Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 26. sjednici Odbora, održanoj 9. lipnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021.
    Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P. Z. E. br. 145.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je istaknuo kako je, zbog financijskog efekta koronakrize na proračun u iznosu preko 32 milijarde kuna, potreban nastavak snažne potpore gospodarstvu i zdravstvu. Tako se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna prije svega sanira sektor zdravstva, nastavljaju mjere za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom i osiguravaju dodatna sredstva za rashode za zaposlene.
Predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi povećavaju se za 3 milijarde kuna i iznose 150,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 9,4 milijarde kuna, odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3 % BDP-a. 
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 
Rebalansom proračuna za 2021. godinu predlaže se povećanje financijskog plana Ministarstva zdravstva u iznosu od 4,2 milijarde kuna. Novi financijski plan na svim izvorima financiranja nakon povećanja iznosi 20,1 milijardu kuna. Od odobrenih 3 milijarde kuna, osigurano je za transfer HZZO-u dodatno 1.395.000.000,00 kuna, za sanaciju zdravstvenih ustanova 1.355.000.000,00 kuna i za trošak prekovremenog rada iznos od 200.000.000,00 kuna. Limitirani izvori financiranja u trenutačnom financijskom planu iznose 6.028.268.787,00 kuna. Smanjenja i povećanja unutar Ministarstva zdravstva iznose 42.472.067,00 kuna, dok nedostatna sredstva sukladno zahtjevu korisnika iznose 3 milijarde kuna. Novi plan iznosi 9.022.842.651,00 kuna te je on za 3 milijarde kune veći od početnog plana. Ključni predloženi troškovi povećanja na limitiranim izvorima financiranja odnose se na prekovremeni rad (200 milijuna kuna), za sanaciju bolnica (1.35 milijardi kuna), transfer HZZO-u (1.39 milijardi kuna), povratak sredstava Ministarstvu financija za KBC Sestre milosrdnice (19 milijuna kuna) te Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za troškove cijepljenja (13 milijuna kuna).
Financijskim planom HZZO-a za 2021. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 27.746.000.000,00 kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 27.546.000.000,00 kuna. Međutim, zbog povećanja troškova vezanih uz bolest COVID-19, ostvarenja manjih prihoda od doprinosa te dodatnog pogoršanja poslovanja zdravstvenih ustanova i povećanja njihovih dospjelih obveza za lijekove i potrošni medicinski materijal, potrebno je napraviti izmjenu i dopunu tekućeg financijskog plana HZZO-a. Sukladno tome, ovim rebalansom ukupni prihodi na poziciji „prihodi od proračuna“ povećavaju se za 3.358.000.000,00 kuna. Temeljem tog povećanja ukupni prihodi iznose 31.104.000.000,00 kuna, što predstavlja povećanje od 12,10 posto. 
Predloženo povećanje rezultat je preraspodjele od strane Ministarstva financija u travnju 2021. godine u iznosu od 1.963.000.000,00 kuna i Prijedloga rebalansa državnog proračuna u iznosu od 1.395.000.000,00 kuna. Navedeno povećanje HZZO planira na sljedećim stavkama: za bolničku zdravstvenu zaštitu povećanje od 1.900.000.000,00 kuna te sada iznosi 11.800.000.000,00 kuna (najveći dio ovih sredstava predviđen je za pokriće dospjelih obveza bolnica prema dobavljačima za lijekove i potrošni medicinski materijal kroz mjesečna dodatna sredstva od 600.000.000,00 kuna), zatim povećanje za 1.163.000.000,00 kuna na lijekove na recepte te sada iznosi 4.898.000.000,00 kuna, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita povećana je za 145.000.000,00 kuna te sada iznosi 1.087.000.000,00 kuna, posebno skupi lijekovi povećani su za 100.000.000,00 kuna te sada iznose 1.955.000.000,00 kuna i ostala zdravstvena zaštita koja je povećana za 50.000.000,00 kuna te sada iznosi 730.000.000,00 kuna. Razlozi povećanja odnose se također na plaćanje ukupnih i dospjelih obveza zdravstvenih ustanova, plaćanje COVID nagrade zdravstvenim djelatnicima te povećanih troškova zbog COVID-a (cjepivo, testiranja).
Tekući financijski plan Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosio je u 2021. godini ukupno 55.783.183.648,00 kuna, od čega se iznos od 51.226.494.802,00 kuna odnosio na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 4.556.688.846,00 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Nakon rebalansa iznosit će 58.034.565.291,00 kuna, od čega se iznos od 53.206.494.802,00 kuna odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 4.828.070.489,00 kuna na ostale izvore financiranja. Radi osiguranja sredstava za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom bolesti COVID-19, za potpore u očuvanju radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19), povećana sredstva u iznosu od 20.000.000,00 kuna daju se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
    U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoju zabrinutost zbog povećanja rashodovne strane državnog proračuna prije svega za zdravstvo, i to zbog dodatnih sredstava potrebnih za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 1,4 milijarde kuna i za povećani transfer HZZO-u  iznosu od 1,4 milijarde kuna te su  mišljenja da ovaj rebalans predstavlja samo krpanje rupa u zdravstvu. U nastavku rasprave iskazali su interes za preraspodjelu sredstava po nekim stavkama, pogotovo za obnovu zdravstvenih ustanova potresom pogođenim županijama (Sisačko-moslovačka županija), zatim u dijelu iznosa sredstava potrebnog za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Postavljeno je i pitanje iznosa potrebnog za rješavanje naknada troškova zbog sudskih tužbi i opravdanosti pojedinih kolektivnih ugovora. Potpredsjednica Odbora izrazila je svoje zadovoljstvo zbog osiguranja sredstava potrebnih za isplatu prekovremenog rada u zdravstvu, s obzirom na to da će nakon rebalansa proračuna Vlada RH na svojoj sjednici donijeti odluku o modelu isplate.

    Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“, 1“protiv“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te izmjena i dopuna:

- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
 - Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

                            POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                            prim. mr. Maja Grba-Bujević,  dr. med.