Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na svojoj 16. sjednici, održanoj 21. listopada 2025., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P. Z. E. br. 189, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. listopada 2025.
Sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je o predmetnom aktu raspravljao u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je prihvaćen prijedlog iznesen u prvom čitanju te su u članku 23. Zakona dodani stavci 4. i 5. kojima se uređuje da u slučaju kada prijavitelj nepravilnosti ili s njim povezana osoba izravno podnese prijavu policiji ili državnom odvjetništvu i navede rizik od osvete, ta prijava bez odgode mora biti proslijeđena pučkom pravobranitelju kao nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje. Nije prihvaćen prijedlog o besplatnoj sekundarnoj pravnoj pomoći za sve prijavitelje jer se to područje uređuje posebnim Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Prijedlog o uvođenju psihosocijalne podrške također nije prihvaćen jer sadašnji model osigurava emocionalnu podršku, dok se dodatni oblici pomoći mogu osigurati prema potrebi. Prijedlog da se u Zakon uključe i slučajevi „osvete“ zbog pogrešne predodžbe ili sumnje nije prihvaćen jer se zakon temelji na europskoj direktivi.
Pučka pravobraniteljica istaknula je kako joj je drago što je prihvaćena izmjena članka 3. jer će to spriječiti „zatrpavanje Ureda koji obavlja dvojaku funkciju – tijelo je za vanjsko prijavljivanje i tijelo koje prati primjenu zakona“. Što se tiče besplatne sekundarne pravne pomoći, pučka pravobraniteljica smatra kako bi ona trebala biti dostupna prijaviteljima nepravilnosti jer oni ne pokreću postupke radi zaštite vlastitih interesa, već štite javni interes. Pozdravila je najavu predlagatelja da će se pitanje besplatne sekundarne pravne pomoći rješavati izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, uz napomenu da bi takvo rješenje trebalo vrijediti i u slučajevima tzv. SLAPP tužbi. U vezi sa psihosocijalnom podrškom pravobraniteljica je naglasila da direktiva EU-a propisuje samo minimalnu razinu zaštite, ali bi bilo korisno dodatno definirati i unaprijediti razinu psihosocijalne pomoći prijaviteljima u hrvatskom zakonodavstvu. Konačno, istaknula je kako bi bilo dobro da se utvrdi protokol za postupanje, po uzoru na onaj koji je već donesen za pružanje emocionalne podrške.
U raspravi je upozoreno na problem dugotrajnosti i neujednačenosti sudske prakse, što je posebno osjetljivo kod te vrste predmeta. Naglašena je potreba za pronalaženjem mehanizama koji bi osigurali pravodobno donošenje presuda te spriječili neujednačenu i nepredvidivu praksu, čime bi se postigla pravna sigurnost i ostvarila svrha zakona. Također je istaknuto kako je važno osigurati uvjete za učinkovit rad Ureda pučke pravobraniteljice jer povećani opseg posla iziskuje i bolju kadrovsku ekipiranost, kako bi se zakon mogao kvalitetno i u cijelosti provesti.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova
(7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru
donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Sanju Bježančević, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac