.png)
Bruxelles – Članovi izaslanstva Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije predsjednik Odbora, Marko Pavić, potpredsjednica Odbora, Katarina Nemet i članice Magdalena Komes i Vesna Vučemilović sudjelovali su na sjednici Odbora za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta u Bruxellesu na poziv predsjednika Younousa Omarjeea na kojoj su razmijenjena mišljenja o uspjesima kohezijske politike u Republici Hrvatskoj na desetu obljetnicu njezinog članstva u Europskoj uniji.
Uz zastupnike Hrvatskoga sabora na sjednici su sudjelovali i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić video-vezom te hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Karlo Ressler, Tomislav Sokol koji je ujedno i zamjenski član REGI odbora Europskog parlamenta i Valter Flego.
U uvodnom obraćanju predsjednik Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta Younous Omarjee izrazio je zadovoljstvo što su predstavnici Hrvatskoga sabora prihvatili njegov poziv za sudjelovanje u razmjeni mišljenja s REGI odborom te pohvalio uspjehe Hrvatske kao najmlađe članice Europske unije u korištenju europskih sredstava iz kohezijske politike koja su namijenjena ravnomjernom razvoju svih dijelova Europske unije.
Predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić rekao je kako je Hrvatska vrlo uspješno iskoristila prvu omotnicu te dodao kako je hrvatski BDP po stanovniku 2013. bio 61 posto europskog prosjeka, a danas je 73 posto europskog prosjeka, čemu su pridonijela i kohezijska sredstva. Tom je prigodom također kazao: „ Hrvatska je uspješna priča u korištenju europskih sredstava. Pelješki most financiran s 375 milijuna eura iz europskih fondova bit će trajni spomenik prvoj financijskoj omotnici. Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku nabolje. Osigurali su nam i bolju infrastrukturu, ceste, škole, bolnice, vrtiće, domove za starije, ali isto tako osigurali su nam i radna mjesta i zapošljavanje. U proteklih 10 godina u Hrvatskoj je stvoreno 215 tisuća radnih mjesta. Nezaposlenih je 2013. bilo više od 350 tisuća, a danas ih je manje od 100 tisuća. Intencija kohezijske politike je konvergencija odnosno da se približimo stupnju razvoja prosjeka Europske unije. Ono što je izazov je što su neki dijelovi Hrvatske manje razvijeni od drugih pa je tako u Zagrebu BDP per capita 118 posto europskog prosjeka razvijenosti, dok je u Slavoniji 36 posto ili Dalmatinskoj zagori oko 40 posto. Tu su sada potrebna dodatna ulaganja.“ Zaključio je kako je za Hrvatsku važno ulaganje u stvaranje novih radnih mjesta i razvoj novih tehnologija koje će rezultirati projektima poput inicijative za otvaranje Centra za kompetencije za dizajniranje i procesuiranje čipova na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ili ulaganja u trideset pet tisuća tvrtki i start-upova kojima su europska sredstva omogućila da rastu i tako razvijaju Hrvatsku te u budućnosti postanu tvrtke poput Rimca ili Infobipa.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić koji se javio video-vezom rekao je kako je Hrvatska iz prve financijske omotnice od 2013. do 2020. imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura i kako bi razvoj Hrvatske bez europskih fondova sigurno bio sporiji. - Doslovno svugdje diljem Hrvatske mogu se vidjeti projekti financirani europskim sredstvima, rekao je ministar Erlić te dodao kako je u desetljeće svoga članstva u Europskoj uniji Hrvatska u europski proračun uplatila 5.2 milijarde eura, a iz europskog u hrvatski proračun do sada je uplaćeno 17,1 milijardu eura. Hrvatska je ugovorila 124 posto sredstava, a isplaćenost sredstava je na 88 posto. Prema isplatama europskih sredstava Hrvatska je došla na 9. mjesto u Europskoj uniji. - EU sredstva pomogla su nam da ubrzamo razvojni ciklus, zaključio je ministar Erlić.
Članica Odbora i gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes kazala je kako je Petrinja teško stradala u Domovinskom ratu, a onda i u potresu 2020. te da su u obnovi pomogla sredstva iz Fonda solidarnosti. - Uspjeli smo povući sva sredstva koja smo osigurali iz Fonda solidarnosti i to se vidi na terenu, centar Petrinje je veliko gradilište, kazala je. - Cilj lokalnih vlasti bio zadržati stanovništvo na potresom pogođenom području i smatram da smo u tome uspjeli upravo zbog toga što smo se fokusirali na obnovu najvažnijih institucija poput vrtića, škola, bolnica koje su upravo u ovoj prvoj, konstruktivnoj obnovi financirani iz Fonda solidarnosti, istaknula je Komes dodavši kako se europskim sredstvima želi osigurati povratak mladih u ruralne krajeve.
U razmjeni mišljenja sudjelovala je i članica Odbora zastupnica Vesna Vučemilović koja je rekla kako se u proteklih deset godina mnogo ulagalo pretežno u komunalnu infrastrukturu, hrvatsku baštinu i parkove prirode. - Ono što očekujem da u idućem financijskom razdoblju kohezijska politika donese Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu su nova radna mjesta gdje će se proizvoditi proizvodi veće dodane vrijednosti i podignuti produktivnost naše poljoprivrede te se fokusirati na zadržavanje stanovništva, zaustavljanje iseljavanja i vraćanje stanovništva koje je odselilo dok posla nije bilo, zaključila je zastupnica Vučemilović istaknuvši pritom važnost izgradnje željezničke infrastrukture od Osijeka prema Koprivnici.
Kohezijska politika jedna je od najvažnijih investicijskih politika Europske unije usmjerena jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne ujednačenosti svih regija s ciljem smanjivanja razlika u stupnju njihovog razvoja koja predstavlja 30 posto proračuna Europske unije. U Hrvatskoj je kohezijska politika zaslužna za brojna kapitalna ulaganja koja su u proteklom razdoblju realizirana uz pomoć fondova Europske unije. Od svog ulaska u Europsku uniju prije deset godina Hrvatska je postala primjer pozitivnih učinaka kohezijske politike koji pridonose ubrzanoj transformaciji u svim segmentima i osiguravaju ravnomjerni regionalni razvoj svih krajeva Hrvatske.