Split - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara otvorio je Međuparlamentarni sastanak odbora za vanjsku politiku MED9, zajedno s gradonačelnikom Grada Splita Tomislavom Šutom i županom Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom, poželjevši dobrodošlicu zastupnicima iz vanjskopolitičkih odbora država članica MED9, zastupnicima iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Crne Gore, predstavnicima europskih institucija i akademske zajednice te ostalim visokim uzvanicima. Istaknuo je važnost parlamentarne diplomacije i jačanja suradnje u okviru parlamentarne dimenzije MED9 te naveo kako je Hrvatski sabor osnaživanje parlamentarne dimenzije započeo još 2022. prvim Parlamentarnim summitom međunarodne Krimske platforme, a nastavio s Parlamentarnim summitom Inicijative triju mora u ožujku ove godine.
Krstulović Opara je istaknuo kako je ovo prvi sastanak u okviru parlamentarne dimenzije MED9 te izrazio želju da parlamentarna dimenzija ojača i nastavi svoje učinkovito djelovanje o temama koje su vezane za Mediteran. Posebno je izdvojio ulogu parlamentaraca, koji imaju mogućnost neposrednijeg i otvorenijeg djelovanja od izvršne dimenzije te im uputio poziv na daljnju suradnju u ovom značajnom formatu.
Predstavljajući naziv sastanka Maestral promjene: Mediteran kao izvor snage za budućnost Europe? rekao je da naziv sastanka koristi simboliku maestrala — snažnog mediteranskog sjeverozapadnog vjetra — kao metaforu promjena i transformacije koje zahvaćaju Europu i Mediteran. Cilj je prikazati Mediteran ne samo kao prostor izazova, nego i kao izvor otpornosti, suradnje i europske snage. Krstulović Opara je naglasio kako nova Jadranska paradigma koja se reflektira i na Mediteran zagovara formiranje i provođenje aktivne hrvatske jadranske politike, odnosno aktivne sredozemne politike koja stavlja Mediteran u središte kao i one politike koje potiču sigurnost i stabilnost na Mediteranu.
Krstulović Opara je predstavio koncept sastanka i panele te napomenuo kako će se rasprave održavati prema pravilu Chatham House kako bi se potaknula otvorena i sadržajna razmjena mišljenja.
U uvodnom obraćanju državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić govorio je o izazovima s kojima se suočavaju Europa i zemlje regije, posebno u području energetske sigurnosti, migracija, gospodarskog razvoja i političke stabilnosti. Naglasio je potrebu za jačanjem obnovljivih izvora energije, boljom infrastrukturom i zajedničkim europskim odgovorom na krize. Aktualne krize pokazale su koliko je važno ulagati u energetsku infrastrukturu, diversifikaciju izvora energije i regionalnu suradnju, napomenuo je Lucić. Također je istaknuo važnost suradnje država Mediterana i Balkana, zaštite vanjskih granica Europske unije te koordinacije među državama članicama.
Lucić je predstavio agendu hrvatskoga predsjedanja MED9 te ponovio potrebu za dijalogom i zajedničkim djelovanjem radi stabilnosti i sigurnosti regije. Zaključio je kako suradnja u okviru MED9 skupine omogućuje bolju koordinaciju među državama i doprinosi razvoju zajedničkih politika koje će osigurati mir, gospodarski napredak i sigurniju budućnost za građane Europe.
U svojem obraćanju potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava pozdravio je održavanje Međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku MED9 kao važnu priliku za razmjenu mišljenja, iskustava i strateških promišljanja o pitanjima od zajedničkog interesa za područje Mediterana – prostora koji se danas, više nego ikada, nalazi u središtu europske geopolitičke, sigurnosne i gospodarske pozornosti.
Posebno je istaknuo ulogu Hrvatske, kao ovogodišnje predsjedateljice skupine MED9, te naglasio kako Skupina predstavlja jedan od ključnih regionalnih formata unutar Europske unije, čije države članice obuhvaćaju oko 40 % teritorija Unije i generiraju 60 % ukupnog europskog turizma. Osvrnuo se i na Pakt za Mediteran i rekao da „predstavlja bitan okvir za jačanje zajedničkog mediteranskog prostora – od razvoja i prijenosa čiste energije do snažnije gospodarske povezanosti i infrastrukturne suradnje.“
Istaknuo je kako je Mediteran važan dio nacionalnog identiteta i razvoja Hrvatske, osobito kad je riječ o turizmu, uz potrebu očuvanja održivosti, otpornosti infrastrukture i zaštite okoliša.
Zaključio je kako parlamentarna diplomacija i dijalog među parlamentima imaju važnu ulogu u jačanju povjerenja i oblikovanju zajedničkih europskih politika, uz uvjerenje da će sastanak u Splitu dodatno pridonijeti suradnji država i institucija na dobrobit građana Europske unije i mediteranskog prostora.
Sudionicima sastanka u uvodnom izlaganju obratila se povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica. Povjerenica Šuica istaknula je aktivnu ulogu Hrvatske tijekom predsjedanja MED9 te njezin doprinos jačanju dijaloga i partnerstva na Mediteranu, posebno kao organizatora prve europske konferencije o Paktu za Mediteran, održane u Zadru.
Naglasila je važnost doprinosa parlamentaraca u jačanju razumijevanja i potpore građana europskim politikama te ocijenila međuparlamentarnu suradnju ključnom za izgradnju povjerenja među državama i učinkovitiji dijalog u trenucima kada su zajednička rješenja najpotrebnija.
Govoreći o izazovima s kojima se Mediteran danas suočava — uključujući nestabilnost na Bliskom istoku, migracijske pritiske, organizirani kriminal, energetske i klimatske izazove — Šuica je poručila kako Europa mora djelovati odgovorno i dugoročno. Posebno je istaknula ulogu država MED9 koje se nalaze na prvoj liniji tih izazova, ali istodobno imaju priliku oblikovati zajednički europski odgovor.
Kada je riječ o Paktu za Mediteran, potvrdila je njegov značaj kao okvira za konkretnu suradnju u području sigurnosti, gospodarstva, energetike, migracija i povezivanja partnerskih zemalja s Europskom unijom. Podsjetila je i da je Europska komisija osnivanjem novog portfelja za Mediteran te prijedlogom povećanja sredstava za suradnju sa zemljama Mediterana i Zaljeva na 42,5 milijardi eura dodatno potvrdila stratešku važnost regije u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.
Posebno je naglasila važnost potpore mladima, istaknuvši da prvi stup Pakta stavlja ljude, obrazovanje i međuljudsko povezivanje u središte dugoročne stabilnosti. U tom je kontekstu izdvojila inicijativu osnivanja Mediteranskog sveučilišta kao prostora suradnje, razmjene znanja i povezivanja mladih iz cijele regije.
Na području sigurnosti upozorila je na važnost suradnje s partnerima južnog Mediterana u borbi protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te potrebu odgovornog upravljanja migracijama. Također je istaknula potrebu jačanja otpornosti društava na klimatske promjene, požare i druge krizne situacije.
Govoreći o energetici, Šuica je ukazala na veliki potencijal južnog Mediterana u području obnovljivih izvora energije te istaknula da Europa razvija nova partnerstva vezana uz obnovljive izvore, elektroenergetske mreže i vodik s ciljem jačanja energetske sigurnosti i konkurentnosti regije.
Potvrdila je značaj bilateralnih partnerstava, kao ulaganja u globalnu dugoročnu stabilnost te izrazila nužnost suradnje i pronalaženja zajedničkih rješenja. Šuica je istaknula kako je politika Unije prema Mediteranu kompleksna i dugoročna te predstavlja „novu filozofiju Mediterana“.
Na kraju je ponovila kako su stabilnost i europska perspektiva zapadnog Balkana od strateškog interesa za Europsku uniju i Mediteran te zaključila da partnerstva na Mediteranu predstavljaju ulaganje u dugoročnu stabilnost, povjerenje i sigurniju budućnost Europe, poručivši kako „Mediteran može i mora biti izvor i nova snaga stabilnosti Europe koju ostavljamo generacijama“.
Program Međuparlamentarnog sastanka odbora za vanjsku politiku EU MED9 započeo je 25. svibnja upoznavanjem sudionika sastanka s bogatom hrvatskom kulturnom i povijesnom baštinom. Nakon obilaska odabranih povijesnih lokaliteta održan je kulturni program u koncertnoj dvorani Hrvatskoga doma, u organizaciji Grada Splita i kulturno umjetničkog društva Jedinstvo.
Skupina MED9, osnovana 2013., okuplja devet južnih država članica Europske unije koju, uz Hrvatsku, čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Hrvatska se MED9 skupini pridružila 2021., a u 2026. prvi put predsjeda Skupinom, što predstavlja priliku za jačanje suradnje u nizu pitanja od zajedničkog interesa s državama članicama ovoga formata, s naglaskom na prioritetne teme hrvatskoga predsjedanja – sigurnije, održivije i otpornije Sredozemlje.