Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 15. studenoga 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/17-12/63, URBROJ: 50301-25/18-17-5, od 18. listopada 2017. godine, u kojem Vlada Republike Hrvatske smatra da predloženi Zakon nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje Europske središnje banke od 28. listopada 2016. godine (CON/2016/52) te slijedom toga ne podržava donošenje predmetnog Prijedloga zakona.
  
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se, prije svega, predlaže da se, uz reviziju financijskih izvješća i cjelokupnog poslovanja, koju prema članku 62. važećeg Zakona obavljaju neovisni vanjski reviziji, i Državnom uredu za reviziju omogući provedba revizije učinkovitosti. Zakonom se zato jasno utvrđuje što se smatra takvom revizijom, uz poštivanje pravnog okvira Europske unije mjerodavnog za poslovanje središnjih banaka i ne dovodeći u pitanje načelo institucionalne neovisnosti iz članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članka 7. Statuta Europskog sustava središnjih banaka. Naglasio je da je pritom ovaj Prijedlog Zakona uzeo u obzir da opseg kontrole mora biti jasno utvrđen pravnim okvirom, mora biti bez utjecaja na poslove ispitivanja svih poslovnih knjiga i računa središnje banke od strane neovisnog vanjskog revizora te u skladu s načelom institucionalne neovisnosti, treba biti u skladu sa zabranom davanja uputa nacionalnoj središnjoj banci i njezinim tijelima nadležnim za odlučivanje i ne smije utjecati na zadaće nacionalne središnje banke povezane s Europskim sustavom središnjih banaka. Nadalje, Prijedlogom zakona se utvrđuje kako Hrvatska narodna banka mora podnositi Hrvatskom saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike, kao i Godišnje izvješće o svom radu i poslovanju. O navedenim dokumentima će se raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora te će se o istima u Hrvatskom saboru zauzimati stajalište. Prilikom rasprave o navedenim dokumentima u Hrvatskom saboru, u skladu s neovisnosti središnje banke, neće doći u pitanje, niti će rasprava imati utjecaja na neovisnost članova tijela Hrvatske narodne banke nadležnih za odlučivanje, a u potpunosti će se poštovati poseban status guvernera u njihovom svojstvu članova Općeg vijeća Europske središnje banke. Uz navedeno, predlaže se ograničavanje trajanja mandata članovima Savjeta Hrvatske narodne banke na način da isti mogu biti članovi Savjeta najviše u dva mandata, od kojih svaki traje šest godina. Kroz prijelazne i završne odredbe se, u skladu s načelom pravne sigurnosti, uređuje mandat i prava sadašnjih članova Savjeta Hrvatske narodne banke. Napomenuo je i da je prilikom konzultacija o prethodnom prijedlogu zakona koji uređuje istu materiju, spomenuto da Ministarstvo financija ima u planu potrebnu izmjenu Zakona o Državnom uredu za reviziju, radi uređivanja ovlasti u vezi provedbe revizije u Hrvatskoj narodnoj banci, što dosad nije učinjeno. Predstavnik predlagatelja osvrnuo se i negativno mišljenje Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Prijedlogu zakona, navodeći da je ono vrlo šturo te iznoseći zamolbu Vladi da dostavi obrazloženje koje su to točke neusklađene, kao i da iznese svoje stajalište o eventualno usklađenim točkama.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da svi propisi koji se odnose na rad središnje banke moraju biti upućeni na mišljenje Europskoj središnjoj banci te je tu obvezu trebalo ispuniti, a skrenuta je pozornost i na to predloženi Zakon nije u cijelosti uzeo u obzir mišljenje ESB-a od 28. listopada 2016. godine (CON/2016/52) koje se odnosilo na prethodni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Radi se o sljedećim područjima: točno definirane ovlasti Državnog ureda za reviziju (za što je potrebno pripremiti izmjene Zakona o Državnom uredu za reviziju), nadalje, postupanje s dokumentacijom koja je označena poslovnom tajnom, zatim, točan određenje koje se odnosi na Polugodišnju informaciju i Godišnje izvješće HNB-a i kakva bi uloga Hrvatskoga sabora u tom dijelu bila te jasnije definiranje mandata članova Savjeta HNB-a, odnosno treba li uračunavati mandate već postojećih u odnosu na trenutak stupanja na snagu Zakona. Kad je riječ o Zakonu o Državnom uredu za reviziju, on je u Planu normativnih aktivnosti, te se  očekuje njegovo skoro upućivanje u proceduru donošenja.
 
U raspravi na Odboru istaknuto je da se radi o istovjetnom Prijedlogu zakona koji je već bio upućen u proceduru. Vezano za mišljenje Vlade Republike Hrvatske, zatraženo je pojašnjenje koje se odnosi na neprihvatljivost revizijskog angažmana u odnosu na Hrvatsku narodnu banku – radi li se o zadiranju u poslovnu tajnu ili je pitanje tehničke naravi, odnosno je li neprihvatljivost supstancijalne ili nomotehničke naravi. Istaknuto je da neki dijelovi predloženog Zakona ulaze u segment u koji ne bi smjeli ulaziti, a tiču se poslovne politike HNB-a, u smislu samostalnosti monetarne politike, ali drugi, koji se, primjerice, odnose na nabavu, ugovore, stjecanje i raspolaganje nekretninama, ljudske resurse, zapošljavanje i sl., su standardni sadržaj i drugih središnjih banaka. Kako je rečeno, ne postoji problem s dopuštanjem da Državni ured za reviziju uđe u HNB, ali ne u smislu kršenja samostalnosti HNB-a i vođenja monetarne politike. Iznesena je i pretpostavka da je namjera Vlade Republike Hrvatske išla za time da se paralelno pripremi i izmjena Zakona o Državnom uredu za reviziju, kako ne bi došlo od određenih raskoraka između ova dva zakona. Predstavnica Vlade dodala je da je upravo radi razine usklađenosti potrebno pribaviti prethodno mišljenje Europske središnje banke, a potom zakon uputiti u proceduru.

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 glasova „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) nije podržao

Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.