Zagreb – Izaslanstvo Radne skupine za nadzor Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resiliance Facility - RRF) Europskog parlamenta (EP) posjetilo je u utorak Hrvatski sabor kako bi održalo brifing s članovima Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun i Odbora za regionalni razvoj i fondove EU o provedbi Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) i budućim očekivanjima u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje nakon 2027. godine.
Na brifingu su s hrvatske strane sudjelovali predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, predsjednik Odbora za financije i državni proračun Boris Lalovac, predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Dubravka Lipovac Pehar te zastupnici Damir Bakić, Vesna Bedeković, Zdravka Bušić, Anton Kliman, Marko Pavić, Marijana Puljak i Sanja Radolović.
Voditelj Izaslanstva EP-a Karlo Ressler i članovi Angelika Winzig, Tomasz Buczek, Stephen Nikola Bartulica, Morten Løkkegaard i Rada Laykova borave u višednevnom posjetu Hrvatskoj kako bi stekli uvid u projekte za koje su se koristila sredstva iz NPOO-a, a u sklopu obveze praćenja RRF-a, kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, tvrtka Rimac automobili i zagrebačka Klinička bolnica Merkur. Osim toga, cilj misije je analizirati provedbu RRF-a i koristiti iskustva za budući VFO, osobito izradu nacionalnih planova, budući da prijedlog Europske komisije za idući VFO koristi model RRF-a. Taj predloženi model je potrebno unaprijediti temeljem iskustva iz provedbe. Izazov je u činjenici da je provedba u državama članicama različito uređena, a i preporuke Europskog revizorskog suda ukazuju na određene nedostatke koji se ne smiju ponoviti u novom VFO-u.
Članovi triju saborskih odbora izrazili su ocjenu kako se RRF u Hrvatskoj pokazao ključnim instrumentom za gospodarski razvoj i oporavak, osobito nakon posljedica pandemije Covida te zagrebačkog i petrinjskog potresa 2020. S oko 6,39 milijardi eura dodijeljenih sredstava, Hrvatska se nalazi među uspješnijim zemljama po pitanju iskorištenosti sredstava iz NPOO-a (63.7%). Današnje gospodarstvo je otpornije, nezaposlenost je niska, javni dug je zabilježio pad (56% BDP-a), a gospodarski rast je veći (3%).
U planiranju novog VFO-a saborski zastupnici ističu važnost postizanja socijalne kohezije, financiranja kohezijske politike te poljoprivrede i ribarstva a izražena je i potreba za iskoracima u pogledu veće preglednosti trošenja sredstava NPOO-a za lakše razumijevanje šire javnosti, uključujući pregled krajnjih korisnika sredstava. K tome je navedena potreba za pojednostavljenjem postupka dodjele sredstava. Uz socijalnu koheziju potrebno je i ulaganje u istraživanje i razvoj, ocijenjeno je na brifingu. Također je rečeno kako bi trebalo povesti računa o neravnoteži ulaganja u javni i privatni sektor, ali i riziku da se određeni sektori ne dovedu u ovisnički položaj o sredstvima iz NPOO-a, a u cilju omogućavanja dugoročnog organskog rasta. Iz vida također ne bi trebalo izgubiti ujednačeni razvoj regija, ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim članicama EU-a.
Nacionalna omotnica predložena u sedmogodišnjem proračunu EU-a za razdoblje nakon 2027. godine trebala bi biti veća nego u aktualnoj financijskoj perspektivi, no s obzirom na različite interese “prijatelja boljeg trošenja” i “prijatelja kohezije” potrebno je postići balans i socijalnu koheziju te osigurati pristup Fondu za konkurentnost i jačati kapacitete institucija koje moraju provoditi sadašnju i buduću financijsku perspektivu, rečeno je na brifingu triju saborskih odbora s izaslanstvom Radne skupine za Instrument za oporavak i otpornost Europskog parlamenta.