Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 7. veljače 2018. godine.
 
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/10, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 8. ožujka 2018. godine.

Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja podsjetio je da je Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku u hrvatski pravni poredak uveden pojam izvanredne uprave i izvanrednog povjerenika kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Prema zaključku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa izvanredni povjerenik se ne smatra dužnosnikom niti obnašateljem dužnosti te se na njega ne primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Za razliku od primjerice stečajnog upravitelja, u slučaju izvanrednog povjerenika izvršna vlast ima odlučujući utjecaj prilikom njegovog imenovanja, u pitanju je politička odluka u kojoj sud ima samo formalnu ulogu, upitno je može li sud uopće odbiti prijedlog Vlade u pogledu imenovanja povjerenika.
 
Nadalje ističe da je s obzirom na važnost trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku potrebno dopuniti  Zakon o sprječavanju sukoba interesa proširenjem nadležnosti Povjerenstva i na izvanrednog. Smatra da je izvanredni povjerenik izložen velikim koruptivnim rizicima i da ima značajniju odgovornost od nekih dužnosnika na koje se primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Predstavnik Ministarstva uprave obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona. Nastavno na prijedlog da se na izvanrednog povjerenika primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa, naglasio je da izvanrednog povjerenika imenuje sud, stoga se isti ne može smatrati dužnosnikom niti obnašateljem dužnosti u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
 
Naglasio je da članak 14. stavak 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisuje da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, te su ovlasti i obveze dužnosnika u suprotnosti sa pravima i obvezama izvanrednog povjerenika.
 
Predlagatelj je ponovno istaknuo da su sukladno čl.3.st.1.toč.41. Zakona o sprječavanju sukoba interesa dužnosnici u smislu tog Zakona i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, stoga smatra da nije ispravno tumačenje da su odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u koliziji što se tiče prava i obveza dužnosnika i izvanrednog povjerenika. Smatra da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa jasan po pitanju položaja dužnosnika.

U raspravi je istaknuto da se u konkretnom slučaju radi o političkom, a ne pravnom pitanju. Prijedlogom zakona šalje se određena poruka javnosti ukoliko postoji sukob interesa da će to Povjerenstvo utvrditi.

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa četiri  (4) glasa „za“, pet (5) glasova „protiv“ i jednim  (1) „suzdržanim“ glasom,  Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.