Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici, održanoj 9. studenoga 2017. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. studenoga 2017.

Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je izlaganju istaknula da prema Prijedlogu rebalansa ovogodišnjeg proračuna ukupni prihodi iznose 122,45 milijarde kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi te iznose 126,8 milijardi kuna. Manjak državnog proračuna za 2017. godinu planiran je u iznosu od 4,3 milijarde kuna ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda, što predstavlja smanjenje od 2,5 milijardi kuna ili 0,7 postotnih bodova BDP-a. Uštede su učinjene na stavkama niza ministarstava, Vlade i Sabora, ali najviše u Ministarstvu financija, posebno na kamatnim rashodima.  Iz ovih ušteda osigurana su između ostalog dodatna sredstva za Ministarstvo zdravstva, što predstavlja, kako je predlagateljica naglasila, kroz preraspodjelu postojećih sredstava proračuna značajan iskorak poglavito prema segmentu zdravstva, ali i ostalim segmentima koji se u originalnom proračunu nisu mogli predvidjeti, poglavito za elementarne nepogode (u iznosu od 80 milijuna kuna).

U raspravi je pohvaljeno usmjeravanje rebalansom 1,1 milijarda kuna Ministarstvu zdravstva, od čega za dospjele obveze državnih i županijskih bolnica 870 milijuna kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja 137,7 milijuna kuna i KBC-u Split za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 milijuna kuna, međutim većina prisutnih složila se da niti to nije dostatno kako bi se zadovoljile potrebe i sanirali svi gubitci u zdravstvu.
 
Većina članova Odbora bila je mišljenja da su nužne generalne promjene te da ovaj Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna predstavlja  samo “krpanje rupa”. Istaknuta je i potreba bržeg i efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, što do sada nije bio slučaj. Ljudski resursi trebaju predstavljati najvažniji segment u zdravstvu, posebice mladi kadrovi kojima trebamo omogućiti bolju perspektivu i osigurati ostanak u našoj zemlji, naglašeno je u raspravi. Stoga u Državnom proračunu za 2018. treba svakako predvidjeti veća sredstva za pripravnički staž i specijalizacije. Također, preraspodjela sredstava i kriteriji za podmirivanje obveza državnim i županijskim bolnicama trebaju biti pravedniji i ujednačeniji, kako se bolnice koje se “ležernije” ponašaju u trošenju sredstava i generiraju dugove ne bi izjednačavalo s onima  koje ostvaruju dobre rezultate u poslovanju,  smatraju članovi Odbora.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (4 „za“ i 3 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. I 2019. GODINU

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.