Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 34. sjednici održanoj  17. siječnja 2018. raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 7. prosinca 2017. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je u uvodnom dijelu istaknula predstavnica predlagatelja, razlozi za podnošenje ovog Prijedloga zakona sadržani su u činjenici da je u Republici Hrvatskoj sve veći broj stručnjaka educiran za pružanje psihoterapijskog tretmana međutim položaj psihoterapeutske profesije još uvijek nije uređen zakonskim okvirima. Psihoterapija je u ovom trenutku regulirana samo Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, kao subspecijalizacija iz psihijatrije i trenutačno ne postoji poseban propis koji bi određivao uvjete i način obavljanja djelatnosti psihoterapije. Zakonska regulativa i njezino usklađenje s europskim standardima jamčit će kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja.

Članovi Odbora raspolagali su s pisanim primjedbama na zakonski prijedlog, koje je uputila Hrvatska liječnička komora. U raspravi svi su se složili s potrebom uređenja područja psihoterapije kao samostalne djelatnosti, prihvaćajući činjenicu da je u ovom području broj educiranih stručnjaka nezdravstvene struke koji u svom radu koriste neku od psihijatrijskih metoda, odnosno tehnika iz dana u dan sve veći, čak i mnogo veći od liječnika-specijalista psihijatrije. Donošenje zakonskog okvira uvelo bi reda u djelatnost psihoterapije te suzbilo mogućnost „sive ekonomije “ na ovom području.
Tijekom rasprave članovi Odbora istaknuli su pitanja koja bi, prema njihovu mišljenju, ponajprije trebalo bolje regulirati i definirati kako bi se otklonile neke nedoumice i nejasnoće. Tako bi, prije svega, trebalo jasno razgraničiti tko je psihoterapeut, a tko savjetodavni terapeut, što prema njihovu mišljenju predstavlja bitnu distinkciju. Nelogično je, prema njihovu mišljenju,  da netko tko je završio medicinski fakultet u trajanju od šest godina i pet godina specijalizacije iz psihijatrije ne može biti psihoterapeut, a osobe koje nemaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, ali imaju dodatnu edukaciju, tj. priznatu naobrazbu iz psihoterapije mogu, te s tim u vezi predlažu izmjenu članka 5. Prijedloga zakona.

U raspravi su istaknute i dileme u vezi s članstvom u stručnim komorama. Prema mišljenju pojedinih članova Odbora članstvo ne bi trebalo biti obvezno, dok se drugi nisu složili s time. Također, skrenuta je pozornost na izdavanje dopusnica za samostalno obavljanje djelatnosti psihoterapije koje se izdaju na neograničeno vrijeme uz uvjet trajnog usavršavanja (članak 15. stavak 2). S tim u vezi postavlja se pitanje kako će se pratiti trajno usavršavanje? Također, pojedini članovi Odbora nisu se složili s rješenjima sadržanim u članku 32. Prijedloga zakona prema kojima Izvršni odbor Komore  odlučuje o stručnom radu stručnjaka, tj. psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta, odnosno odobrava ili odlučuje o obustavi njihova rada, smatrajući to nelogičnim zbog toga što izvršni odbor čine zaposlenici komore (zamjenik, tajnik, blagajnik, referent), koji nisu stručno za to osposobljeni.

Kako ne bi dolazilo do mogućih zlouporaba posebno su skrenuli pozornost na potrebu zakonskog definiranja pojmova, tehnika i metoda koje se koriste u području djelatnosti psihoterapije, razlučivanja pojma psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta. Smatraju da treba biti razvidno što mogu raditi liječnici psihoterapeuti, a što nezdravstveni radnici terapeuti te s tim u vezi otkloniti nejasnoće pri korištenju termina „pacijent“ i „klijent“.
Na kraju opširne rasprave članovi Odbora složili su se s potrebom uređenja područja psihoterapije kao samostalne djelatnosti, čiji će zakonski okvir biti dobro uređen tako da se u njega ugrade i uvaže sve gore navedene primjedbe i sugestije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije
2.  Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  dr. sc. Ines  Strenja-Linić, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

dr. sc. Ines Strenja-Linić, dr. med.