.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković održala je u utorak sastanak s Lajosom Oláhom, potpredsjednikom Nacionalne skupštine Mađarske. U pratnji potpredsjednika Oláha bili su Áron Léphaft, suradnik Uprave za vanjske poslove u Nacionalnoj skupštini Mađarske te predstavnici Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu.
Potpredsjednik Oláh, zahvaljujući predsjednici Odbora Bedeković na gostoprimstvu, izrazio je želju za produbljenjem tradicionalno dobrih veza dvaju naroda. Čestitao je na ulasku Republike Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor, smatrajući da se radi o velikom postignuću za Republiku Hrvatsku kao turističku zemlju što je, kako je kazao, korisno i za mađarske turiste koji dolaze u Hrvatsku. U vezi s tim, predsjednica Odbora Bedeković istaknula je da su Mađari u Republici Hrvatskoj uvijek rado viđeni gosti, posebno kao turisti te se složila da ulazak u Schengenski prostor i eurozonu olakšava turistima dolazak i boravak u Republici Hrvatskoj.
Osvrnuvši se na važnost dobrih odnosa sa susjednim državama, posebno članicama Europske unije, kao i svih članica Ujedinjenih naroda, Oláh je izrazio uvjerenje da će i ovaj susret zasigurno pridonijeti produbljivanju bilateralne suradnje Mađarske i Hrvatske, posebno njihovih parlamenata, s obzirom na to da su zbog pandemije koronavirusa zaustavljeni susreti uživo između hrvatskih i mađarskih parlamentaraca.
Osim gospodarske suradnje potpredsjednik Oláh smatra da je važno raditi i na jačanju kulturne suradnje te na području obrazovanja koji su važni zbog hrvatske manjine u Mađarskoj i mađarske manjine u Hrvatskoj. Posebno značajnim ocijenio je i uspostavljanje snažnije suradnje s Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu.
Predsjednica Odbora Bedeković i potpredsjednik Oláh razmijenili su mišljenja i o korištenju umjetne inteligencije, posebno u sustavu obrazovanja te o problematici klimatskih promjena. Predstavili su koje institucije i na koji način rješavaju pitanja korištenja i primjene umjetne inteligencije u obje države te s kojim se sve problemima i dilemama pritom suočavaju.
Oláh je pritom spomenuo kako mađarski parlament nema poseban odbor u čijoj nadležnosti je umjetna inteligencija, ali je oformljena radna skupina za umjetnu inteligenciju u kojoj su zastupljeni političari iz različitih političkih stranaka.
U vezi s primjenom umjetne inteligencije Bedeković smatra da se radi o izazovima koji će imati važne i sve veće posljedice na svakodnevne živote ljudi, te da te izazove ne može rješavati svaka država sama za sebe, već je potrebna međusobna suradnja susjednih zemalja, kao i suradnja i razmjena iskustava na globalnom planu. Također smatra da bi vlade trebale raditi na tome da budu što spremnije za primjenu i suživot s umjetnom inteligencijom te je ustvrdila da sve veća otkrića u umjetnoj inteligenciji donose prednosti, ali i brojne rizike i izazove, a jedna od mogućnih uloga umjetne inteligencije jest primjena u sustavu odgoja i obrazovanja.
Govoreći iz iskustva sveučilišne nastavnice, predsjednica Odbora Bedeković smatra da je olakšana i poboljšana komunikacija između nastavnika i studenata, a umjetna inteligencija povoljno utječe i na motivaciju učenika i studenata koji pripadaju tzv. internetskoj generaciji.
Govoreći o ulozi parlamenta u reguliranju umjetne inteligencije, Bedeković je podsjetila da je saborski Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu uvidio važnost umjetne inteligencije u današnjem društvu te održao tematsku sjednicu u lipnju 2023. posvećenu toj problematici. Spomenula je neke od zaključaka sjednice među kojima je stvaranje etičkog i pravnog okvira zbog sprečavanja zlouporabe umjetne inteligencije te vezanje umjetne inteligencije s društveno-humanističkim područjima, navodeći pritom primjer dobre prakse skandinavskih zemalja koje školske predmete STEM područja spajaju s društveno-humanističkim predmetima upravo radi humanizacije tehnologije.
Zaključno, sugovornici su izrazili zadovoljstvo ponovnom uspostavom dijaloga između dvaju parlamenata.