Zagreb – Odbor za obitelj, mlade i sport održao je u četvrtak tematsku sjednicu posvećenu položaju djece u riziku od siromaštva. U radu sjednice sudjelovali su saborski zastupnici te akademski stručnjaci, predstavnici državnih institucija, zaklada i udruga koji su iznijeli svoja iskustva te prijedloge koji mogu poslužiti kao temelj daljnjih odluka vezanih uz politike koje se odnose na djecu koja žive u riziku od siromaštva.
- Siromaštvo nije samo ekonomska kategorija, ono oblikuje djetinjstvo, ograničava mogućnosti, utječe na dostupnost obrazovanja, kvalitetnu skrb o zdravlju, utječe na emocionalni razvoj i definira kasniji životni put, kazala je uvodno predsjednica Odbora Vesna Vučemilović. - Borba protiv siromaštva djece nije samo socijalna politika, to je pitanje obrazovanja, zdravstva, stanovanja, zapošljavanja, sporta i dostupnih aktivnosti, lokalnih zajednica i nacionalnih prioriteta. To je pitanje vrijednosti — kakvo društvo želimo biti i kakvu šansu želimo dati svakom djetetu. Nijedno dijete u Hrvatskoj ne smije biti prepušteno okolnostima koje ga sputavaju, nego treba imati podršku koja mu omogućuje sigurno, dostojanstveno i poticajno odrastanje, istaknula je Vučemilović.
O rezultatima istraživanja siromaštva djece u Republici Hrvatskoj govorila je prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Studijskog centra socijalnog rada, koja je kazala da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2025. stopa rizika od siromaštva iznosila 19,5 posto, odnosno, da je svaka peta osoba u riziku siromaštva, što je oko 754 tisuće građana RH. - Što se tiče dobnih skupina, u 2025. u najvećem riziku od siromaštva su ljudi od 65 godina naviše, a što se tiče djece, u riziku je 15 posto, što je otprilike 100 tisuća djece, kazala je Družić Ljubotina, dodavši kako se taj postotak ipak smanjio od prošle godine za 3 posto. Nadalje je navela kako su u velikom riziku od siromaštvu samci u Hrvatskoj te jednoroditeljske obitelji.
Prof. Družić Ljubotina osvrnula se i na važan strateški dokument politika prema djeci koja žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, na dokument EU „Jamstvo za svako dijete“ (European Child Guarantee), inicijativu Europske komisije koja je pokrenuta s ciljem da najranjivija djeca u Europskoj uniji imaju pristup osnovnim pravima i uslugama te na Nacionalni akcijski plan za provedbu preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi Europskog jamstva za djecu (2023.)
- Naglasak je na djelotvornom i besplatnom pristupu kvalitetnim uslugama na području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja, zdravlja, prehrane, stanovanja, a u fokusu su najranjivija djeca - djeca korisnici zajamčene minimalne naknade, djeca romske nacionalne manjine, djeca u manje razvijenim, posebno ruralnim područjima, djeca s teškoćama u razvoju, djeca migranti, djeca u alternativnoj skrbi, djeca iz Ukrajine i sva ostala raseljena djeca, djeca čiji su roditelji u zatvoru, pojasnila je Družić Ljubotina.
Istraživanja su pokazala, navodi Družić Ljubotina, da postoje značajne nejednakosti u pristupu programima ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, poput dostupnosti programa za djecu iz ruralnih područja, a u području obrazovanja, nejednakosti se očituju u vidu skrivenih troškova, troškova školske opreme, školskih izleta, prijevoza, instrukcija, nepriuštivosti izvanškolskih aktivnosti, školskih obroka, a prisutan je i problem digitalne nejednakosti jer neki roditelji ne mogu djeci priuštiti računala.
Što se tiče prehrane, Družić Ljubotina je podsjetila da su učinjeni neki pomaci jer je osiguran jedan besplatan obrok u osnovnim školama, dok i dalje ostaje problem besplatne prehrane u srednjim školama. – Istraživanja su nadalje pokazala da djeca u riziku od siromaštva često žive u nesigurnim i neadekvatnim stambenim uvjetima, prisutna je visoka razina stambene deprivacije poput loše kvalitete stanova, vlaga, dotrajali objekti, nemogućnost adekvatnog grijanja, nedostatak osnovne infrastrukture poput kanalizacije, kupaonice ili toaleta, što utječe i na zdravlje djece, kazala je Družić Ljubotina.
Iznijela je i neke od preporuka za unaprjeđenje politika prema djeci koja žive u siromaštvu koje uključuju snažnije međusektorsko i međuresorno povezivanje sustava koji djeluju u području dobrobiti djece, priuštivost obrazovnih potreba kroz uklanjanje skrivenih troškova unutar obrazovnog sustava, dostupnost podrške u učenju i smanjenje digitalne deprivacije, uvođenje sustava organizirane školske prehrane za učenike srednjih škola, jačanje dostupnosti stipendija za učenike nižeg socioekonomskog statusa u svrhu smanjenja obrazovnih nejednakosti, širenje mogućnosti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena te socijalne uključenosti djece, priuštivost zdravstvene skrbi za djecu kroz smanjenje financijskih i strukturnih prepreka unutar javnog zdravstvenog sustava, jačanje sustava podrške mentalnom zdravlju djece, unaprjeđenje stambenih i materijalnih uvjeta djece iz obitelji nižeg materijalnog statusa te kontinuirano praćenje podataka i evaluacija politika usmjerenih djeci i obiteljima.
Pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić naglasila je da same novčane naknadne nisu dovoljne, već dijete mora imati pristup svim socijalnim uslugama. - Siromaštvo je često vezano uz socijalnu isključenost, loš školski uspjeh i zdravlje, čest prekid školovanja, i dugotrajnu nezaposlenost, što je začarani krug. Cilj je spriječiti i prevenirati socijalnu isključenost djece jačanjem pristupa ključnim uslugama odgoja i obrazovanja, zdravstva, stanovanja, socijalne skrbi i osiguranjem adekvatne prehrane, čime pridonosimo zaštiti prava djece, kazala je Katkić Stanić.
Osvrnula se i na podatke Eurostata prema kojima je 2024. godine 24,2 posto djece u EU bilo u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a kao zemlje s najvišom stopom dječjeg siromaštva izdvojene su Bugarska (35,1 posto), Španjolska (34,6 posto) te Rumunjska (33,8 posto).
Katkić Stanić je govorila i o trenutnom stanju i izazovima, navodeći tako da naknade, unatoč nekim poboljšanjima, ostaju neadekvatne, a ističe i nedostatak sveobuhvatnih podataka o djeci u riziku od siromaštva, tj. nedostatak sustavnih i umreženih podataka između resora što otežava ciljane intervencije. - Najveći pomak napravljen je u osiguranju besplatnih školskih obroka za učenike osnovnih škola, dok je stanovanje područje gdje smo najlošiji, kazala je Katkić Stanić. Osvrnula se i na uspostavu Centra za pružanje usluga u zajednici Međimurje, te napomenula kako je predviđeno da se takav model integriranih usluga u zajednici uspostavi i u svim drugim područjima RH s visokim udjelom djece u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i nedostatno razvijenim uslugama.
Govoreći o preporukama za unaprjeđenje politika prema djeci u riziku siromaštva spomenula je: kombiniranje novčanih naknada i integriranih usluga, uvođenje vaučera za izvanškolsku aktivnost, rješavanje pitanja prehrane za srednjoškolce, strukturirano provođenje vremena za vrijeme praznika, financiranje organiziranog prijevoza, posebice na otocima, osiguravanje pristupa internetu, osiguravanje jedinstvenog registra djece u riziku, tj. uspostavu IT platforme, koja u realnom vremenu povezuje podatke iz sustava socijalne skrbi s podacima u zdravstvenom i školskom sustavu te uvođenje praćenja ishoda za dijete.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nazočnima se obratila državna tajnica Margareta Mađerić kazavši kako rizik od siromaštva nije samo socijalno pitanje, nego pitanje jednakih prilika, ali i društvenog razvoja Hrvatske. - Kada dođe do siromaštva, djeci se uskraćuju njihova temeljna ljudska prava, na taj način se ograničavaju njihova životne šanse, kazala je Mađerić . Podsjetila je da se RH kao članica EU obvezala na provedbu stupa socijalnih prava EU s ciljem smanjenja broja osoba u riziku od siromaštva, te se u tom kontekstu osvrnula na Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti od 2021. do 2027. godine, na Nacionalni plan za prava od 2022. do 2026. godine, Nacionalni akcijski plan za provedbu preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi Europskog jamstva za djecu, odnosno na mjere koje su temeljem tih dokumenata poduzete.
Zamjenik predstojnice Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Ilija Talev govorio je o razmjerima i trendovima dječjeg siromaštva u Hrvatskoj, pri čemu je kazao da je Hrvatska provela značajne mjere u smanjenju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti.
Osvrnuo se na problem dugotrajnog siromaštva koje je bilo u porastu od 2022. do 2024. godine, a zatim se bilježi pad. Kao veliki izazov je izdvojio materijalnu deprivaciju romske djece navodeći kako njih 29 posto živi u uvjetima teške materijalne deprivacije, u usporedbi s 5,7 posto među ukupnom populacijom djece.
Govorio je i o djeci i obiteljima u migracijama koji se suočavaju se s dodatnim preprekama u pristupu socijalnim uslugama i naknadama. – Sve ovo postaje rizično u vremenima krize, stoga RH mora ima integrirani pristup, kroz sve relevantne sustave, kazao je Talev navodeći prijedloge nekoliko mjera: razvijanje sustava multisektorskih integriranih usluga prilagođenih djeci u dugotrajnom siromaštvu, adekvatne i indeksirane naknade povezane s uslugama, strateška ulaganja s dugoročnim učinkom i snažan multisektorski odgovor (socijalna skrb, zdravstvo, obrazovanje, stanovanje).
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je kvalitetna i sadržajna rasprava u koju su se uključili nazočni saborski zastupnici i zastupnice, predstavnici mjerodavnih državnih institucija, instituta, udruga i zaklada. Sudionici su još jednom naglasili važnost izgradnje sustava koji će ukloniti velike razlike u materijalnom statusu između djece, omogućiti financiranje izvanškolskih aktivnosti za djecu kojima roditelji to ne mogu platiti, veći angažman lokalne zajednice, odnosno općina i gradova u pružanju socijalne potpore djeci u riziku od siromaštva, a izneseni su i prijedlozi za promjenu strukture osnovnoškolskog obrazovanja, širenje profila besplatnih umjetničkih škola, nastavak upisa u OŠ s obzirom na lokaciju, tj. po području stanovanja itd.
Predsjednica Odbora Vesna Vučemilović, zatvarajući sjednicu, kazala je kako će se o zaključcima s ove tematske sjednice glasovati na idućoj redovnoj sjednici Odbora.