Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 21. listopada 2025. godine, Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 204, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se prijedlog zakona prvenstveno donosi radi prenošenja u nacionalno zakonodavstvo Direktive (EU) 2024/1619 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2024. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu nadzornih ovlasti, sankcija, podružnica iz trećih zemalja i okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika, tzv. CRD VI (engl. Capital Requirements Directive VI). Izradi prijedloga (novog) Zakona o kreditnim institucijama pristupilo se jer je od stupanja na snagu važećeg bilo osam izmjena i dopuna. Utvrđeni rok za prijenos CRD VI u nacionalno zakonodavstvo je 10. siječnja 2026. Kao i u važećem Zakonu o kreditnim institucijama, predmet uređenja Prijedloga zakona su: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj, supervizija poslovanja kreditnih institucija, javna objava informacija, pravila i postupci koji se odnose na oporavak kreditnih institucija, zaštita potrošača, izricanje upravnih sankcija, povrede propisa i prekršaji. Ključne novosti CRD-a VI koje se, među ostalim, propisuju Prijedlogom zakona uključuju: jedinstvena pravila za podružnice iz trećih zemalja s minimalnim bonitetnim zahtjevima i kategorizacijom rizika, dodatno uređenje financijskih holdinga, obvezu uključivanja ESG rizika („enviromental, social and governmental“) u upravljanje rizicima kreditnih institucija te širenje nadzornih ovlasti nadležnih tijela nad transakcijama koje mogu utjecati na stabilnost financijskog sustava. U sklopu uspostave jedinstvene europske pristupne točke (tzv. ESAP) za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama relevantnima za financijske usluge, tržište kapitala i održivost, za nacionalno tijelo za prikupljanje podataka prijedlogom zakona određuje se Hrvatska narodna banka. Također, osim prijenosa direktiva, napravljene su i određene dorade odredbi iz područja nacionalnog uređenja. Tako se u dijelu zaštite potrošača jasnije uređuju odredbe u pogledu obveza kreditne institucije u vezi s pružanjem predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive stope i dostave godišnjih obavijesti. Uvodi se i obveza kreditnim institucijama da izrade i dostave Hrvatskoj narodnoj banci interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje kreditna institucija ima u ponudi za potrošače. Povećava se opseg izuzetaka od obveze čuvanja bankovne tajne, odnosno propisuje se nekoliko novih slučajeva u kojima banka slobodno priopćava podatke o klijentu koje je saznala u obavljanju svojih poslova (primjerice, podatke o nasljedniku utvrđenom pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i određenim nadležnim tijelima za potrebe otkrivanja kaznenih djela). Isto tako, kreditna institucija koja je upisana u sudski registar i ima odobrenje za pružanje bankovnih i financijskih usluga dužna je u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog zakona uskladiti nazive usluga upisanih u registar s nazivima usluga iz priloga prijedlogu zakona.
U raspravi na Odboru je, u odnosu na naknade kreditnih institucija, zatraženo pojašnjenje znači li uvođenje obveze kreditnim institucijama za dostavu interne metodologije utvrđivanja strukture naknada Hrvatskoj narodnoj banci i bolju kontrolu HNB-a nad navedenim naknadama. Iznesena je i informacija o visokim dobitima kreditnih institucija te je naglašeno da je potrebno regulirati da Hrvatska narodna banka mora obavezno reagirati na naknade bankarskih institucija, i posebno pratiti jesu li ukinute naknade prebačene na neke druge, a tako ponovno i na teret potrošača.
Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, u odnosu na naknade, predstavnici predlagatelja pojasnili su da namjera ovog zakona i jest bolji nadzor nad naknadama, odnosno nad načinom na koji ih kreditne institucije određuju, te će, na temelju ovog zakona, Hrvatska narodna banka imati alat za djelovanje, budući da zakon nije obuhvatio samo visinu, nego i strukturu naknada.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kreditnim institucijama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac