a prema kojemu su ukupni prihodi planirani u iznosu od 25.835.000.000 kn. Najveći udio u ukupnim prihodima čine prihodi od doprinosa koji su planirani u skladu s predloženom izmjenom Zakona o doprinosima bazirani na stopi doprinosa od 16,5 % na bruto plaće te se za 2019. godinu prihodi od doprinosa procjenjuju u iznosu od 21.243.676.000 kn. Ukupni prihodi u projekciji za 2020. planirani su u iznosu od 26.299.875.000 kn ili za 1,80% više nego u 2019.godini, a u projekciji za 2021.g. ukupni prihodi iznose 26.605.375.000 ili za 1,16 % više nego u 2020.godini.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su povećanje planiranih sredstava za „Bolničku zdravstvenu zaštitu“, koja je u 2019. planirana u iznosu od 9.484.900.000 kuna ili 7,40 % više u odnosu na plan 2018. S tim u vezi ponovno je otvoreno pitanje uspješnosti vođenja pojedinih zdravstvenih ustanova tj. upravljačkog menedžmenta i namjenskog korištenja sredstava.

Članovi Odbora također su pohvalili planirano povećanje sredstava za ortopedske uređaje i pomagala u 2019. godini, za što je  planirano 850.000.000 kuna ili 16,92 % više u odnosu na plan u 2018. U projekciji plana za 2020. planirana sredstva iznose 900.000.000 kuna ili za 5,88% više u odnosu na plan za 2019., a u 2021. planiran je isti iznos kao i u 2020.  Do sada je zabilježeno najveće povećanje za nabavku ortopedskih uređaja i pomagala, što se svakako ogleda u pojačanoj brizi za osobe s invaliditetom, ali i u povećanom broju posljedica od prometnih nezgoda i bolesti vezanih uz trend starenja populacije te obolijevanja od kroničnih i drugih bolesti, naglašeno je u raspravi. S tim u vezi, postavljeno je ponovno  pitanje projekta, odnosno predviđenih sredstava za realizaciju projekta „Spinalni centar“, koji se je trebao već realizirati u nadležnosti Ministarstva zdravstva.

Na poziciji Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u 2019. povećavaju se sredstva u odnosu na 2018. godinu za 7,9% ili za 434.101.065 kuna, ukoliko se u obzir uzmu svi izvori financiranja, istaknuo je predstavnik ministarstva. Članovi Odbora pohvalili su značajno povećanje na planu socijalnih davanja; i to za Doplatak za pomoć i njegu koji se povećava za oko 49.000.000 kuna te za Osobnu invalidninu  koja se povećava za 58.150.000 kuna ( jer se za oba ova prava povećala osnovica za isplatu u 2018. za 20 %).
U raspravi članovi Odbora također su pohvalili planirano povećanje u iznosu od oko 104,6 milijuna za razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom (pod stavkom  „Operativni program učinkoviti ljudski potencijali prioritet 2014-2020“), kao i  povećanje od oko 8,8 milijuna kuna na području skrbi za djecu, mladež i odrasle osobe zbog nužnosti korekcije cijena usluga koje se nisu mijenjale dugi niz godina, što će ujedno doprinijeti i   procesu deinstitucionalizacije, istaknuo je predlagatelj. S time se nije složila članica Odbora zatraživši objašnjenje zbog čega nisu utrošena sredstva iz EU fondova namijenjena za pokretanje brojnih projekata iz područja socijalne uključenosti, kao podrška procesu deinstitucionalizacije u Republici Hrvatskoj.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2020. I  2021. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu  i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu i projekcije plana za 2020. i 2021. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Ines Strenja, dr. med.