Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. sjednici, održanoj 15. rujna 2025. godine, Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2024. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, a Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna izvješća.
Uvodno je Izvješće predstavila prva zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Naglasila je da Izvješće daje pregled rada svih državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj po razinama, pokazatelje o kvaliteti rada državnih odvjetništava kroz odluke državnih odvjetništava i presude suda (koje su u konačnici kontrola rada državnih odvjetništava). U 2024. godini porastao je, nakon duljeg vremenskog razdoblja, broj zaposlenih u državnih odvjetništvima. Navedeno je važno i zbog trenutačne dobne strukture dužnosnika u svim državnih odvjetništvima. Naime, više od 40% dužnosnika starije je od 50 godina pa se očekuje veliki odljev kadrova te je nužno potrebno novo zapošljavanje. Prema spolnoj strukturi zaposlenih u državnim odvjetništvima 70% pravosudnih dužnosnika su žene, a žene čini 80% svih zaposlenih. Nadalje, raste broj osoba s invaliditetom zaposlenih u državnim odvjetništvima. Indikatori učinkovitosti po kojima se prati rad državnih odvjetništava pokazuju da je stopa ažurnosti u odnosu na 2023. godinu povećana, povećan je broj predmeta riješenih po rješavatelju, da je zadržano vrijeme rješavanje te je zaustavljen trend porasta broja neriješenih predmeta. Vezano za kazneno djelo nasilje u obitelji, u 2024. godini nastavljen je kontinuirani porast prijava (1821 počinitelj što je porast od 21% u odnosu na 2023. godinu). Porast prijava ovog kaznenog djela tumači se kao pomak koji je rezultat rada sa žrtvama, poticanja na prijavu i općenito veće društvene osviještenosti. Naveden je problem visokog postotka odbačaja kaznenih prijava za ovo kazneno djelo (oko 40%), što se tumači mogućnosti da žrtva koja je odmah nakon događaja podnijela kaznenu prijavu, protekom vremena koristi blagodat i ne želi svjedočiti na štetu svog partnera. Tzv. femicid, teško ubojstvo ženske osobe, uvedeno je izmjenom Kaznenog zakona u travnju 2024. godine, a od travnja do kraja 2024. godine za ovo kazneno djelo ukupno je prijavljeno 13 osoba (obuhvaćena su dovršena djela kao i djela u pokušaju), državna odvjetništva podignula su deset optužnica. Za te predmete do sada je doneseno šest presuda, a najavljena je analiza navedenih sudskih presuda. Vezano za nezadovoljstvo Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova načinom na koji državna odvjetništva procesuiraju kazneno djelo spolnog uznemiravanja, navedeno je da su u 2024. godini državna odvjetništva zaprimila kaznenu prijavu protiv 77 počinitelja (što uključuje prijave žrtve, anonimne prijave, neizravna saznanja državnih odvjetništava), u 24 slučaja doneseno je rješenje o odbačaju kaznene prijave jer nisu ispunjeni elementi kaznenog djela ili nema osnovane sumnje, a podignuto je ukupno 20 optužnica protiv počinitelja kaznenog djela spolnog uznemiravanja. Zamjenica Glavnog državnog odvjetnika posebno je istaknula zaštitu žrtava o kojoj državna odvjetništva naročito vode računa, nastoje uspostaviti odnos povjerenja sa žrtvama te provode procjenu žrtve.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske navela je da Izvješće sadrži dovoljno podataka da bi se dobila cjelovita slika o radu državnih odvjetništava te predložila da se ono prihvati.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iznio je komentare i prijedloge Ureda pravobraniteljice. Vezano za zastupljenost žena na izbornim listama, iz Izvješća vidljivo povećanje broja prekršaja iz Zakona o ravnopravnosti spolova čl. 35, odnosno odredbe koja regulira kvote na izbornim listama. Navedeno govori da propisane kazne nemaju potreban preventivni učinak te upućuje poruku zakonodavcu da je potrebno revidirati odredbe o visini kazne ili čak i odredbe o vrsti kazne. Smatra da porast broja kaznenog djela nasilja u obitelji, nije samo rezultat veće osviještenosti društva, već porasta kriminalne količine nasilja, odnosno činjenice da nasilje postaje ozbiljnije. Nadalje, veliki postotak odbačaja prijava smatra zabrinjavajućim te je zatražio podatak koliki se udio odbačaja može objasniti korištenjem blagodati nesvjedočenja. Pohvalio je visoki udio osuđujućih presuda u odnosu na podnesene optužnice (93%), te iznio stav da taj podatak uspješnosti državnih odvjetništava treba učiniti vidljivijim u kontekstu generalne prevencije. Istaknuo je da bi statistički podaci u Izvješću trebali biti, u skladu s člankom 17. Zakona o ravnopravnosti spolova, iskazani prema spolu, posebno kada je riječ o žrtvama nasilja.
U raspravi koja je uslijedila iznesen je stav da ne bi trebalo prebacivati opravdanje odbačaja prijava na žrtve, upozoreno je na institucionalno nasilje prema ženama žrtvama nasilja te na brutalizaciju nasilja, koja je također razlog povećanja broja kaznenih djela nasilja u obitelji. Nadalje, izneseni su prigovori koji su na rad državnih odvjetništava iznijele udruge koje se bave zaštitom žrtava nasilja na prethodnim tematskim sjednicama Odbora. Tako je istaknuto da bi državno odvjetništvo trebalo reagirati unutar zakonskih rokova nakon podnošenja prijave kako žrtve ne bi ostale izložene riziku dok institucije ne poduzmu mjere opreza. Nadalje, navedeno je da državno odvjetništvo ponekad ne predlaže odgovarajuće mjere opreza na vrijeme te da do sada nije bilo dubinske analize slučajeva u predmetima nasilja u obitelji. Zatim je navedeno da su praksa i zakonski standardi neusklađeni, a tužitelji ne predlažu dovoljno stroge kazne. Istaknuto je kao problem što ne postoji specijalizacija i dovoljni kapaciteti državnih odvjetništava za obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje te je ukazano na nedostatnost edukacija i nedovoljnu informiranost žrtava o tijeku postupka.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu
državnih odvjetništava u 2024. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.