Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 24. siječnja 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti socijalnog rada, drugo čitanje, P.Z. br. 405, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2018. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula cilj donošenja novog Zakona koji se ogleda u poboljšanju kvalitete djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kroz usklađivanje poslova iz djelatnosti socijalnog rada sa suvremenim znanstvenim postavkama, jasnije uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Opseg, složenost i važnost djelatnosti socijalnog rada, za sustav socijalne skrbi i društvo u cjelini, nametnuli su potrebu donošenja novog Zakona čime će se stvoriti uvjeti za uspješnije djelovanje profesije socijalnog rada. 

U raspravi članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što su u tekstu Konačnog prijedloga zakona prihvaćena mnoga rješenja u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, a  koja su većinom predložena i na ovom Odboru. Tako je prihvaćena  primjedba Odbora te je  članak 33. (prije članak 60.) izmijenjen tako da je napušten prijedlog da se u Upravni odbor Komore uvode predstavnici ministarstva nadležnog za socijalnu skrb i Hrvatske udruge socijalnih radnika. Prihvaćena je i primjedba dana u odnosu na stručno usavršavanje te se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih radnika, kao i pravo stjecanja specijaliziranih stručnih kompetencija s ciljem promicanja cjeloživotnog učenja i zaštite standarda i kvalitete. Članovi Odbora pohvalili su što je, u odnosu na prvo čitanje, prihvaćena i primjedba vezano uz distinkciju između prvostupnika i magistara te je isto dodano u članku 18. 

Dalje u raspravi pojedini članovi Odbora iznijeli su prijedlog prema kojemu bi se, po uzoru na zakonsko rješenje u Prijedlogu zakona o  psihološkoj djelatnosti, trebalo uvesti posebno poglavlje i članci vezani za vježbenički staž. Također su bili mišljenja da bi trebalo izostaviti, u prvim poglavljima obiju zakonskih akata (o Stjecanju i gubitku prava na obavljanje djelatnosti), taksativno navođenje kaznenih djela pod glavom i brojem, međutim, predlagateljica je objasnila da je takvo izričito navođenje glava usuglašeno s Ministarstvom pravosuđa. 

Nadalje, pohvaljena je mogućnost specijalizacije u pojedinom području (članak 20.),  što svakako predstavlja korak naprijed u vidu obavljanja djelatnosti socijalnog rada, međutim, predstavnici struke bili su mišljenja da bi ovdje trebalo izostaviti riječ „znanost“, koja je prema njihovu mišljenju upotrijebljena u pogrešnom kontekstu te bi bilo dobro zamijeniti je nekom drugom riječi koja ne otvara pitanje koja su to područja, pošto su sva područja definirana zakonom. 

Svi članovi Odbora složili su se da će se predloženim Zakonom osigurati ne samo dosadašnja razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, nego i unaprijediti cjelokupna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ines Strenja, dr. med., predsjednicu Odbora.  

                PREDSJEDNICA  ODBORA
    dr. sc.  Ines Strenja, dr. med.