Odbor  za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja  2018. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. ožujka 2018. godine.  

Odbor je izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe.
 
U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica istaknula je da izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda, uključujući i povrede prava pojedinaca i društvenih skupina. Izvješće za 2017. govori da se građani suočavaju s istim problemima kao i ranijih godina, dok čak petina građana živi u riziku od siromaštva.  Među pritužbama najbrojnije su one u području radnih i službeničkih odnosa, potom slijedi pravosuđe te diskriminacija. U području pravosuđa Ured je zaprimio 297 pritužbi, najveći broj odnosio se na zloporabu položaja i ovlasti, dugotrajnost sudskih postupaka te nepravilnosti u provođenju postupaka i donošenju meritornih odluka, a prisutno je i smanjenje povjerenja građana u pravosuđe i nejednak pristup pravosuđu (prema Izvješću EK o percepciji javnosti o neovisnosti nacionalnih pravosudnih sustava proizlazi da 85% građana smatra da hrvatsko pravosuđe nije neovisno).

Nadalje, pravobraniteljica ističe da nije provedena preporuka GRECO-a  o razvoju komunikacijske politike, koja je nužna kako bi se prevenirali pritisci javnosti i povećalo povjerenje u rad sudova. Jačanju povjerenja u pravosuđe pridonijelo bi kontinuirano javno objavljivanje sudskih odluka i edukacija sudaca iz europskog prava.
 
Pravobraniteljica naglašava nužnost provođenja edukacijskih aktivnosti, te ističe kako još uvijek nije prepoznat potencijal mirenja kao načina rješavanja sporova,  značajnog mehanizma za sprječavanje dugotrajnih sudskih postupaka. Smatra da je sustav besplatne pravne pomoći nefunkcionalan, uslijed kašnjenja u raspisivanju natječaja za financiranje pružatelja (pružateljima primarne pravne pomoći isplate su izvršene u prosincu), službenici ureda državne uprave nisu dovoljno educirani za pružanje pravne pomoći o svim pravnim područjima, niti mogu dati kvalitetan pravni savjet. Nadalje, ističe da unatoč tome što je nacionalno zakonodavstvo usklađeno s Direktivom o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, nije zaživio sustav podrške žrtvama i svjedocima u kaznenim predmetima. Kazneni postupci traju godinama, a gotovo trećina svih prekršajnih postupaka biva obustavljena zbog zastare. Ističe da se zločini iz mržnje neadekvatno ili uopće ne procesuiraju, te da obeshrabruju sudski postupci vezani za diskriminaciju.

Sustavni problemi u zatvorskom sustavu i dalje su prisutni, u prvom redu odnose se na neprimjerene uvjete smještaja, ostvarivanje zdravstvene zaštite, izobrazbe zatvorenika i dr. Pravobraniteljica ocjenjuje suradnju Ureda pučke pravobraniteljice i Uprave za zatvorski sustav i probaciju dobrom, unatoč činjenici da nisu provedene preporuke Ureda vezane za zatvorski sustav. Smatra da treba raditi na provedbi preporuka Ureda pučke pravobraniteljice kojih je 28 u područje pravosuđa te za iste očekuje preporuku Hrvatskoga sabora.

U raspravi je istaknuto da je potrebna snažnija i učinkovitija promocija besplatne pravne pomoći, provođenjem javne kampanje o mogućnostima ostvarivanja prava, te da je važno osnažiti kapacitete pružatelja pravne pomoći u uredima državne uprave.

U pogledu preporuka Ureda pučke pravobraniteljice u odnosu na jedinice lokalne uprave i regionalni razvoj, istaknuto je da preporuke treba podržati, ali da su one nedostatne. Potrebno je sačiniti mjere za poboljšanje u odnosu na posebna područja kao što je Gorski kotar ( u kojem su prisutni problemi kadra u zdravstvu, školstvu i dr., u području prirode i okoliša 80% površine obraslo je šumama).

U raspravi je zatražena dodatna provjera podatka na stranici 31. Izvješća da gotovo trećina svih prekršajnih postupaka bude obustavljena zbog zastare.

Nadalje, predloženo je pučkoj pravobraniteljici da precizira zahtjeve za izmjenama  Zakona o kaznenom postupku u odnosu na izvršenje istražnog zatvora.

U raspravi je pučkoj pravobraniteljici postavljeno pitanje može li pružiti pomoć Udruzi Franak u zaustavljanju banaka, da unatoč pravomoćnim sudskim presudama, nastavljaju nepoštenu bankarsku praksu vezanu za kamatne stope.

Očitujući se na raspravu pučka pravobraniteljica ističe da Ured nema osigurana sredstva za provođenje javne kampanje o besplatnoj pravnoj pomoći, smatra da treba raditi na  izvršenju preporuka. Ističe da službenici ureda državne uprave ne mogu pružati primarnu pravnu pomoć u istoj stvari u kojoj su odlučivali  o zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći. Ne vidi prijedlog mjera za regionalni razvoj. Pravobraniteljica pojašnjava da Zakon o kaznenom postupku treba izmijeniti na način da se u članku 140. izjednače kazne za istražni zatvor i zatvor. U osvrtu na nastavak nepoštene bankarske prakse predlaže zajednički sastanak radi boljeg sagledavanja problema i mogućeg djelovanja.    
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je s osam (8) glasova  „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

   Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić