Zagreb – Članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić gostovala je u četvrtak na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Odbora za gospodarstvo i Odbora za poljoprivredu kako bi predstavila Godišnja izvješća Europskog revizorskog suda za 2024. godinu te kako bi se raspravilo o poukama koje treba izvući iz nedostataka Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility- RRF) i budućnosti Kohezijske politike Europske unije.
Predsjednici odbora Boris Lalovac, Jelena Miloš, Dubravka Lipovac Pehar, Marijana Petir te član Odbora za gospodarstvo Goran Kaniški pozdravili su gošću Ivanu Maletić iskazavši zahvalnost na dosadašnjoj suradnji pritom naglasivši kako izvješća pružaju mogućnost učenja utemeljenog na činjenicama iz preporuka i zaključaka.
Članica ERS Maletić uvodno je predstavila zadaće i ulogu Suda, publikacije te metodiku kojom revizori Suda obrađuju podatke, kao i odnos prema Europskoj komisiji i parlamentu.
- U izvješću za 2024. godinu dobiveni rezultati ukazuju na određene pogreške za koje, smatra Maletić, Europska komisija mora uložiti više truda s državama članicama kako bi se ispravnim i zakonitim iskorištavanjem sredstava u potpunosti uklonile.
Maletić je istaknula kako se najčešće nepravilnosti koje je Sud utvrdio u područjima s najviše pogrešaka odnose u „Koheziji, otpornosti i vrijednosti“ na neprihvatljive troškove i projekte te nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i pravila o državnim potporama; u „Prirodnim resursima i okolišu“ na administrativne pogreške i neprihvatljive korisnike; u „Jedinstvenom tržištu, inovacijama i digitalizaciji“ na neprihvatljive troškove, a posebno one vezane uz obračun plaća; te u „Susjedstvu i svijetu“ na neprihvatljive troškove, nepridržavanje pravila o javnoj nabavi i nepostojanje ključne popratne dokumentacije.
- Sud ne radi istrage, nego sistemske revizije, rekla je Maletić te nastavila kako Sud izvještava o nepravilnostima upotrebe europskih sredstava i upućuje slučajeve sumnje na prijevaru, korupciju ili druge nezakonite aktivnosti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Tako je tijekom 2024. godine OLAF-u prijavljeno 19 slučajeva, a EPPO-u je prijavljeno 7 od tih 19 slučajeva. Temeljem prijava pokrenute su istrage.
- Vrlo je pohvalno za Hrvatsku da od svega što je pregledano u cijelom ovom razdoblju, revizori nisu utvrdili niti jednu nezakonitost ili nepravilnost u korištenju EU sredstava, kazala je Maletić te nastavila da se Hrvatska u ovom trenutku nalazi u top dvije države članice po iskorištavanju sredstava iz RRF-a.
- Oko revizije potpora iz RRF-a i Kohezijske politike postoji znatna razlika, ukazala je Maletić govoreći o tome koliko se na uzorcima iz Kohezijske politike jasno vidi što je dobro napravljeno, a što nije.
Maletić je obavijestila prisutne kako je Sud sastavio osvrt s ključnim porukama, nedostacima RRF-a, upućenim Europskoj komisiji u nadi da će ih uzeti u obzir prilikom sastavljanja novog proračunskog razdoblja, a one su: RRF nije instrument koji se temelji na uspješnosti, usmjerenost na rezultate je ograničena, nema informacija o stvarnim troškovima, nije jasno što se dobilo za uloženi novac, izostanak transparentnosti informacija o krajnjim korisnicima, nisu jasno utvrđeni uvjeti plaćanja, postoji rizik od preklapanja s drugim fondovima EU-a, kontrola korištenja sredstava prepuštena je državama članicama, ako su sredstva nepravilno iskorištena to ostaje neotkriveno, postoji nejednakost u pozicijama država članica proizašla u neujednačenom ispunjavanju etapa, financijska sredstva ponekad nisu razmjerna napretku projekata i zaduživanje država članica donosi rizike.
- O budućnosti Kohezijske politike preporuke Suda idu u smjeru koje ukazuju na to koliko je važno da ona zaista bude odraz potreba regija, a kako bi se stvarno stvorili preduvjeti za ravnomjerni razvoj svih regija, drugi element je pojednostavljenje administracije za krajnje korisnike, a treći je fleksibilnost u suodnosu s novim izazovima, kazala je Maletić navodeći nove prioritete koje ulaze u omotnicu Kohezijske politike, kao što su pojačana izdvajanja za sigurnost uslijed rata u Ukrajini, osiguravanja priuštivog stanovanja i slično. Također, dodala je da ako Kohezijska politika ide u smjeru mjerenja rezultata, onda treba voditi više računa o zakonitosti potrošnje sredstava.
Prisutni zastupnici i predstavnici poslovnog sektora iskoristili su priliku da postave konkretna pitanja, komentiraju izneseno i otvore različite teme. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir iskazala je zabrinutost zbog najave smanjenja sredstava u budućem Višegodišnjem financijskom okviru za Zajedničku poljoprivrednu politiku, ali i zbog ukidanja drugog stupa te rekla da postoji nesigurnost može li europska poljoprivreda izdržati taj pritisak, uz stalno smanjenje sredstava i nove zahtjeve koje se stavlja pred poljoprivrednike. Postavila je i pitanje je li je Sud procjenjivao kakav utjecaj pomoć Ukrajini kroz koridore solidarnosti, kojima ukrajinsko žito preko država članica tranzitno prelazi u treće zemlje, ima na ukrajinske i europske poljoprivrednike. Zastupnica je podsjetila da je dio tog žita ostao u nekim državama članicama, pa i u Hrvatskoj, što je srušilo cijenu žita i uzrokovalo gubitak tržišta za hrvatske ratare.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš otvorila je raspravu o iskoristivosti investicija iz instrumenta RRF-a u smislu rokova, a budući da je on dizajniran tako da se u prvom dijelu provode reforme, a u drugom investicije. O načinu na koji bi se trebalo omogućiti svim regijama da se jednako razvijaju govorila je predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Dubravka Lipovac Pehar. Zastupnici Marko Pavić i Zdravka Bušić otvorili su temu iskoristivosti sredstava iz programa namijenjenih istraživanju i razvoju, a vanjski član Odbora za gospodarstvo, poduzetnik i investitor, Davorin Štetner govorio je o potrebi pojednostavljivanja mehanizma.
Vanjski član Odbora za gospodarstvo Ivica Mišetić ukazao je na značaj preporuka Marija Dragija govoreći o budućnosti gospodarske konkurentnosti Hrvatske.
Zaključno, Maletić je rekla da će Sud na zahtjev Europskog parlamenta i vijeća objaviti niz mišljenja koja obuhvaćaju zakonodavne prijedloge Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034. za: Europski fond za razdoblje 2028. – 2032., Europski fond za konkurentnost, Instrument globalna Europa te Okvir za praćenje proračuna i rashoda te okvir uspješnosti, a u svrhu poboljšanja svih financijskih programa.
Integralnu videosnimka sjednice dostupna na poveznici: https://www.youtube.com/live/KEJ0SMoYG8k