Zagreb - Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka održao je u četvrtak okrugli stol na temu "Strani radnici i migracije", a u kontekstu donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima.
Skup je moderirala Nevenka Lastrić-Đurić, članica Predsjedništva HSLS-a i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Okrugli stol otvorio je predsjednik Kluba zastupnika HSLS-a Darko Klasić istaknuvši kako se Hrvatska ubrzano mijenja u pogledu imigracije radnika, što je postalo nužno za gospodarstvo te predstavlja test sposobnosti države da upravlja promjenama na tržištu rada i prilagodi zakonodavni okvir potrebama vremena.
U svojstvu panelista, sudionicima okruglog stola obratili su se Zlatko Aga, predsjednik Središnjeg vijeća HSLS-a, doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva, Zrinka Špoljarić, ravnateljica Uprave za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Anita Mandić, voditeljica Službe za zakonodavstvo, analitiku i projekte na području zakonitih boravaka stranaca u Ministarstvu unutarnjih poslove, Božica Šarić, sektorska savjetnica u Upravi za pravne poslove u Ministarstvu zdravstva, Dario Ćorić, direktor Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove Hrvatske udruge poslodavaca, Nikolina Radić, potpredsjednica Udruženja stranih ulagača i glavna direktorica „Lugera Hrvatska“, izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić, viši znanstveni suradnik Instituta za istraživanje migracija te Gabriela Bošnjak, poduzetnica i članica Predsjedništva HSLS-a.
Skupu su uz saborske zastupnike nazočili i veleposlanica BiH dr.sc. Elma Kovačević Bajtal, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Krunoslav Capak, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja te predstavnici udruga i poslodavaca.
U uvodnom izlaganju Zlatko Aga naglasio je potrebu pravodobnog i temeljitog pristupa izmjenama Zakona kako bi bio „dobar i životan“.
Predstavnica MUP-a Irena Kalanj istaknula je da se izmjene donose radi usklađivanja s EU direktivama te prilagodbe tržištu rada, zdravstvenoj i radnoj sigurnosti stranih radnika. Navela je da je u 2024. izdano oko 170 tisuća dozvola, što predstavlja pad od 17 posto, dok je u siječnju 2025. zabilježen pad od 27 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najviše dozvola izdano je državljanima BiH i Nepala, zatim Srbije, Filipina i Sjeverne Makedonije. Kao najvažnije novine izdvojene su: kraći rokovi izdavanja dozvola, do 90 dana, sigurnosne izmjene, obveza poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, produljenje privremenog boravka na tri godine, produljenje sezonskih dozvola, olakšana promjena poslodavca, dulje razdoblje dopuštene nezaposlenosti - do šest mjeseci, te elektronička komunikacija s poslodavcima putem sustava e-Građani.
Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike naglasila je da je prioritet zapošljavanje domaćih radnika, uz ograničenja za poslodavce u blokadi te uvođenje minimalnih godišnjih prihoda kao uvjeta za zapošljavanje stranih radnika.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš ocijenila je temu složenom jer obuhvaća društveni, kulturološki, gospodarski i zdravstveni aspekt te je istaknula potrebu zdravstvene integracije uz zaštitu javnog zdravlja, uključujući obvezne zdravstvene preglede u matičnoj zemlji radnika.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak upozorio je na izazove poput pada procijepljenosti, porasta incidencije TBC-a te jezičnih barijera, uz napomenu da se tek oko 40 posto stranih radnika prijavi liječniku primarne zdravstvene zaštite.
Ivan Balabanić iz Instituta za istraživanje migracija je istaknuo da „uvoz“ radne snage nije novost, ali je posljednjih godina došlo do promjena zbog dolaska radnika iz udaljenijih zemalja. Naglasio je potrebu sveobuhvatne strategije integracije, budući da dio stranih radnika planira trajno ostati u Hrvatskoj.
Dario Ćorić u ime Hrvatske udruge poslodavaca pozdravio je uključivanje socijalnih partnera u izradu zakona, ali i upozorio na potrebu kraćih rokova za učenje jezika, priznavanje neformalnog učenja, bolju digitalizaciju postupaka te transparentnije informacije o statusu zahtjeva za dozvole.
Nikolina Radić, potpredsjednica Udruženja stranih ulagača, naglasila je važnost stranih radnika za gospodarski rast, potrebu ubrzanja nostrifikacije diploma te objedinjavanja administrativnih postupaka.
U raspravi su sudjelovali i zastupnik i poduzetnik Petar Šimić, zastupnica Anđelka Salopek, predsjednik ICT udruge HUP-a Hrvoje Josip Balen te glavni tajnik Udruženja stranih ulagača Tomislav Šlat, koji su iznijeli stavove o potrebi dugoročne strategije zapošljavanja, stabilnog zakonodavnog okvira, digitalizacije postupaka te olakšavanja povratka dijaspore.
U ime organizatora, Kluba HSLS-a, Gabriela Bošnjak podržala je smjer izmjena Zakona te iznijela prijedloge koji će se komunicirati prema MUP-u kao nadležnom ministarstvu: obvezno testiranje stranih radnika po dolasku na zarazne bolesti visoke prevalencije (TBC i HIV) na trošak poslodavca, obveza posjedovanja cjepne knjižice, odnosno cijepljenje po dolasku ako dokaz ne postoji, realniji prag godišnjeg priljeva po transakcijskom računu za zapošljavanje stranih radnika (60.000 EUR za pravne, 30.000 EUR za fizičke osobe) te obveza osnovnog znanja hrvatskog jezika za radnike u uslužnim djelatnostima u neposrednom kontaktu s građanima.
Predstavnici triju ministarstava zahvalili su na raspravi, ocijenivši iznesene prijedloge i primjedbe korisnima za pripremu konačnog prijedloga izmjena Zakona o strancima u drugom čitanju, uz mogućnost dodatnih korekcija i dopuna radi kvalitetnije integracije stranih radnika i uravnoteženja potreba tržišta rada.