Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici održanoj 5. listopada 2017. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. rujna 2017. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine koji, između ostalog, sadrži:

- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2017. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2017. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2017. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2017. godine – analitika)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Ekonomska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2017. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2017. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2017. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2017. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine, Vlada Republike Hrvatske, na temelju članka 9. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članka 16. stavka 2. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, podnosi i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godinu, na donošenje.
 
 U uvodnom izlaganju, govoreći o makroekonomskim pokazateljima, predstavnik Ministarstva financija istaknuo je su nastavljena pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu te da je bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio realni rast od 2,7% u usporedbi s istim razdobljem 2016. godine. Domaća potražnja dala je pozitivan povećanju BDP-a, dok je neto inozemna potražnja zabilježila negativan doprinos. Inflacija je u prvom polugodištu 2017. iznosila 1,1%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio rast cijena hrane te goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva. Industrijska proizvodnja zabilježila je međugodišnji rast od 2,1%. Promet u trgovini na malo zabilježio je realni rast od 5%, a indeks obujma građevinskih radova međugodišnji rast od 1,7%. Ukupan broj noćenja turista zabilježio je rast od 23,2%, a prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 13,5%, što je 2,5 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine. 
 
U takvom makroekonomskom okruženju, ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2017. godine ostvareni su u iznosu od 58,3 mlrd. kuna ili 47,9% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 3,5%. Porezni prihodi u prvoj polovici 2017. godine iznosili su 35,1 mlrd. kuna, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 2,4%. Prihodi od poreza na dohodak u prvoj polovici 2017. godine ostvareni su u iznosu od 1,1 mlrd. kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 8,3% u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Ovakvo smanjenje prihoda od poreza na dohodak rezultat je provedene porezne reforme krajem 2016. godine kojim je povećam raspoloživi dohodak za najveći dio poreznih obveznika. Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 4,9 mlrd. kuna, i bilježi  međugodišnje povećanje po osnovi ovog poreza za 16,5%, a što je rezultat boljeg poslovanja gospodarskih subjekata tijekom 2016. Najznačajniji prihod, prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 21,4 mlrd. kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od 4,6%, a što je rezultat rasta osobne potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu. U razdoblju od siječnja do lipnja 2017. prikupljeni prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 6,7 mlrd. kuna, što je smanjenje od 9,4% na međugodišnjoj razini. Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 11,3 mlrd. kuna, što je povećanje od 3,6% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 4,9 mlrd. kuna, od toga iznosa najviše čine pomoći iz fondova EU, što je rast od 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 333 milijuna kuna, što je rast od 90,4% na međugodišnjoj razini (prihodi od prodaje građevinskih objekata).

Govoreći o rashodima, predstavnica Ministarstva financija naglasila je da su ukupni rashodi u prvih šest mjeseci 2017. godine izvršeni u iznosu od 59,9 mlrd. kuna ili 46,6% godišnjeg plana. Rashodi za zaposlene u prvih šest mjeseci izvršeni su u iznosu od 12,9 mlrd. kuna (48,7% plana), u koji iznos nije uključen regres koji je isplaćen u srpnju o.g., a što predstavlja 335,7 milijuna kuna više u odnosu na izvršenje istog razdoblja prethodne godine, i prvenstveno je  rezultat povećanja osnovice za izračun plaće od 2% za državne i javne službenike od 1. siječnja 2017. godine, isplata od veljače 2017. i isplate dodatka za minuli rad od 0,5% po godini staža. Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 5,3 mlrd. kuna (42,3% plana), što predstavlja 195,9 milijuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najveće povećanje evidentirano je na rashodima za materijal i energiju, a na temelju Odluke Vlade RH iz svibnja 2017. preraspodijeljena su sredstva državnog proračuna u iznosu od 200 milijuna kuna za podmirenje dospjelih obveza zdravstvenih ustanova kojima je osnivač RH prema veledrogerijama. Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 5,2 mlrd. kuna (48,9% plana), što je 225,7 mil. kuna manje u odnosu na izvršenje financijskih rashoda u istom razdoblje 2016. godine. Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu od 3,5 mlrd. kuna (54,2% plana, ali je potpuno u skladu s dinamikom, imajuću u vidu plaćanja do 30. lipnja), i to su za subvencije u poljoprivredi izvršene u iznosu od 2,5, mlrd. kuna: izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda 1,8 mlrd. kuna – iz EU plaćeno 701 mil. kuna, iz nacionalnih sredstava 1,1 mlrd. kuna (iz fondova EU refundirano 1,5 mlrd. kuna) te mjere ruralnog razvoja 680,5 mil. kuna – 574,7 mil. kuna iz EU i 105,8 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u iznosu od 6,3 mlrd. kuna (39,8% plana). Najznačajniji iznosi odnose se na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije – 1,7 mlrd. kuna (50,7% plana), transfer sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje 1,25 mlrd. kuna (50% plana), zatim pripadajući dio naknade u cijeni goriva za Hrvatske ceste – 1 milijarda kuna (50,9% plana), nadalje, dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije – 705,5 milijuna kuna (42,8% plana), pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prema Zakonu o izvršavanju državnog proračuna za 2017. godinu – 347,4 milijuna kuna (50% plana) te kompenzacijsku mjeru JLP(R)S, prema poreznoj reformi od 1. siječnja 2017. godine – 309,7 milijuna kuna. Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 22,8 mlrd. kuna (49,4% plana). Od tog iznosa, mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 18,6 mlrd. kuna (49,8% plana), što je povećanje od 247 mil. u odnosu na izvršenje istog razdoblja prethodne godine radi prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2016. godine te indeksacije mirovina u travnju 2017. za 0,65%. Naknade u socijalnoj skrbi isplaćene su u iznosu od 1,2 mlrd. kuna (50,2% plana), a dječji doplatak izvršen je u iznosu od 687,8 milijuna kuna (47,4% plana). Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 571,8 milijuna kuna (43,6% plana). Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 2,9 mlrd. kuna (46,2% plana). Od ukupnog iznosa, najveći dio odnosi se na projekte financirane iz EU fondova u iznosu od 939,2 milijuna kuna (željeznički i zračni infrastrukturni projekti) te pripadajući dio naknade u cijeni goriva za HAC i HŽ-Infrastrukturu. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine realizirani su u iznosu od 987,3 mil. kuna (24,6% plana), ali je na ovoj poziciji i inače najviše izvršenje u drugom dijelu godine.
 U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, ostvario je u prvom polugodištu 2017. višak u iznosu od 35 milijuna kuna ili 0,01% BDP-a. Pritom je ukupni manjak državnog proračuna u prvom polugodištu 2017. godine ostvaren u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a, što je 801 milijun kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na razini izvanproračunskih korisnika ostvaren je višak od 971 milijun kuna ili od 0,3% BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste također su zabilježile višak, i to od 651 milijun kuna ili 0,2% BDP-a. 
 Govoreći o primjeni fiskalnog pravila, a uzimajući u obzir ukupni manjak državnog  proračuna, projekcije BDP-a i fiskalno pravilo prema kojem međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna, sukladno ESA 2010 metodologiji, ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama, iz navedenoga proizlazi da je prvo polugodište u skladu s navedenim fiskalnim pravilom te se, na temelju projekcija, očekuje do kraja godine da će fiskalno pravilo za 2017. godinu biti ispunjeno.

 Odbor je raspolagao i pisanim 14. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine i Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2017. godinu, od 26. rujna 2017. godine, koje je, uz određene preporuke i prijedloge, zaključilo da Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2017. godine pokazuje izuzetno povoljno ostvarenje proračuna opće države koji je u suficitu, kao i da se slaže s procjenom Vlade Republike Hrvatske o ispunjavanju privremenog fiskalnog pravila u ovoj godini.
   
U raspravi na Odboru je istaknuto da je iz iznesenih podataka razvidno da je najurgentnija strukturna reforma zdravstva te je s tim u vezi postavljeno pitanje ima li Ministarstvo financija saznanja o stvarnim strukturnom reformama koje Ministarstvo zdravstva namjerava provesti, navodeći kao primjer države koje imaju privatno zdravstvo, nepostojanje monopola u zdravstvenom sustavu i dr. Pojašnjeno je da se, s obzirom na udio ukupnih troškova zdravstva u općoj državi, prate navedena kretanja te su izneseni podaci o trenutačnom ukupnim i dospjelim obvezama HZZO-a i (državnih) bolnica - 31. prosinca 2016. ukupne obveze bile su 5,8 mlrd. kuna, a na dan 30. lipnja 2017. taj iznos je viši za 20 milijuna kuna. Dospjele obveze su povećane s 2,6 mlrd. kuna na dan 31. prosinca 2016. na sadašnjih 2,8 mlrd. kuna. Budući da su, nakon provedbe određenih analiza, utvrđene nestandardizacije kod troškova za iste stavke u različitim bolnicama (npr. prehrana, čišćenje i dr. usluge za koje se može provesti outsourceing), naglašeno je da je Ministarstvo financija interveniralo u Nacionalni program reformi (NPR), zbog čega su u NPR uvršteni pravilnici, odnosno uredbe koje će dovesti do standardizacije tih službi. No, promatrajući strukturu troškova u zdravstvu, razvidno je da 65-70% ukupnih troškova čine plaće, od kojih mnoge imaju različite dodatke i, s obzirom na to, teško su usporedive, zbog čega je potrebno učiniti način obračuna transparentnijim, kao i poraditi i na mreži zdravstvenih ustanova. Također, u raspravi je izneseno i mišljenje da su troškovi visoki, ali da su plaće niske, a zatraženo je i pojašnjenje o obračunu obveza na dodatke koji se isplaćuju na plaće. Isto tako, iznesen je komentar o odlasku mladih iz Hrvatske u inozemstvo, a, s tim povezano, i odlasku njihovih srodnika na liječenje u inozemstvo te je skrenuta pozornost na taj trend, uzimajući u obzor i troškove koje ima HZZO. Zaključno, izraženo je zadovoljstvo Polugodišnjim izvještajem o izvršenju državnog proračuna te uvjerenje da će se ovakvi trendovi nastaviti, kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi za naredno razdoblje, uključujući i rješavanje strukturnih reformi.  
 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova  (6 glasova „ZA“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

 
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2017. GODINE

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2017. godine,
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2017. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2017. godine.

Sukladno članku 9. stavak 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti i članku 16. stavak 2. Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, predlaže se Hrvatskome saboru donošenje:


POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2017. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

                                                                                           PREDSJEDNICA  ODBORA
                                  Grozdana Perić, dipl. oec.