Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2025. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge polugodišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2025. godinu za:
-Hrvatske vode
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 201.
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija ukratko je izložila Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. Istaknula je makroekonomske pokazatelje. Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti stope rasta među najvišim u europodručju, međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2025. iznosilo je 3,2%. Najveći pozitivan doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2025. dolazi od međugodišnjeg rasta potrošnje kućanstava od 2,8% te izvoza roba i usluga od 3,4%. Podaci za prvo polugodište 2025. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 85 tisuća, dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 3,0% na međugodišnjoj razini. Prosječna mjesečna bruto plaća u prvom polugodištu 2025. iznosila je 1.988 EUR te je nominalno povećana 11,2%, a realno 7,4%, dok je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 1.432 EUR i zabilježila je nominalni rast od 10,4% te realni rast od 6,7% u odnosu na isto razdoblje 2024. Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 3,5%. Kad je riječ o prihodima državnog proračuna, ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2025. godine ostvareni su u iznosu od 15,0 milijardi eura, što čini 45,5% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 7,0%. Govoreći o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2025. godine iznose 16,9 milijardi eura, što čini 45,7% planiranih rashoda za 2025. godinu te su za 1,8 milijardi eura ili 11,8% povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Rashodi za mirovine izvršeni su u iznosu od 4,3 milijarde eura, što čini 49,3% godišnjeg plana i bilježe međugodišnje povećanje od 11,2%, prvenstveno zbog usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima od 1. siječnja 2025. za 3,03%. Rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni su u iznosu od 4,1 milijardu eura što čini 50,4% planiranih rashoda za zaposlene i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 13,7%. U prvom polugodištu 2025. godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 2,0 milijarde eura ili 2,2% BDP-a po nacionalnoj metodologiji. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi eura ili 2,1% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 139,4 milijuna eura ili 0,2% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile manjak od 211 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.
Odbor je raspolagao i pisanim, 32., Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku od 10. listopada 2025. godine, koje je predsjednica Povjerenstva ukratko izložila. Pokazatelji govore da su kako na strani prihoda, tako i rashoda, odstupanja minorna u odnosu na planirano. Povjerenstvo ocjenjuje da se prema ostvarenju državnog proračuna u prvih šest mjeseci 2025. godine nastavlja relativno ekspanzivna i prociklička fiskalna politika, koja se prvenstveno ogleda u znatno izraženijem rastu proračunskih rashoda od prihoda. Takva politika utječe na povećanje manjka opće države te pridonosi izraženijem rastu nominalnog iznosa javnog duga. Povećani rashodi u velikoj su mjeri rezultat nastavka politike usmjerene na poboljšanje položaja zaposlenih u državnim i javnim službama te podizanje životnog standarda stanovništva. Prihodi proračuna u prvom polugodištu ostvareni su u visini od 45,6 % godišnjeg plana, što je u skladu s očekivanjima, iako je intenzitet prikupljanja pojedinih prihoda bio slabiji. Ukupni rashodi su, uz rast od 11,8 % ostvareni u visini 45,7 % plana za cijelu godinu. Ekspanzivna fiskalna politika dodatno potiče ukupnu potrošnju i investicije, međutim, istodobno pridonosi rastu cijena i smanjuje fiskalni prostor za djelovanje u slučaju usporavanja ili pada gospodarske aktivnosti. Gospodarski rast, visoka potrošnja kućanstava te prisutna inflacija dodatno podupiru prikupljanje prihoda i održivost proračuna, no treba imati na umu da njihove stope rasta iz prethodnih godina nisu dugoročno održive. Ostvarenje proračuna opće države prema nacionalnoj metodologiji za prvu polovinu godine ukazivalo je na nešto izraženiji manjak u odnosu na godišnji plan. Na razini godine manjak je prema prvom planu proračuna trebao iznositi -4,0 % BDP-a, a u prvih šest mjeseci je iznosio -2,2 % BDP-a. Pritom je najveći nesrazmjer u odnosu na plan zabilježen kod proračuna jedinica lokalne države koje su prema planu za 2025. godinu trebale završiti u suficitu od 0,6 % BDP-a, a u prvih šest mjeseci su zabilježile manjak u visini -0,2 % BDP-a. Zaključno, Povjerenstvo ocjenjuje da bi, u uvjetima visoke i rastuće globalne neizvjesnosti, fiskalna politika trebala ostavljati veći prostor za protucikličko djelovanje u nepovoljnim razdobljima. Potrebno je osigurati održivu fiskalnu poziciju te, postrožiti fiskalnu politiku, ograničiti rast pojedinih rashoda te pojačati kontrolu javne potrošnje i sustavno analizirati fiskalne rizike u nadolazećem razdoblju.
U raspravi je pohvaljena opsežnost materijala i iscrpnost podataka u izvještajima, ali je ujedno i dana preporuka da se određeni podaci ubuduće navedu u obrazloženju, radi boljeg razumijevanja izvještaja u cjelini. Iznesena je usporedba stopa rasta plaća u prvom polugodištu 2025. u odnosu na prvo polugodište 2024. godine, te je zatraženo objašnjenje, ako se porezno opterećenje smanjilo, kako je moguće da je nominalni rast neto plaća manji od nominalnog rasta bruto plaća. Vezano za rebalans proračuna, zatraženo je pojašnjenje o smanjenom očekivanju prihoda od PDV-a te o podbačaju poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i podatak o iznosu dospjelog duga zdravstvenog sustava. Nadalje, postavljeno je pitanje o visini zadanih stavki proračuna (plaće, mirovine, socijalna davanja), odnosno koliki je njihov udio u proračunu te koja je očekivana dinamika rasta tih, zadanih troškova u odnosu na ukupni državni proračun. Nastavno na to, izneseno je mišljenje da se radi o pitanju fiskalne održivosti, jer je trenutačno ekspanzivna i prociklična politika, pa je pitanje koliko ostaje prostora za eventualni manevar, ako se očekuje usporavanje rasta. Postavljeno je i pitanje o prihodima od poreza na dobit i očekivanjima od istoga u narednom razdoblju. U daljnjoj raspravi je izneseno i stajalište o visokom oporezivanju srednjih i viših plaća, gdje je, prema dostupnim podacima, Hrvatska treća u Europskoj uniji, iza Švedske i Danske, što destimulira poslodavce na povećanje plaća. Isto tako, povećanjem plaća u javnom sektoru istiskuje se privatni, unatoč nedostatku radne snage. Pritom je istaknuto da nije problem visina, odnosno razina plaća u javnom i državnom sektoru, nego masa plaća, odnosno broj zaposlenih, kao i trend porasta broja zaposlenih u, primjerice, obrazovanju, iako je broj učenika i studenata manji. Ujedno, izneseno je mišljenje da su smanjeni prihodi rezultat slabije turističke sezone, bojkota trgovina, neradnih nedjelja, što su nepovratno izgubljeni prihodi. Dodatno je iznesen komentar na dug zdravstvenog sustava prema veledrogerijama, koji iznosi cca 800 milijuna eura i ugrožava i stabilnu opskrbu lijekovima, te je ukazano na njegovu neodrživost. U raspravi je, među ostalim, izražena zabrinutost zbog smanjenja sredstava za projekte, istraživanje i razvoj. Izneseno je mišljenje da ovakva struktura proračuna dugoročno potiskuje privatne investicije te stvara ovisnost o potrošnji države, što, kako je rečeno, nije smjer u kojem treba ići.
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske pojasnili su da rastom proračuna, rastom sredstava iz europskih fondova, složenošću metodologije, dolazi do raskoraka među podacima. Ministarstvo financija svjesno je da samo oslanjanje na nacionalnu metodologiju, bez dorade metodologije koja pokazuje podatke prema obračunskoj osnovi, ne daje razumijevanje podataka. Stoga je pokrenulo i provodi projekt modernizacije proračunskog računovodstva, da bi se uspostavila računovodstvena metodologija na način da postoje prijelazi iz obračunske, novčane i modificirane obračunske osnove, kako bi se podaci mogli jednostavno objašnjavati, a cilj projekta je da to bude razumljivo i stručnoj i široj javnosti. To zahtijeva multidimenzionalni pristup i prilagodbe tome su zahtjevne. S tim u vezi, pojašnjena je razlika između evidentiranja pojedinih podataka, zbog čega nastaju razlike u kategorizaciji i podacima iz različitih metodologija. Vezano za pitanje usporedbe rasta plaća, pojašnjeno je da je jedan razlog što je dio ljudi time ušao u porezne škare, a prije povećanja plaća nisu bili, a drugi leži u višim stopama doprinosa koje zahvaćaju te više plaće. U odnosu na prihode od PDV-a, istaknuto je da su pokazatelji i dalje dobri, međutim, primjetan je trend laganog usporavanja osobne potrošnje, a i turistički rezultati rastu sporije od očekivanog. Što se tiče dospjelog duga zdravstvenog sustava, s krajem kolovoza 2025. on je iznosio cca 718 milijuna eura ukupno, od toga je 600 milijuna eura dospjelo, a 168 milijuna je dospjelo preko 120 dana. Kad je riječ o rezultatima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, do kraja godine se projicira njihov manjak od 333 milijuna eura. Posljednje tri godine su te jedinice bile u plusu, pa se je višak akumulirao i sada se stavlja u potrošnju s povećanim investicijskim ciklusom. Od lipnja 2024. do lipnja 2025. investicije su na lokalnoj razini porasle za 54%, a s rastom plaća i investicija dolazi do porasta i materijalnih rashoda, koji su trenutačno na razini od 37% do 39%. Ministarstvo financija, po pitanju upravljanja rashodima i investicija koje se planiraju, poziva jedinice lokalne samouprave da vode računa da se ovaj vrhunac rasta i poreznih prihoda ne može održati, da se ne stvori lažan osjećaj da će novac dolaziti u povećanim iznosima, da se investicijski ciklusi i prava planiraju razmjerno fiskalnim mogućnostima, da se ne optereti fiskalni prostor do maksimalne granice i da se one ne prijeđu. Apelira se i da se što prije obrađuju zahtjevi za nadoknadu sredstava za lokalne projekte u suradnji s ministarstvima, da se novac može spustiti na niže razine, jer prije toga ni ministarstvo ne može podnijeti zahtjev prema Europskoj komisiji, što znači da ministarstvo mora predfinancirati njihovo financiranje. Vezano za udio zadanih stavki u proračunu, radi se o cca 30% za mirovine i ostale naknade građanima, 22% za rashode za zaposlene, 14% pomoći JLS-ima, a doprinos EU trenutačno je na razini od 5% (koji raste s rastom BDP-a). Pojašnjen je rast zadanih stavki proračuna u odnosu na 2024. godinu, a s obzirom na doprinos Republike Hrvatske Europskoj uniji, posebno je naglašeno da je važno iskoristiti što više europskih sredstava. Govoreći o porezu na dobit, pretpostavlja se da će on biti nešto niži u odnosu na ostvarenje 2024. godine, ali se radi o maloj razlici, te je za očekivati da će biti dobar i ove godine.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU
te
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2025. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2025. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac