U povodu obilježavanja Dana skrbi 2026. u Saboru održan okrugli stol „Kakav sustav skrbi imamo, želimo i trebamo?“

Zagreb - Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb,  u suradnji s UNICEF-om, organizirali su okrugli stol   pod nazivom „Kakav sustav skrbi imamo, želimo i trebamo?“ u povodu obilježavanja Dana skrbi 2026. čija je ovogodišnja globalna poruka „Glas djece u skrbi: od simbolike do stvarnog utjecaja“. 

Događanje je okupilo predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, institucija, akademske zajednice, stručnjake, UNICEF te – po prvi put u ovom opsegu – djecu i mlade u alternativnoj skrbi.

Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, naglasila je kako je Odbor visoko zainteresiran za temu skrbi te da kontinuirano radi na uključivanju djece i mladih u svoj rad. Istaknula je da participacija djece ne smije biti formalnost, nego stvarni doprinos u razumijevanju sustava i donošenju odluka. Posebno je naglasila važnost slušanja djece koja su trenutačno u sustavu ili su kroz njega prošla, jer upravo njihova iskustva otkrivaju gdje sustav uspijeva, a gdje zakazuje.

Ivana Kekin, predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, naglasila je hrabrost djece i mladih koji su podijelili svoje osobne priče i probleme. Posebno se osvrnula na stigmatizaciju, a istovremeno na  osjećaj nevidljivosti koji djeca u skrbi često osjećaju. Istaknula je da sve što su djeca i mladi komunicirali na okruglom stolu ukazuje na potrebu postojanja dostupnije psihološke podrške, ne samo za njih nego i za njihove odgajatelje i mentore koji često izgaraju pod bremenom problema s kojima se nose pomažući djeci i mladima o kojima brinu.

Luisa Brumana, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku istaknula je kako su prioriteti za transformaciju sustava skrbi jasni: ulaganje u ranu i učinkovitu podršku obiteljima kako bi se spriječila nepotrebna izdvajanja djece, izgradnja kontinuiteta usluga u zajednici. unaprjeđenje deinstitucionalizacije, jačanje i podrška stručnjacima, osiguravanje jednakosti i socijalne uključenosti za svu djecu, osobito onu u ranjivim skupinama te iznad svega, stvarna participacija djece i mladih u kreiranju politika koje ih se tiču. Dodatno je naglasila da su za stvarnu transformaciju potrebni koordinirano vodstvo, odgovarajući resursi i trajna politička predanost. - UNICEF ostaje uz Hrvatsku kao partner, izvor znanja i zagovornik prava svakog djeteta da odrasta sigurno, saslušano i podržano, istaknula je Brumana.

Djeca i mladi u skrbi iznijeli su svoje viđenje idealnog sustava skrbi i vrlo konkretno opisali što im je potrebno da bi se osjećali sigurno, podržano i poštovano. Oni bi svakako željeli živjeti u svojim biološkim obiteljima, no kad je već izdvajanje bilo nužno, priželjkuju život s vršnjacima sličnih iskustava, odsutnost nasilja, odgajatelje koji su motivirani, strpljivi i posvećeni, te mogućnost da sudjeluju u odlukama koje se na njih odnose. Naglasili su važnost obrazovanja, osjećaja sigurnosti i razumijevanja okoline, bez stigmatizacije kojoj su izloženi.

Njihova pitanja odraslima bila su izravna i usmjerena na ključne izazove:kako spriječiti izdvajanje djece iz obitelji, kako osigurati više organiziranih stanovanja u lokalnoj zajednici, kako povećati sudjelovanje djece u odlukama o vlastitom životu, kako omogućiti veći izbor i podršku djeci u obrazovanju, kako smanjiti stigmatizaciju djece u skrbi i koje konkretne promjene odrasli mogu pokrenuti već danas.

Različiti izazovi prate odrastanje djece i mladih u skrbi sustava pravosuđa od onih koji su pod okriljem socijalne skrbi. Oni se dodatno nose s problemom ostvarivanja prava na obrazovanje, kao i posljedicama manjka stručnjaka koji bi ih pripremili za adekvatan povratak u zajednicu.

Svi su istaknuli da su odgajatelji i mentori važne osobe u njihovu životu te smatraju da njihov rad mora biti adekvatno vrednovan i podržan. Ova pitanja i prijedlozi djece i mladih predstavljaju snažan poziv na odgovornost i djelovanje.

Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić upozorila je na probleme koji izravno utječu na kvalitetu života djece u alternativnoj skrbi, naglasila važnost sudjelovanja djece i mladih u  procesu planiranja njihove skrbi, važnost dodatne podrške sustava obrazovanja, zdravstva i drugih sustava te predložila uključivanje djece i mladih iz skrbi u rad Mreže mladih savjetnika.

U raspravi su, s konkretnim prijedlozima i osvrtima na izlaganja mladih, sudjelovali predstavnici tijela državne i javne vlasti, djelatnici ustanova koje pružaju usluge u zajednici, udomitelja, ali i mentori i odgajatelji iz ustanova koje neposredno skrbe o djeci i mladima u skrbi. Istaknuto je kako je prevencija izdvajanja iz obitelji važan dio posla koji sustav ne uspijeva uvijek kvalitetno odraditi, stoga su rana procjena rizika i dobra međuresorna suradnja nužnost koja se mora postići.

Ravnateljica Akademije socijalne skrbi Marija Barilić osnažila je djecu i mlade da streme ostvarivanju svojih želja i da jasno komuniciraju svoje potrebe. Na inicijativu mladića koji je odrastao u dječjem domu i sada je student, Akademija socijalne skrbi je pokrenula projekt koji ima za cilj osnažiti djecu i mlade te im pružiti jednake mogućnosti kao što imaju sva djeca. Kroz radionice „Prepoznaj potencijal, motiviraj za budućnost“ u dječjim domovima se senzibiliziralo stručnjake u odnosu na potrebe djece i mladih, a djecu i mlade se osnaživalo u ostvarivanju njihovog potencijala. Kroz studentsko-mentorsku praksu pod nazivom „Pruži im ruke da ostvare svoje snove“, povezalo se mlade studente iz alternativne skrbi i firme u kojima su imali mogućnost raditi i dobiti priliku za predstaviti se i povezati.

Sudionici okruglog stola složili su se da je pred Hrvatskom važan zadatak: pravovremeno podržati obitelji, graditi sustav skrbi koji djeci pruža sigurnost, stabilnost i prilike, a stručnjacima uvjete za kvalitetan rad. Razgovor je pokazao da rješenja postoje, da ih djeca jasno vide i da sustav može biti bolji kada se njihov glas uistinu čuje.