Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici, održanoj 28. studenoga 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno se je predstavnica Ministarstva financija osvrnula na ključne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona usvojenog u prvom čitanju u Hrvatskome saboru. Na prijedlog Odbora za zakonodavstvo izričaj pojedinih odredaba dorađen je u pravnom i nomotehničkom smislu.

Također, produženo je  razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Naime, Prijedlogom zakona bilo je predloženo je da će se tijekom 2018. godine, na ime kompenzacijskih mjera, iz državnog proračuna isplaćivati pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u visini razlike između zbroja prihoda od poreza na dohodak i prireza ostvarenih u 2017. godini i prihoda od pomoći koji su ostvareni u 2017. godini (u skladu s odredbama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu) te prihoda od poreza na dohodak i prireza koji će ostvarivati tijekom 2018. godine, a u 2019. godini 50% iznosa isplaćenog u 2018. godini.

Konačnim prijedlogom zakona propisano je da će se navedenim jedinicama tijekom 2019. i 2020. godine iz državnog proračuna isplaćivati 100% pomoći, 2021. godine 60%, a 2022. godine 30% iznosa pomoći isplaćene u 2018. godini. Isto tako, predstavnica predlagatelja osvrnula se i na prijedloge koji nisu prihvaćeni. Među ostalim, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu predložio je da se do drugog čitanja razmotri promjenq raspodjele poreza na dohodak na način da se udio grada, odnosno općine poveća sa 60% na 65%, udio županije sa 17% na 20%, a da se udio za fiskalno izravnanje do 17% nadoknadi iz drugih poreza, primjerice PDV. Isti prijedlog dao je Klub zastupnika IDS-a, PGS-a i LRI-a.

Navedeni prijedlog nije prihvaćen, između ostaloga, jer provođenje ovoga Zakona već ima značajan fiskalni učinak na državni proračun. Budući da se sav prihod od poreza na dohodak prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju (u 2016. ostvaren u iznosu od 368.828.370,00 kuna), a osim toga, sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, koja se temeljem važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruju iz udjela u prihodima od poreza na dohodak (16%), stupanjem na snagu ovoga Zakona bit će osigurana na teret državnog proračuna.

Radi se o iznosu od 1.646.530.245,00 kuna koji će u 2018. god. biti planiran na razdjelima ministarstava nadležnih za decentralizirane funkcije. Stoga nema mogućnosti da se fond fiskalnog izravnanja nadoknadi iz drugih prihoda državnog proračuna. Nadalje, nije prihvaćen prijedlog Kluba zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a i zastupnika Alena Prelca da se, ukoliko jedinica lokalne samouprave nema preuzetu decentraliziranu funkciju vatrogastva, decentralizirana sredstva namijenjena za financiranje javnih vatrogasnih postrojbi, umjesto na županiju, usmjere na financiranje vatrogasne zajednice.

Kako je rečeno, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a javne vatrogasne postrojbe su proračunski korisnici jedinica lokalne samouprave čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave. Javne vatrogasne postrojbe financiraju se iz sredstava namijenjenih za decentralizirane funkcije. Sredstva za decentralizirane funkcije strogo su namjenska te se mogu koristiti isključivo za financiranje proračunskih korisnika čije su funkcije decentralizirane, a što je utvrđeno posebnim zakonima.

Nadalje, nije prihvaćeno ni stajalište zastupnika Željka Jovanovića te prijedlog zastupnika Arsena Bauka da se općinama i gradovima na otocima ostavi 16% udjela u porezu na dohodak za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, jer se zadržavanjem navedenog udjela povećava nejednakost fiskalnog kapaciteta među jedinicama lokalne samouprave, što je u suprotnosti s glavnim ciljem ovog Zakona. Isto tako, nije prihvaćeno ni stajalište zastupnika Alena Prelca da bi referentna stopa općina i referentna stopa gradova trebala biti jednaka.

U raspravi je iznesen komentar o naknadi Poreznoj upravi od 1% iz članka 5. Konačnog prijedloga zakona, iz čega proizlazi da se ne prepušta sav prihod od poreza na dohodak jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, a čijim bi ukidanjem taj iznos i stvarno iznosio 100%. U vezi s tim, postavljeno je pitanje o eventualnoj mogućnosti ukidanja te naknade. Nadalje, postavljen je upit o povećanju razine minimalnih standarda (za osnovno školstvo, vatrogastvo i sl.) u okviru decentraliziranih sredstava, budući da se u praksi pokazuje da ti minimalni standardi nisu dovoljni.

Isto tako, vezano za članak 6. Konačnog prijedloga zakona, na upit člana Odbora o  trenutku u kojem se raspodjeljuju sredstva pomoći izravnanja, pojašnjeno je kako FINA raspodjeljuje iznose po izravnoj stopi odmah, budući da raspolaže za to potrebnim podacima. Dodatno, zamoljeno je da se razmotri mogućnost ranijeg donošenja odluke ministra financija iz članka 9. stavka 6. (rok 30. rujna), a radi priprema proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U daljnjoj raspravi izraženo je uvjerenje da će ovaj Zakon potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da poduzimaju aktivnosti na stvaranju preduvjeta za povećanje zapošljavanja, kako bi na taj način što više participirali u financiranju iz prihoda od poreza na dohodak. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 
 PREDSJEDNICA ODBORA
 Grozdana Perić, dipl. oec.