.png)
Zagreb - Kako bi ukazali na poteškoće s kojima se susreću u radu te ukazali na mogućnosti boljeg pružanja zdravstvene skrbi u kući, predstavnici Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući (ZNJUK) inicirali su organizaciju ove tematske sjednice.
Kako je uvodno naglasila predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac, zdravstvena njega u kući dio je primarne zdravstvene zaštite i kao djelatnost izravno osigurava usluge i intervencije prema pacijentima u njihovom vlastitom domu, provodi u svrhu poboljšanja zdravstvenog stanja i sprečavanja njegovog pogoršanja te omogućava smanjenje broja dana provedenih na bolničkom liječenju što pridonosi rasterećenju zdravstvenog sustava.
Nadalje, kako je istaknula, u toj djelatnosti postoje zahtjevi za intervencijama uvjetovanim brojnim kombiniranim zdravstvenim teškoćama i stanjima bolesnika koji nadilaze postojeće dijagnostičko-terapijske postupke i razinu obrazovanja medicinskih sestara. –Takvi zahtjevi za specijaliziranom skrbi iziskuju unaprijeđen sustav zdravstvene njege u kući i kada je riječ o uslugama, ali i kada je riječ o ljudskim resursima, a o tome kako to postići prijedloge ćemo čuti na ovoj sjednici, rekla je zaključno Sabljar Dračevac.
Pregled djelatnosti zdravstvene njege u kući, položaju te djelatnosti unutar primarne zdravstvene zaštite, prednostima kojima pridonose jačanju zdravstvenog sustava te prijedlozima za unapređivanje zdravstvenog sustava i jačanje ljudskih resursa u djelatnosti dali su predsjednica ZNJUK-a Renata Možanić te dopredsjednik udruge Marko Mioković.–Zdravstvenu njegu u kući pružaju medicinske sestre i tehničari na temelju naloga izabranog liječnika opće prakse i sukladno pravilniku kojim se uređuje to područje, rekla je Možanić naglasivši kako su glavne prednosti zdravstvene zaštite u kući liječenje u poznatom okruženju, uključenost obitelji u skrb, rasterećenje bolničkog sustava, podizanje kvalitete života i socijalne povezanosti, individualan pristup i drugi.
Uz navedene pozitivne aspekte zdravstvene njege u kući te Možanić se posebno osvrnula na predstavljanje dijagnostičko terapijskih postupaka koji se u najvećem broju provode u kući naglasivši kako je prema izvješću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2021. godini bilo ukupno 2 219 651 postupaka koji su pruženi za 72 627 pacijenata, a u tome je sudjelovalo 1280 medicinskih sestara. –U 2022. godini smo imali nešto manje postupaka-1 965 135, ali uz povećan broj pacijenata-74 388 i smanjen broj medicinskih sestara-1271, zaključila je Možanić.
U nastavku predstavljanja sustava zdravstvene njege u kući Mioković je ukazao na neke konkretne probleme s terena kojima se susreću kao što su primjerice nemogućnost uvida u uputnice pacijenata kroz sustav CEZIH.–Dođemo kod pacijenta u kuću na uzimanje uzoraka i ne znamo za što sve trebamo uzeti jer naši pacijenti to često ne zapamte, a dogodi se da dostavimo uzorke u laboratorij koji nema uputnicu za određene pretrage, rekao je Mioković naglasivši kako bi im taj uvid znatno olakšao posao. Uz to Mioković je kao jedan od osnovnih problema naveo i problem provedbe propisanih postupaka u pružanju zdravstvene njege u kući od kojih neke medicinske sestre sa završenom temeljnom naobrazbom ne mogu provoditi.
–Članovi ZNJUK-a su prepoznali potrebe za dodatnim usavršavanjem i visokim obrazovanjem kako bi mogli odgovoriti na potrebe pacijenata te smo u suradnji s Hrvatskom komorom medicinskih sestara omogućili jednogodišnje horizontalno usavršavanje sestara u djelatnosti zdravstvene njege u kući čime su one dobile proširene kompetencije, rekao je Mioković te dodao kako je u sustavu trenutno 1271 sestra u ovoj djelatnosti od čeka njih 34 ima dodatno usavršavanje, 35 posto je visoko obrazovanih, a 10 posto na studiju sestrinstva. Nadalje, upozorio je na to kako su intervencije i postupci kod pacijenata kojima se zdravstvena skrb pruža u kući sve kompleksniji čime se stvara potreba za uvođenjem medicinskih sestara s dodatnim usavršavanjem i prvostupnicama sestrinstva u djelatnost.– Time bi mogli odgovoriti na kompleksne potrebe pacijenata, osigurati dostupnost zdravstvene njege i olakšati liječnicima obiteljske medicine, zaključio je Mioković.
Završno je predstavio i podatke o nedostupnosti zdravstvene njege u kući istaknuvši kako potrebe pacijenata za ovom vrstom skri postoje svakodnevno i kontinuirano što nekima nije omogućimo primjerice zbog udaljenosti, života u ruralnim i otočkim područjima, čime se, kako je naglasio pojavljuju nejednakosti u skrbi.–Tu su još i nedostatak kadrova i njihova nemotiviranost za rad u ovoj djelatnosti zbog nejednakog vrednovanja terenskog rada i troškova prijevoza, rekao je Mioković dodajući kako je dostupna, stručna, kontinuirana, integrirana i koordinirana zdravstvena njega u kući usmjerena na pacijenta i njegove potrebe temeljni je preduvjet kvalitetne zdravstvene skrbi pacijenata.
Govoreći o problemima sustava zdravstvene zaštite u kući predstavnica Ministarstva zdravstva Danica Kramarić naglasila je kako su svjesni potreba starog stanovništva, kao najvećih korisnika ove usluge, kao i činjenice da je to stanovništvo u Hrvatskoj u porastu rekla je određene promjene ugrađene u izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te kako će ostalo biti riješeno kroz podzakonske akte.
–Svjesni smo da imamo nepopunjenu mrežu i da nedostaju 63 medicinskih djelatnika i to posebno kada je riječ o ruralnim područjima, ali radimo na podizanju kompetencija i specijalističkog usavršavanja te promjenama Zakona o sestrinstvu, rekla je Kramarić.
Liječnica opće medicine Vikica Krolo ukazala je na potrebu većeg uključivanja patronažnih sestara u djelatnost kao i njihovo priključivanje timovima obiteljske medicine te omogućavanje proširenja njihovih kompetencija.
Predsjednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić osvrnuo se na potrebu pravodobnog uključivanja Komore kada se donose zakonske promjene iz djelokruga i područja njihovih kompetencija upozorivši da kontinuirano o tome pišu nadležnim institucijama, posebno HZZO-u.–Kada govorimo o uključivanju i proširivanju kompeticija patronažnih sestara moramo biti oprezni i maksimalno ih zaštiti da prilikom pružanja zdravstvene skrbi u kući kako ne bi došlo do neželjenih posljedica kao što je primjerice alergijska reakcija nakon cijepljenja i slično, zaključio je Gazić.