Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici, održanoj 28. listopada 2025. godine, Prijedlog zakona o deviznom poslovanju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 212, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2025. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se izradi Prijedloga zakona o deviznom poslovanju pristupilo jer je postojeći zakon pretrpio brojne izmjene od svog donošenja 2003. (10 izmjena i dopuna), a u međuvremenu su se dogodile i druge promjene – liberalizacija kapitalnih tokova s inozemstvom vezana uz pristupanje Republike Hrvatske EU, uvođenje eura kao službene valute i prijenos nadležnosti u vođenju monetarne i devizne politike s HNB-a na Europsku središnju banku, tako da su mnoge odredbe zakona mijenjane, brisane ili su postale suvišne. Prijedlogom zakona poslovanje između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i dalje ostaje slobodno, ali uz ograničenja propisana propisima o sprečavanju pranja novca i fiskalizacije u prometu gotovinom. Ovim Prijedlogom zakona prvi se put u cijelosti uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača, pri čemu njihovo poslovanje više nije uvjetovano sklapanjem ugovora s nekom od poslovnih banaka, a uvodi se i mogućnost da mjenjačke poslove obavljaju podružnice inozemnih ovlaštenih mjenjača. Prijedlogom je predviđeno da Hrvatska narodna banka i dalje donosi podzakonski propis, no njime će biti propisani samo tehnički detalji. Nadalje, osigurava se provedba Uredbe o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije. Novina je propisivanje obveze prijave gotovine bez pratnje koja se unosi u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu, i to na zahtjev Carinske uprave. Propisuju se i obveznici izvještavanja Hrvatske narodne banke o poslovima s inozemstvom te ovlast Hrvatske narodne banke da određuje konkretne izvještajne zahtjeve, uzimajući u obzir nužnost prikupljanja podataka o poslu s inozemstvom za provedbu izrade platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja. U skladu s izmjenama materijalnih odredbi prilagođene su i prekršajne odredbe.
Članove Odbora je u raspravi zanimalo koliki je pad broja mjenjačnica u Hrvatskoj od uvođenja eura. Također, zatražen je podatak o dozvoljenom iznosu za prijenos gotovine, kao i o učestalosti prijenosa u pograničnom području. Odgovarajući na pitanja i komentare članova Odbora, predstavnici predlagatelja istaknuli su da je broj mjenjačnica pao s 1300 na 200, a da je pad prometa s četiri milijarde na cca 220 milijuna eura, odnosno godišnje se ostvaruje cca 5% prometa koji se ostvarivao do uvođenja eura. Nadalje, u odnosu na tranzitna plaćanja, carina je ovlaštena provjeravati u krajnjoj destinaciji iznos gotovine koja se prenosi, s pratnjom ili bez pratnje. Prag iznosi 10000 eura i više, po osobi, i odnosi se na sve prijenose, bilo to pogranično područje ili ne. Evidenciju o broju prijenosa vodi Ured za sprečavanje pranja novca, budući da carina svaku prijavu automatizmom prijavljuje tom Uredu, a preporučljivo je ponijeti sa sobom dokumentaciju o porijeklu novca (npr. kupoprodajni ugovor i dr.).
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (10 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o deviznom poslovanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac