Zagreb – Održana je sjednica Predsjedništva Hrvatskoga sabora s predstavnicima klubova zastupnika kojom je predsjedao predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Dnevni red predstojeće, devete, sjednice Hrvatskoga sabora sadrži 99 točaka, od kojih je 98 neraspravljenih s prethodne sjednice, a 16 akata pristiglo je u međuvremenu, kazao je u izjavi za medije predsjednik Jandroković. Najavio je kako Sabor započinje s radom „Aktualnim prijepodnevom“ u četvrtak, 15. siječnja, a završava u petak, 27. ožujka 2026., uz uobičajenu dinamiku rada od tri tjedna te potom jednog tjedna stanke za rad zastupnika u njihovim izbornim jedinicama.
Predsjednik Jandroković naveo je i kako se na današnjoj sjednici Predsjedništva razgovaralo i o promjenama Poslovnika Hrvatskoga sabora. Izvijestio je kako su unutar vladajuće većine konzultacije o novom prijedlogu Poslovnika pri kraju, nakon čega će se obaviti i šire konzultacije kako bi se došlo do dokumenta koji će omogućiti dinamičnije rasprave, s višom razinom međusobne komunikacije, te atraktivnosti za građane.
Podsjetio je ujedno na današnju 35. obljetnicu donošenja „Božićnog Ustava“, iskazavši poštovanje prema svima koji su sudjelovali u njegovom donošenju, od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, zastupnica i zastupnika tadašnjeg saziva Sabora, do skupine stručnjaka koja je pripremila osnove Ustava Republike Hrvatske. Predsjednik Jandroković naglasio je da je to bio iznimno bitan pravni temelj za sve buduće odluke koje su se ticale hrvatske samostalnosti, neovisnosti, demokracije i suverenosti. Naveo je i da taj dokument, usprkos izmjenama kroz koje je prošao, i dalje odolijeva vremenu te, kao temelj zadan 1990. godine, i danas važeći. Predsjednik Hrvatskoga sabora dodao je i da je imao prekretničku ulogu u odnosu na događanja do 1990. godine, podsjetivši da je bivša Jugoslavija bila totalitarna i nedemokratska, bez temeljnih sloboda, višestranačja i demokracije, prava slobodnog govora i medija, slobode medija i poduzetničkog udruživanja. Taj je dokument odbacio to komunističko nasljeđe i definirao Hrvatsku kao demokratsku i suverenu državu s višestranačkim poretkom, vladavinom prava, zaštitom temeljnih ljudskih i manjinskih prava, koja je danas članica NATO-a i Europske unije.