Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. lipnja 2025. godine, Konačni prijedlog zakona o fiskalizaciji, drugo čitanje, P.Z. br. 149, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom od stupanja na snagu 2013. godine omogućen nadzor evidentiranja prometa ostvarenog u gotovini. Međutim, fiskalizacija obuhvaća samo dio podataka o ostvarenim prometima, i to podatke koji se ostvaruju u pravilu u krajnjoj potrošnji, naplatom karticama i gotovinom. Ostali prometi ostvareni izdavanjem računa, kao što je promet u krajnjoj potrošnji naplaćen na transakcijski račun, promet ostvaren između poreznih obveznika te između poreznih obveznika i javnih tijela ne ulaze u izvještajni sustav, odnosno nisu dostupni kroz fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi u trenutku izdavanja računa. Stoga postoji potreba za proširivanjem obveze fiskalizacije računa na obveznike fiskalizacije za izdane račune koji se naplaćuju sredstvima na transakcijski račun. Pravni i porezni sustav u Hrvatskoj već danas ima osnovne pretpostavke potrebne za prelazak na novi izvještajni sustav u digitalnom dobu temeljen na izdavanju eRačuna. Naime, provedba fiskalizacije u većem dijelu B2C segmenta te već poznato poslovanje s eRačunima u B2G segmentu omogućuje preduvjete za novi digitalni sustav izvještavanja u Hrvatskoj. Ovim Zakonom se osigurava postizanje jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, što će rezultirati većim povjerenjem građana u porezni sustav. Uvođenje eRačuna donosi niz prednosti koje se odnose na uštedu vremena, jer eRačuni omogućuju bržu obradu i slanje računa, što smanjuje vrijeme potrebno za administrativne zadatke. Istovremeno, povećava se točnost, jer automatski unos podataka smanjuje mogućnost ljudskih pogrešaka. S obzirom na to da nije potrebno ispisivanje, korištenje eRačuna smanjuje potrošnju papira i pridonosi očuvanju okoliša. Također, povećana je i sigurnost, jer se eRačuni pohranjuju u sigurnim digitalnim arhivama, što smanjuje rizik od gubitka ili oštećenja dokumenata. S druge strane, eRačun omogućuje državi bolje planiranje fiskalne politike, praćenje makroekonomskih pokazatelja, smanjenje deficita, te povećanje financijske transparentnosti i održivi razvoj. Pojedine odredbe zakona stupaju na snagu 1. rujna 2025., određene odredbe 1. siječnja 2026., a ostale 1. siječnja 2027. godine. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su određene razlike većinom nomotehničke prirode.
U raspravi je od strane imenovane članice Odbora, predstavnice Hrvatske udruge poslodavaca upozoreno na iznimnu kratkoću rokova i zahtjevnost za prilagodbu poduzetnika, posebice za male i srednje, ali i za velike poduzetnike, te je s tim u vezi iznesen prijedlog da se za prilagodbu ostavi razdoblje od 12 do 18 mjeseci, budući da se u odnosu na sadašnje stanje očekuje deseterostruki broj računa. Također, ukazano je i na dodatne povećane troškove kao i na određenu koliziju u odnosu na neke važeće zakone, primjerice, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o elektroničkom računu, Opći porezni zakon.
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnici predlagatelja pojasnili su da je projekt završen 2024. godine te da već sada postoje tehničke pretpostavke i preduvjeti za testiranje, stoga nije moguće uvažiti prijedlog za produženje rokova, odnosno odgodu primjene.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o fiskalizaciji.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac