Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. lipnja 2025. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. svibnja 2024. godine.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge godišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2024. godinu za:
-Hrvatske vode
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je makroekonomske pokazatelje. Domaća gospodarska aktivnost nastavlja pokazivati visoku razinu otpornosti na geopolitičke napetosti i prigušenu ekonomsku aktivnost u europodručju te je i tijekom 2024. godine zabilježen nastavak rasta domaće ekonomske aktivnosti. Godišnji realni rast BDP-a iznosio je 3,9% predvođen rastom domaće potražnje, čiji je doprinos iznosio 6,9 postotnih bodova. Neto inozemna potražnja je zabilježila negativan doprinos rastu (2,5 postotnih bodova), kao i promjena zaliha (-0,5 postotnih bodova). Najveći pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2024. u iznosu od 3,2 postotnih bodova došao je od potrošnje kućanstava (rast plaća i zaposlenosti) koja je zabilježila realan rast od 5,6%, kao i bruto investicija u fiksni kapital koje su rasle po stopi od 9,9%. Broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je i tijekom 2024. godine nastavio padati te je iznosio u prosjeku 95 tisuća, što je 12,5% manje u usporedbi s 2023. Tijekom 2024. godine nastavljen je snažan nominalni rast plaća potaknut pozitivnim gospodarskim kretanjima i nedostatkom radne snage u pojedinim djelatnostima. Prosječna mjesečna bruto plaća u 2024. godini iznosila je 1.821 EUR te je nominalno povećana 15,0%, a realno 11,7% u odnosu na 2023. Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.318 EUR u 2024., bilježeći nominalni rast od 14,8% te realni rast od 11,5% u odnosu na 2023. godinu. Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, tijekom 2024. godine zabilježila je prosječnu razinu od 3,0%, usporivši s 8,0% zabilježenih u 2023. U smjeru međugodišnjeg rasta potrošačkih cijena najjače je djelovao rast cijena usluga (+5,9%) te hrane, pića i duhana (+3,9%). Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe energija, hrana, pića i duhan, u 2024. se bilježi međugodišnji porast preostalih komponenti od 4,6%.
Kad je riječ o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna u 2024. godini ostvareni su u iznosu od 30,5 milijardi eura, što je 0,6% više od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 11,5%. Porezni prihodi tijekom 2024. godine prikupljeni su u iznosu od 17,5 milijardi eura, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 12,8%, a ostvareni su za 1,3% više od planiranog iznosa. U 2024. godini prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 5,0 milijardi eura, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 13,8%, sukladno kretanju na tržištu rada, odnosno rastu plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2024. godini iznose 32,7 milijardi eura, što čini 97,4% planiranih rashoda za 2024. godinu te su za 4,6 milijardi eura ili 16,5% povećani u odnosu prethodnu godinu.
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2024. godini ostvareni su u iznosu od 6,0 milijardi eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 4,8 milijardi eura.
U 2024. godini ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 1,97 milijardi eura ili 2,3% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 2,2 milijarde eura ili 2,6% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 208,5 milijuna eura ili 0,2% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna također su ostvarili višak od 38,3 milijuna eura ili 0,04% BDP-a.
Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku u vezi proračunskog manjka i razine duga opće države iz travnja 2025., u 2024. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 2,0 milijarde eura ili 2,4% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u je krajem 2024. godine iznosio 57,6%, dok je njegova nominalna vrijednost iznosila 49,3 milijarde eura. U odnosu na kraj 2023. godine smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok to smanjenje u odnosu na pretpandemijsku 2019. iznosi čak 13,3 postotnih boda.
Odbor je raspolagao i pisanim, 31. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2024. godinu, koje je predstavnica Povjerenstva ukratko izložila. Među ostalim, istaknuto je da se fiskalna pozicija u 2024. godini pogoršala te je ukazano na značajniju ekspanzivnost fiskalne politike. Manjak općeg proračuna iznosio je cca 2 milijarde eura, odnosno 2,4 % BDP-a, a javni dug se nastavio smanjivati do razine 57,6% BDP-a. Navedena dva pokazatelja govore da je Republika Hrvatska unutar okvira Pakta o stabilnosti i rastu. Međutim, upozoreno je da se kod primarnog i strukturnog salda primjećuje dodatno pogoršanje, a naglašeno je i da vrlo povoljno razdoblje rasta nije optimalno iskorišteno za stvaranje fiskalnih rezervi, već su procikličnom i ekspanzivnom politikom stvoreni određeni fiskalni rizici za buduće razdoblje. Zaključno je izraženo stajalište da je potrebno vratiti se na protuciklično djelovanje fiskalne politike, pojačati fiskalnu disciplinu, imajući na umu kako unutarnje, tako i vanjske fiskalne rizike, koji stvaraju teret za javne financije i koji dugoročno mogu ugroziti i njihovu održivost.
Bez rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (5 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU
te
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2024. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac