Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 10. studenoga 2026. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2026. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je naglasio da se je u 2025. godini poslovanje sa strateškim robnim zalihama odvijalo se sukladno propisima važećim za proračun i proračunske korisnike, Zakonu o strateškim robnim zalihama te odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske.
Ravnateljstvo za robne zalihe u 2025. godini ustrojeno je kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva gospodarstva.
Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2025. godinu prihodi za posebne namjene i prihodi od prodaje nefinancijske imovine Ravnateljstva za robne zalihe uključeni su u Državni proračun, kao i izdaci koji se podmiruju iz njih. Ravnateljstvo za robne zalihe obvezno je uplaćivati prihode za posebne namjene i prihode od nefinancijske imovine na jedinstveni račun Državne riznice.
U 2025. godini ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 54,562 milijuna eura, a rashodi u iznosu od 58,455 milijuna eura. Ostvaren je manjak prihoda i primitaka u iznosu od 3,893 milijuna eura. Navedeni manjak prihoda djelomično je pokriven prenesenim viškom prihoda i primitaka iz proteklih godina u iznosu od 2,97 milijuna eura. Ostvareni manjak prihoda rezultat je podmirenja obveza za troškove smještaja i prehrane raseljenih osoba iz Ukrajine po računima za studeni i prosinac 2025. godine, koji su dospjeli na plaćanje u 2026. godini te su podmireni u siječnju i veljači 2026. godine.
Iz državnog proračuna doznačena su sredstva za financiranje rashoda poslovanja u iznosu od 42,465 milijuna eura, u okviru kojeg su sadržana i sredstva Fonda za azil, migracije i integraciju – AMIF u iznosu od 2,839 milijuna eura, namijenjena financiranju troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju.
Za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine doznačena su sredstva u iznosu od 9,109 milijuna eura.
Rashodi poslovanja ostvareni su u iznosu od 46,886 milijuna eura, što predstavlja povećanje u odnosu na 2024. godinu. Navedeno povećanje najvećim je dijelom posljedica troškova nastalih zbog prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine. Navedeni troškovi planirani su i izvršavani u 2025. godini kao ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna i ostvareni su u iznosu od 39,544 milijuna eura.
Ukupna vrijednost roba robnih zaliha na dan 31. prosinca 2025. godine iznosi 93.020.854,57 eura i veća je za 6,87 % u odnosu na vrijednost iz 2024. godine.
Vrijednost nekretnina i opreme je za 2,24 % manja iz razloga obračuna ispravka vrijednosti – amortizacije.
Radi popune Bilance roba strateških robnih zaliha u 2025. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti od 11.517.609,31 eura.
Nabavljeno je 8.349.104,81 eura prehrambenih i 3.168.504,50 eura neprehrambenih proizvoda.
Nabavljeno je između ostalog: 90 tona tjestenine, 136 tona riže, 100 tona mesnih konzervi, 50 tona ribljih i 23 tone pilećih konzervi, 70 tona džema, 5 tona dječje hrane, 40 tona sira, 3 tone juhe u vrećici, 10 tona jaja u prahu, 10.000 tona pšenice, 4.337 tona šećera, 10 višenamjenskih autocisterni za vodu, 10 tona deterdženata za rublje i 10.000 litara za suđe, higijenski ulošci, dječje pelene, građevinska folija, spremnici za vodu, toaletni papir.
U strukturi strateških robnih zaliha najveću vrijednost čini 14 vrsta proizvoda ili 83 % ukupnih zaliha. Najveću vrijednost čini pšenica 18 %, višenamjenske autocisterne 12 %, ulje 9 %, šećer 7 %, kontejneri i kukuruz po 6 % i eurodizel gorivo 5 %.
U svrhu zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresom na području grada Zagreba i općine Marija Bistrica tijekom 2025. godine na korištenju su bila 53 kontejnera, dok su na području Sisačko – moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, na dan 31. prosinca 2025. godine na korištenju bila još 403 kontejnera i 120 mobilnih kućica iz strateških robnih zaliha.
Detaljan pregled ostalih korisnika mobilnih stambenih jedinica prikazan je u Izvješću.
Ravnateljstvo za robne zalihe od veljače 2022. godine aktivno sudjeluje u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine. Za troškove prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva Ukrajine i smještajem većeg broja raseljenih osoba utrošeno je 39,544 milijun eura. Od navedenog iznosa dio troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju financiran je iz Fonda za azil, migracije i integraciju u iznosu od 2,839 milijuna eura.
Temeljem zahtjeva Ravnateljstva civilne zaštite u svrhu distribucije robe izbjeglom stanovništvu Ukrajine smještenom u Republici Hrvatskoj isporučene su robe u vrijednosti od 511 tisuća eura.
Temeljem odluka Vlade o jednokratnoj robnoj pomoći Hrvatskom Caritasu od 26. ožujka i 20. studenoga 2025., a povodom Uskrsnih i Božićnih blagdana za potrebe najsiromašnijih građana Republike Hrvatske, isporučena je robna pomoć iz strateških robnih zaliha u vrijednosti od 1,835 milijuna eura. Isporučeni su prehrambeni i higijenski artikli.
U svrhu aktivnosti vatrogasnih snaga u gašenju požara i opskrbi stanovništva pitkom vodom tijekom protupožarne sezone, na zahtjev Hrvatske vatrogasne zajednice iz strateških robnih zaliha upućeno je na privremeno korištenje do 30. rujna 2025. godine 11 višenamjenskih autocisterni.
Kako bi robne zalihe mogle u potpunosti ispuniti osnovnu ulogu za koju su namijenjene, potrebna je njihova daljnja popuna kojom bi se omogućila efikasnija upotreba i veća raspoloživost strateških robnih zaliha.
Prioritet u daljnjem poslovanju predstavlja osiguranje financijskih sredstava za nabavu roba te nastavak modernizacije i unapređenja vlastitih skladišnih kapaciteta i logističkih procesa.
U raspravi je istaknuto da iz Izvješća proizlazi da je popunjeno tek 19 od sistematiziranih 39 radnih mjesta u Ravnateljstvu, a istodobno su rashodi za zaposlene porasli za 41%, pa je postavljeno pitanje da li je bilo novih zapošljavanja tijekom 2025. godine ili je došlo do povećanja plaća postojećim kadrovima ili oboje, tj. i nova zapošljavanja i povećanja plaća.
Nadalje, istaknuto je da je Zakonom o strateškim robnim zalihama iz 2022. godine i Bilancom koju je Vlada RH donijela 2023. godine, propisano da robne zalihe moraju sadržavati lijekove, cjepiva, medicinski materijal, a u Prilogu ovog Izvješća vidljivo je da je vrijednost tih zaliha nula. Stoga je postavljeno pitanje koliko je novaca u Državnom proračunu za 2024., 2025. i 2026. godinu bilo planirano za nabavu lijekova i do kojeg se datuma planira popuniti zalihu lijekova.
Također je naglašeno da je tijekom izlaganja Izvješća spomenuto da je manjak prihoda rezultat podmirenja obveza za troškove smještaja i prehrane raseljenih osoba iz Ukrajine te je ujedno konstatirano da je Vlada RH tu obvezu „prebacila“ na robne zalihe, iako je to bilo i obaveza MUP-a i Ravnateljstva civilne zaštite. Nakon čega se otvorilo pitanje da li će obveza za troškove smještaja i prehrane raseljenih osoba iz Ukrajine ostati i dalje u okviru robnih zaliha ili će nadležnost za tu obvezu u potpunosti preuzeti MUP i Ravnateljstvo civilne zaštite.
Predstavnici podnositelja izvješća su naveli da je bilo 7 novih zapošljavanja, dok je dio zaposlenika otišao u mirovinu te da nije bilo povećanja plaća. Detaljnu razradu podataka i analizu vezano za povećanje rashoda za zaposlene prikazano u Izvješću će dostaviti do rasprave po ovoj točki na plenarnoj sjednici.
Što se tiče zaliha lijekova naglašeno je da se lijekovi i ostale medicinske potrepštine nabavljaju redovno kroz zdravstveni sustav, a da su se robne zalihe popunjavale u skladu s prioritetima i financijskim mogućnostima prvenstveno u dijelu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Svakako je plan u budućnosti ustrojiti zalihu lijekova, no za to se još stvaraju logistički preduvjeti, a kako bi se isti mogli pravilno skladištiti.
U odnosu na podmirenje troškova smještaja i prehrane raseljenih osoba iz Ukrajine pojašnjeno je da je to uvedeno kao iznimna mjera, no obzirom na trajanje ruske agresije i nadalje, potrebe su takve da ona treba potrajati. Dio troškova snosi MUP, a Ravnateljstvo za robne zalihe će i dalje imati značajnu financijsku ulogu, budući se je takav model funkcioniranja pokazao uspješan. Također je navedeno da se uloga MUP-a i Ravnateljstva za civilne zaštite u zbrinjavanju osoba iz Ukrajine razlikuje od same financijske uloge Ravnateljstva za robne zalihe.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2025. godinu, s financijskim pokazateljima
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Ivicu Mesića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivica Mesić