.png)
Zagreb - Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Tonino Picula primio je u službeni posjet generalnog direktora za regiju Ministarstva vanjskih poslova Republike Albanije Mala Berishu.
Obostrano je ocijenjeno da su politički odnosi vrlo dobri, nema otvorenih pitanja, jedino je gospodarska suradnja područje koje ima još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal.
Govoreći o glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Albanije, Mal Berisha rekao je da je uz članstvo u NATO-u to zacijelo i članstvo u Europskoj uniji. "Primanje u NATO je zajednički veliki uspjeh Albanije i Hrvatske, a njime je Albanija puno dobila, ne samo na planu svoje sigurnosti, već i na gospodarskom planu". Albanija je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2006. godine, a zahtjev za članstvo u EU predala je za vrijeme češkog predsjedanja EU u travnju 2009. godine. Iako je svjesna da je njen put prema članstvu još dug, Albanija zna da će zadovoljavanje kriterija za članstvo i s tim povezane reforme, u prvom redu značiti boljitak za njeno društvo. Ova balkanska zemlja ulaže velike napore u poboljšanje svoje cestovne infrastrukture, a posebice autocesta na koridorima istok-zapad i sjever-jug. Uz cestovnu infrastrukturu, Albanija želi ojačati svoju ukupnu infrastrukturu u cilju jačanja turističke grane u toj zemlji, za što su također potrebna znatna ulaganja. Mal Berisha istaknuo je da albanski turisti rado posjećuju hrvatske turističke destinacije poput Dubrovnika i Splita. Sa zadovoljstvom je rekao da je EU donijela odluku o liberalizaciji viznog režima za građane Albanije, što je prva faza u procesu integracije prema EU.
Govoreći o trenutnom statusu hrvatskih pregovora, Tonino Picula je rekao da Hrvatska očekuje zaključivanje pregovora sljedeće godine, u vrijeme mađarskog predsjedanja Unijom, kada bi mogla potpisati i Pristupni ugovor, a potom slijedi proces ratifikacije u 27 država članica EU. No, prije svega, potrebno je zatvoriti dva najzahtjevnija pregovaračka poglavlja, "Tržišno natjecanje" i "Pravosuđe i temeljna prava". Govoreći o podršci javnosti za ulazak zemlje u EU, smatra da državne institucije trebaju pojačati svoje aktivnosti na provedbi komunikacijske strategije, dakle, pojačati komunikaciju s građanima o svim pitanjima koja se tiču budućnosti Hrvatske u EU. Naime, rezultati Gallupova istraživanja pokazuju da bi, u ovom trenutku, samo 38 posto hrvatskih građana podržalo ulazak Hrvatske u EU prilikom referendumskog izjašnjavanja. Nasuprot tome, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija smatra da je trend bolji i da bi većina onih koji bi izašli na referendum, glasali za članstvo. Iako sve parlamentarne stranke podržavaju ulazak Hrvatske u EU, percepcija građana očito nije sukladna tim stavovima i to je znak da treba pojačati komunikaciju s građanima na temu EU, rekao je Picula. Što se tiče albanskog puta prema eurointegracijama, Picula je istaknuo da je bitno da perspektiva daljnjeg europskog proširenja postoji za Albaniju kao i za cijelu regiju, a u ovom trenutku Albanija se treba usredotočiti na provođenje reformi u zemlji.