.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu je na 45. sjednici, održanoj u utorak, raspravljao o korištenju drvne sirovine, o razminiranju šumskih površina i razvoju biogospodarstva u Hrvatskoj. Predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je kako su održivo korištenje i uporaba drvne sirovine te projekti koji se temelje na šumama ključni za realizaciju ekološke, ekonomske i socijalne uloge šuma i očuvanje ruralnog prostora.
Istaknula je da je u preporukama za Nacionalni strateški plan Europska komisija istaknula kako Hrvatska zahvaljujući bogatim izvorima biomase ima jedan od najvećih potencijala u Europskoj uniji za razvoj biogospodarstva. –Međutim, taj je potencijal trenutačno neiskorišten te posljednjih godina čak pokazuje određene znakove smanjenja. Ovo stanje potvrđuje i činjenica da je u 2017. godini u Republici Hrvatskoj cijeli biogospodarski sektor ostvario ukupni promet od 11 milijardi eura, s prometom od 52 000 eura po osobi, dok je taj prosjek u EU-u iznosio 127 000 eura po osobi, rekla je Petir.
Prema njezinim riječima dominantni sektori hrvatskog biogospodarstva su poljoprivreda i proizvodnja hrane, pića i duhana, no kako napominje, nismo u dovoljnoj mjeri prepoznali i iskoristili druge izvore biomase, uključujući i one iz šumarskog sektora. Petir je istakla da nam je upravo zato Europska komisija preporučila da iskoristimo mogućnosti biogospodarskog sektora za promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući ovdje i održivo šumarstvo. –Ne smijemo zaboraviti da je šumarstvo, uz poljoprivredu, djelatnost, usko vezano uz ruralna područja i da se svaka aktivnost u šumarstvu automatski prelijeva na ruralno područje u kojemu se obavlja i time utječe i na stanovnike ruralnih područja, poručila je Petir.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić istaknuo je kako je iz Mjera ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. ukupno odobreno 740,5 milijuna kuna za provedbu aktivnosti u šumarskom sektoru. Rekao je i kako je u narednom programskom razdoblju planiran nastavak financiranja dosadašnjih mjera, te nova mjera koja će osigurati potporu za ograničenja u gospodarenju šumama. –Gotovo 50 000 hektara šuma i šumskog zemljišta trenutno je radno nedostupno zbog minski sumnjivih površina, čime je blokirano gotovo 8,5 milijuna m kubnih drvnih zaliha. Iz naknade za općekorisne funkcije šuma u razdoblju od 2016.–2021. godine ukupno je uloženo 308,5 milijuna kn i razminirano 3130 hektara ovog zemljišta. U planu je nastavak aktivnosti, kao i potpora opremanju vatrogasnih zajednica i financiranje znanstvenih i stručnih radova iz područja šumarstva, naglasio je Mršić.
–Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja financiralo je razminiranje zaštićenih područja kroz 3 projekta iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) u vrijednosti od 940 milijuna kuna, kojima je razminirano 56 km kvadratnih šuma i šumskog područja, a do kraja provedbe projekata koji su u tijeku razminirat će se još 1700 ha šuma i šumskog zemljišta, rekao je državni tajnik Mario Šiljeg. Napomenuo je i kako se u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova za razminiranje planira uložiti oko 825 milijuna kuna u narednom razdoblju. Također je rekao kako se u suradnji s Hrvatskim šumama u narednom razdoblju kroz OPKK planiran je iznos od 105 milijuna kuna za izradu šumskogospodarskih planova kojima bi se odredilo provedbene ciljeve i mjere za ciljane vrste i staništa. –Također, iz OPKK Ministarstvo je raspisalo 35 poziva ukupne vrijednosti 9,4 milijarde kuna, od toga za poduzetništvo 25 poziva u vrijednosti 8,1 milijardu kuna, a kojima su obuhvaćena i 193 subjekta iz sektora drvne industrije koji su ostvarili pravo na bespovratnu pomoć u vrijednosti od 516 milijuna kuna za sufinanciranje istraživanja i razvoja, primjene novih tehnologija, jačanje konkurentnosti i održivu proizvodnju i obradu drveta, zaključio je Šiljeg.
Govoreći o upravljanju Hrvatskim šumama predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić, istaknuo je kako se načini upravljanja u velikom dijelom podudaraju s novom europskom Strategijom za šume. –Naše šume prirodno se obnavljaju, no potrebno je riješiti problem upravljanja šumama koje su u zadnjem dobnom razredu, a koje gube svoje općekorisne funkcije i kojima pada vitalnost“, rekao je Jakupčić i dodao kako „stare šume“ imaju veliku ekonomsku i gospodarsku vrijednost za drvno prerađivački sektor i potrebno ju je iskoristiti. Pojasnio je kako se prodaja drvnih sortimenata provodi putem godišnjih javnih natječaja odlukom Uprave društva o načinima i uvjetima prodaje sortimenata, a sve u skladu s odrednicama Pisma razumijevanja potpisanog s Udruženjem drvoprerađivačke industrije pri HGK. –Ovakav model sukladan je Strategiji razvoja prerade drva i prodaje namještaja 2018.–2020. godine. Produljenjem rokova plaćanja za preuzetu drvnu sirovinu i stagnirajućim cijenama, Hrvatske su šume u bitnome utjecale na očuvanje konkurentnosti drvoprerađivača, zaključio je Jakupčić.
–U Hrvatskoj je minski je sumnjivo još 208,8 km kvadratnih koji su raspoređeni u 7 županija na području 38 jedinica lokalne samouprave, a ova područja obilježena su s 8022 oznake minske opasnosti, rekao je Davor Laura iz Hrvatskog centra za razminiranje istaknuvši kako se Hrvatska, kao potpisnica Otawske konvencije obvezala na potpuno uklanjanje minski sumnjivih površina do 1. ožujka 2026. godine. Na probleme vezane uz prenamjenu poljoprivrednog u šumsko zemljište upozorila je potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac koja je upozorila na prekomjernu sječu hrvatskih šuma, potrebu prilagodbe normativnog okvira za šume, na način kojim bi se osigurala dostupnost točnih informacija o stanju hrvatskih šuma, te na potrebu ambicioznijeg planiranja pošumljavanja. Zaključila je kako za ostvarenje punog biogospodarskog potencijala Hrvatska treba osigurati kvalitetno i funkcionalno korištenje šumskog i poljoprivrednog zemljišta.
Članovi Odbora Josip Đakić i Siniša Jenkač su rekli kako je potrebno poticati finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, a prema njihovim riječima trenutni model raspodjele drvne sirovine to ne osigurava. Smatraju da ga zato ga treba izmijeniti kako bi se osigurala dostupnost drvne sirovine proizvođačima koji u proizvodnji stvaraju dodanu vrijednost. Također su istaknuli da je u tom smislu potrebno je mijenjati rangove finalizacije. Jenkač je upozorio i na potrebu stvaranja zakonodavnog okvira kojim bi se spriječilo nelegalno devastiranje privatnih šuma. Vilim Matula podsjetio je na aktivnosti braniteljske Udruge Vidra vezane uz prekomjernu sječu na području Crne Mlake, Varoškog luga, Bilogore i Sljemena i rekao kako starim šumama treba upravljati, no da ih se ne treba sjeći. Stipan Šašlin rekao je kako FSC Certifikat, čiji su nositelj Hrvatske šume od 2002. godine, potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Istaknuo je kako je na osnovu pritužbi o prekomjernoj sječi šuma, međunarodna inspekcija pregledala preko 100 lokacija te je utvrđeno da se istima gospodari sukladno šumsko- gospodarskim osnovama, za svaku od pregledanih lokacija.
–Za ispunjenje europske zelene ambicije potrebna je tješnja suradnja nadležnih ministarstava, rekao je predsjednik saveza Udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović i dodao kako su privatni vlasnici marginalizirani u postupcima izrade nacionalnog zakonskog okvira i prilagodbi europskim Direktivama, a istovremeno se očekuje njihov doprinos postavljenim ciljevima. Uz navedeno je istaknuo kako će provedba Direktiva o staništima i pticama utjecati na 30 posto smanjenje sirovine za drvnu industriju. Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, je naglasila kako je uz održivo potrebno i aktivno upravljanje šumama. Dodala je kako klimatske promjene dovode u pitanje i obnovu šumskih sastojina, koje dodatno ugrožavaju i neke invazivne vrste, pa su se produžili i postupci obnove šuma. Hrvatskim šumama i šumarima potrebna je snažnija medijska potpora koja će prepoznati aktivnosti održivog upravljanja šumama.
Marijana Petir je pozvala na bolje planiranje sredstava iz mjera ruralnog razvoja za šumarstvo te je upozorila na komplicirane javne natječaje koji utječu na slabu iskorištenost sredstava, a to je posebno izraženo kroz Mjeru 8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma. Upozorila je i na važnost ulaganja u šumsku infrastrukturu (operacija 4.3.3.), posebice u neodržavane šumske putove koji su, kako je rekla, često prepreka vatrogascima prilikom gašenja požara te je pozvala na postavljanje kamera tamo gdje one nedostaju. Postavila je i upit o izradi nove Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja i pripadajućeg Akcijskog plana, kao i o planiranoj strukturi ulaganja u drvno prerađivački sektor. Upozorila je na pojavu bolesti šuma kestena u Sisačko-moslavačkoj županiji kao i na važnost njihova očuvanja i zaštite. Rekla je da je u predstavkama koje je Odbor dobio, više puta u pitanje dovedena zakonitost i način rada Povjerenstva za provedbu Pisma razumijevanja sklopljenog između Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskih šuma te je zatražila očitovanje o tome.
Krunoslav Jakupčić je rekao kako će se nakon usvajanja Strategije modificirati model raspodjele drvne sirovine. Mario Šiljeg je odgovorio kako su dosadašnji pozivi za jačanje konkurentnosti u okviru OPKK imali iste kriterije za sve industrije te dodao kako će se u narednom razdoblju dodatno vrednovati okolišno klimatski parametri, kao i proizvodnja proizvoda s dodanom vrijednošću, posebno namještaj koji se u tom smislu smatra dugotrajnim ponorom ugljika. Podsjetio je i na projekt koji zajednički provode Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo poljoprivrede vezan uz neutralizaciju emisija ugljika od turističkog prometa, a temeljem kojih procjena bi kompenzacija neutralizaciji svih turističkih dolazaka u Hrvatsku bila sadnja 1,1 milijun stabala. Šime Mršić je rekao kako se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za izvođenje poslova Nacionalne inventure šumskih resursa te kako je pokrenut postupak izrade Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja u i Akcijskog plana.