Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola

Poziv na sudjelovanje

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 11. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se održati 29. travnja 2024. godine, s početkom u 12 sati, u Sabornici. 

Tema rasprave na ovogodišnjoj Simuliranoj sjednici je Zakon o sustavu civilne zaštite kojeg će učenici koji dolaze iz srednjih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske razmatrati kao Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje). 

Na Simuliranoj sjednici ove školske godine postojeći Zakon o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/2015, 118/2018, 31/2020, 20/2021, 114/2022) poslužit će kao podloga za raspravu i postaje prijedlog zakona u proceduri, a učenici - zastupnici će simulirati rad sjednice Sabora, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja/glasovanja o donošenju Zakona. 

Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima (Odbor za zakonodavstvo, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu) te na sjednici Sabora – učenici će na neposredan način usvojiti znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona i drugih akata koje donosi Sabor, što predstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među najmlađim biračima – srednjoškolcima. 

Svi učenici-sudionici Simulirane sjednice dobit će pohvalnice, a njihovi mentori i škole zahvalnice. 

Upute mentorima za pripremu učenika

Izvori učenja:

•    Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014)

•    Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.) 

•    Poslovnik Simulirane sjednice za učenike srednjih škola

•    Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/2015)

•    Prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, prvo čitanje P.Z.E. br. 796

•    Konačni prijedlog zakona o sustavu civilne zaštite, drugo čitanje P.Z.E. br. 796

•    Zakon o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 118/2018)

•    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P.Z. br. 537

•    Zakon o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 31/2020)

•    Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P.Z. br. 860

•    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 20/2021)

•    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P.Z.E. br. 90

•    Zakon o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 114/2022)

•    Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, P.Z. br. 344

•    IUS-INFO – redakcijski pročišćeni tekst Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/2015, 118/2018, 31/2020, 20/2021, 114/2022)

Dodatni izvori učenja:

•    Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.)

•    Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (Tekst značajan za EGP) (SL L 347/924, 20. 12. 2013.) 

•    Direktiva (RU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) Tekst značajan za EGP, (čl. 110.)

•    Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske 

 https://civilna-zastita.gov.hr/upute-za-gradjane/82  (Upute za građane)

https://civilna-zastita.gov.hr/hrvatska-platforma-za-smanjenje-rizika-od-katastrofa/80  (Hrvatska platforma za smanjenje rizika od katastrofa) 

•    Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 73/2017)

•    Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ZA%20WEB/Procjena_rizika%20od%20katastrofa_2019.pdf 

•    Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine

 https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/CIVILNA%20ZA%C5%A0TITA/PDF_ZA%20WEB/Strategija_i_AkcijskiPlan_katastrofe_rizici.pdf

•    Civilna zaštita EU-a

https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/civil-protection/ 

•    Hrvatski Crveni križ 

https://www.hck.hr/sto-radimo/priprema-i-odgovor-na-krize/21 (Priprema i odgovor na krize)

•    Hrvatska gorska služba spašavanja 

https://www.hgss.hr/

•    Hrvatska vatrogasna zajednica

https://hvz.gov.hr/  (Rubrika „Izdvojeno“) 

•    Nacionalna razvojna strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/2021)

•    Pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije te Povelja o temeljnim pravima Europske unije  (2010/C 83/01)

Rok prijave
Prijave za sudjelovanje primaju se od 8. siječnja do 2. veljače 2024. na adresi elektroničke pošte: 

simulirana-sjednica@sabor.hr  

Povjerenstvo za provedbu Simulirane sjednice razmotrit će pristigle prijave i obavijestiti mentore o izabranim govornicima najkasnije do 7. ožujka 2024. godine.

Povjerenstvo će razmatrati pristigle prijave (govore) prema sljedećim kriterijima:
-    Preglednost u analizi razmatrane odredbe (članka, stavka) Zakona
-    Inovativnost u prijedlozima za poboljšanje Zakona
-    Jasnoća u obrazloženju prijedloga i potkrijepljenost prijedloga konkretnim primjerima
-    Predloženi govor proizlazi iz istraživanja Zakona o sustavu civilne zaštite i praksi u Republici Hrvatskoj, istraživanja zakonodavstva EU i međunarodno prihvaćenih dokumenata u tom području
-    Poštivanje zadanog vremena za izlaganje (trajanje govora).

Obrazac za prijavu       Obavijest o zaštiti privatnosti

Upute za prijavu
Sastavni dio prijave je ispunjen evaluacijski obrazac s opisom pripremnih aktivnosti učenika u školi (u svim stavkama) za Simuliranu sjednicu, zaključno s prijedlogom izlaganja/govora u dvije kategorije:
•    Kategorija A – pojedinačno izlaganje (iz saborske klupe) u trajanju do 3 minute maksimalno, uz mogućnost podnošenja amandmana 
•    Kategorija B – izlaganje u ime kluba zastupnika ili nadležnog odbora (saborska govornica), u trajanju do 5 minuta maksimalno (mogućnost podnošenja amandmana u ime kluba ili odbora).

Napomena: 
Da bi prijava škole bila valjana mora sadržavati u jednoj e-poruci tri prijedloga govora, i to jedan govor u kategoriji B i dva govora u kategoriji A. 
Iznimno, dozvoljene su prijave s manjim brojem prijedloga govora.  

Obrazloženje teme rasprave 11. simulirane sjednice
Svake godine prirodne nepogode na različite načine pogode milijune ljudi širom svijeta. Prirodne nepogode uključuju potrese, poplave, požare, suše i dr. te imaju trenutan utjecaj na živote ljudi i rezultiraju fizičkim, biološkim i socijalnim štetama, a često puta imaju dugotrajno štetne utjecaje na zdravlje, dobrobit i općenito preživljavanje ljudi.

Republika Hrvatska kao i sve druge države izložena je prijetnjama i rizicima prirodnih i tehničko- tehnoloških velikih nesreća i katastrofa čije posljedice mogu ugroziti većinu njenih vitalnih nacionalnih interesa. Zadnjih godina svjedoci smo velikog broja poplava, ali i pojava jakih oluja i grmljavinskih nevremena koji su uz materijalna razaranja uzrokovali i ljudske žrtve. Isto tako, svjedoci smo sve učestalijih požara koji poprimaju goleme razmjere opožarenih područja, posebice na obali i priobalju tijekom ljetnih mjeseci. Grad Zagreb i Zagrebačku te Sisačko-moslavačku županiju pogodili su razorni potresi koji su uz nemjerljive materijalne štete na brojnim stambenim i drugim objektima te na infrastrukturi uzrokovali i ljudske žrtve. Sve ovo govori o razornoj snazi prirodnih nepogoda koje pod utjecajem klimatskih promjena poprimaju razmjere katastrofa.

Stupanjem na snagu Zakona o sustavu civilne zaštite prestao je važiti Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/2004, 79/2007, 38/2009 i 127/2010) kojim je bio definiran sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Sustav civilne zaštite ustrojen Zakonom o sustavu civilne zaštite (Narodne novine 82/2015, 118/2018, 31/2020, 20/2021 i 114/2022) predstavlja organizacijski okvir koji omogućuje provedbu spašavanja ljudi, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, bez obzira na izvor ugrožavanja u kontekstu prirodnih ili tehničko-tehnoloških opasnosti kao odgovor na sigurnosne izazove koji mogu pogoditi bilo koju zemlju. Iz tog razloga je i Republika Hrvatska pripravna za sudjelovanje u pružanju humanitarne pomoći drugim državama u skladu sa standardima i praksom Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu čija je Republika Hrvatska članica. Naime, sustav civilne zaštite mora biti kompatibilan s EU standardima kako bi se osigurale pretpostavke potrebne za zajedničko djelovanje sa snagama drugih država članica što doprinosi jačanju ukupnih kapaciteta odgovora na katastrofe, ali i potiče međunarodnu solidarnost. 

Iz svih tih razloga sustav civilne zaštite potrebno je razvijati i kao dio sustava nacionalne sigurnosti, uz korištenje operativnih snaga i resursa središnjih tijela državne uprave i drugih kapaciteta koje Vlada Republike Hrvatske može koristiti za postizanje sinergije djelovanja institucija u svim fazama djelovanja sustava civilne zaštite. Pri tome posebnu pozornost treba posvetiti prevenciji i time umanjivanju ranjivosti i rizika, te povećanju otpornosti na prijetnje koje mogu dovesti do velikih nesreća i katastrofa.

Donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite provodi se i normativna reforma sustava pri čemu se preimenovanjem sustava zaštite i spašavanja u sustav civilne zaštite on pojmovno usklađuje i standardizira s terminologijom EU-a. 

Ustavna osnova donošenja Zakona 
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, propisuje članak 4. stavak 1. Temeljnih odredbi Ustava RH. Sukladno tome, u Glavi VI. Ustava RH Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samouprava, članak 135. stavak 1. navodi: „Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, (…) zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.“ (Narodne novine 85/2010 – pročišćeni tekst).       

Razlozi zbog kojih se Zakon donosi 
Svrha donošenja Zakona o sustavu civilne zaštite sadržana je u njegovom članku 5. koji propisuje: 
„(1) Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju Republike Hrvatske od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
(2) Sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe“.

Ujedno se ovim Zakonom usklađuje zakonodavstvo RH sa zakonodavstvom EU i to s Direktivom 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. 7. 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012). Ova Direktiva ima za cilj sprečavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari te ograničenje njihovih posljedica za ljudsko zdravlje i okoliš s ciljem osiguranja visoke razine zaštite u cijeloj Uniji. 

Republika Hrvatska članica je Mehanizma civilne zaštite Europske unije temeljem Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u „Mehanizmu Zajednice za civilnu zaštitu“ (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 7/2009 i 9/2009) koji je stupio na snagu 14. rujna 2009. godine pa je sustav civilne zaštite Republike Hrvatske kompatibilan rješenjima koja se primjenjuju u EU i spreman je za sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima pružanja humanitarne pomoći pogođenim državama s operativnim spasilačkim kapacitetima drugih država EU. 

U članku 1. Odluke br. 1313/2013 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, navodi se cilj ovog Mehanizma Unije: „Mehanizam Unije za civilnu zaštitu usmjeren je na jačanje suradnje između Unije i država članica i olakšavanje koordinacije u području civilne zaštite kako bi se poboljšala učinkovitost sustava za prevenciju, pripremu i odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Zaštita koja se osigurava Mehanizmom Unije ponajprije obuhvaća zaštitu stanovništva, ali također i okoliša i imovine, uključujući kulturnu baštinu, od svih vrsta prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući posljedice terorističkog djelovanja, tehnoloških, radioloških ili ekoloških katastrofa, zagađenja mora i hitnih zdravstvenih situacija, do kojih dolazi unutar ili izvan Unije. Ovom Odlukom utvrđuju se opća pravila za Mehanizam Unije i pravila za pružanje financijske pomoći u okviru Mehanizma Unije“. Europski parlament i Vijeće u preambuli ove Odluke navode da se ona donosi u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju EU, posebno njegov članak 196., te uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima te uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija, sve budući da: „s obzirom na značajan porast broja i ozbiljnosti prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem posljednjih godina te u situaciji u kojoj je vjerojatno da će buduće katastrofe biti ekstremnije i složenije s dalekosežnim i dugoročnijim posljedicama, uzrokovane osobito klimatskim promjenama i potencijalnim međudjelovanjem prirodnih i tehnoloških opasnosti, integrirani pristup upravljanju katastrofama sve je važniji“. (SL L 347/924, 20. 12. 2013.)

Nedvojbeno je kako je sustav civilne zaštite ključan čimbenik u zaštiti građana i imovine, ponajprije u slučajevima nastanka prirodnih katastrofa, što je razvidno i iz Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, gdje se navodi: „U području sustava civilne zaštite te svih segmenata zaštite i spašavanja izradit će se sveobuhvatan pregled postojećeg stanja sposobnosti, prijetnji i rizika te predložiti usklađen model izgradnje sposobnosti koji će obuhvatiti mogućnosti odgovora na svakodnevne potrebe za redovitim djelovanjem, izvanredne situacije, katastrofe i krizna stanja na kopnu i moru.

Prema tom pregledu, nastavit će se razvoj Civilne zaštite, Hrvatske vatrogasne zajednice, Hrvatskog Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja i drugih aktera na državnoj, područnoj i lokalnoj razini, te će se razvijati usklađeno djelovanje prilikom katastrofa i velikih nesreća uz osiguranje samostalnosti u redovitom djelovanju. (…) Ključni oblik povećanja otpornosti i održivosti društva i nacionalne sigurnosti je uključivanje stanovništva u sustav civilne zaštite, osobito u izobrazbu i dragovoljno djelovanje, za što će se razvijati oblici poticaja i javnih priznanja, priznavanjem vještina i znanja stečenih ovakvim radom. Poticat će se spremnost građana na međusobno pomaganje te kultura solidarnosti kao dio prvog odgovora nakon nesreća i katastrofa“, navodi se u Strategiji nacionalne sigurnosti RH (Narodne novine 73/2017).

Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite navedeni su kao prioritetna područja javnih politika za ostvarivanje jednog od strateških ciljeva („Sigurnost za stabilan razvoj“) Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. „Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost katastrofa uzrokovanih prirodnim prijetnjama i pojavom ekstremnih vremenskih prilika, primjerice poplava, suša ili požara. Smanjenje rizika od katastrofa, kao i djelotvorno i pravodobno suočavanje s njihovim posljedicama uključuje kontinuirano unaprjeđivanje sposobnosti sustava civilne zaštite, koordinaciju i podizanje sposobnosti među sudionicima lokalne, regionalne preko državne do međunarodne razine.

Upravljanje rizicima od katastrofa mora biti temeljeno na istraživanjima i analizama rizika i ranjivosti te na sustavnoj provedbi mjera u suradnji svih tijela državne uprave kao dionicima u upravljanju pojedinih rizika. Posebna pozornost posvetit će se mjerama smanjivanja rizika od katastrofa uzrokovanih prirodnim prijetnjama, naročito rizika od požara, poplava i potresa, ojačavanju institucionalnih kapaciteta i Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Intenzivirat će se međunarodna suradnja, kao i mjere jačanja sposobnosti odgovora i pripravnosti operativnih snaga civilne zaštite. Digitalna tehnologija i digitalizacija sustava za pomoć u odgovoru i upravljanje operativnim snagama civilne zaštite instrument je za unaprjeđivanje kvalitete odgovora.

Modernizacija postojećih i uspostava novih baza podataka o štetama i ranjivostima na negativne utjecaje prijetnji i njihovo sustavno i digitalizirano prikupljanje, ključ su izrade kvalitetnih i vjerodostojnih procjena rizika i učinkovitog i brzog informiranja građana u izvanrednim situacijama, ali i djelotvornosti odgovora na katastrofe i velike nesreće. Posebna pozornost usmjerit će se na pružanje pomoći svim ranjivim skupinama građana“, navodi se u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine (Narodne novine 13/2021).

Pitanja koja se Zakonom uređuju
Ustrojavanje sustava civilne zaštite „od javnog je interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske“  ističe se u članku 1. Zakona o sustavu civilne zaštite te se navode pitanja koja se uređuju ovim Zakonom: „sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba; osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite; upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i druga pitanja važna za sustav civilne zaštite“. Također, civilna zaštita pojmovno se definira kao „sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja“.  
  
Zakon sadrži i definira značajne pojmove sustava civilne zaštite, od kojih su samo neki:
-    „Aktiviranje“,
-    „Evakuacija“,
-    „Izvanredni događaj“,
-    „Katastrofa“,
-    „Obrazovanje u sustavu civilne zaštite“,
-    „Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite“,
-    „Osobna i uzajamna zaštita“,
-    „Pružanje međunarodne žurne pomoći u civilnoj zaštiti“,
-    „Spašavanje stanovništva“, 
-    „Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite“,
-    „Uzbunjivanje i obavješćivanje“,
-    „Upravljanje rizicima“,
-    „Velika nesreća“,
-    „Zaštita i spašavanje“,
-    „Zbrinjavanje“ i dr., koje izraze Zakon o sustavu civilne zaštite temeljito definira odmah na početku Općih odredbi, u članku 3.  

Načela sustava civilne zaštite
Zakon propisuje opća načela sustava civilne zaštite: načelo humanosti i načelo zabrane diskriminacije te načela operativnog djelovanja sustava civilne zaštite: načelo supsidijarnosti, načelo solidarnosti i načelo kontinuiteta djelovanja.

Sudionici u sustavu civilne zaštite
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeći sudionici: Vlada Republike Hrvatske; Ministarstvo unutarnjih poslova kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite koje koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj; tijela državne uprave i druga državna tijela; Oružane snage Republike Hrvatske i policija; jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Operativne snage sustava civilne zaštite
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: stožeri civilne zaštite; operativne snage vatrogastva; operativne snage Hrvatskog Crvenog križa; operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja; udruge; postrojbe i povjerenici civilne zaštite; koordinatori na lokaciji; pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Građani u sustavu civilne zaštite
Zakon propisuje dužnosti i mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovanje u aktivnostima sustava civilne zaštite: „Svaki građanin dužan je brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite“.  To znači da su „obveznici civilne zaštite hrvatski državljani, državljani Europskog gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u RH te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u RH, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave“. 
             
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama radi spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN (kemijska, biološka, radiološka, nuklearna) zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena), zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.

Aktivnosti u sustavu civilne zaštite su: pripremne aktivnosti koje se provode kao preventivne i planske aktivnosti u okviru redovne djelatnosti sudionika sustava civilne zaštite te operativne aktivnosti koje se provode u rasponu od ranog upozoravanja, pripravnosti do reagiranja.
Faze u sustavu civilne zaštite su: prevencija, pripravnost i naposljetku reagiranje.
Neke od preventivnih aktivnosti u sustavu civilne zaštite su: „odgoj i obrazovanje djece o specifičnim sadržajima na temelju postojećih ili posebnih programa“, „jačanje svijesti građana, ranjivih i posebnih ciljanih društvenih skupina o opasnostima i mjerama za zaštitu te korištenje broja 112“, „javno informiranje i suradnja s medijima“, „planiranje korištenja prostora“ i dr.   

Sudjelovanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u međunarodnim aktivnostima
Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite uz prethodnu osobnu suglasnost mogu sudjelovati u međunarodnim aktivnostima sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora. Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite mogu sudjelovati u pružanju žurne međunarodne pomoći koja predstavlja aktivnosti spasilačkih ekipa, sredstava i stručnjaka te postrojbi opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa u drugim državama, a odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u pružanju žurne međunarodne pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.

Informiranje javnosti
Informiranje javnosti o mogućem nastanku i razvoju katastrofe provode Ministarstvo unutarnjih poslova, nadležne službe drugih tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge stručne službe u području svoje nadležnosti, a informiranje javnosti mora biti pravodobno i svima dostupno. U slučaju velike nesreće i katastrofe informiranje javnosti provode i stožeri civilne zaštite.

Financiranje sustava civilne zaštite
Sustav civilne zaštite financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugih izvora te iz donacija. 

Republika Hrvatska osniva izvanproračunski fond civilne zaštite na temelju posebnog zakona radi osiguravanja financijskih sredstava za zaštitu i spašavanje u velikim nesrećama i katastrofama, a na temelju posebnog zakona fond civilne zaštite mogu osnovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi osiguravanja financijskih sredstava za zaštitu i spašavanje u velikim nesrećama.

Sve aktivirane i mobilizirane operativne snage sustava civilne zaštite imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. 

Prekršajne odredbe
Zakon sadrži prekršajne odredbe kojima su propisana sankcioniranja za ponašanja suprotna odredbama Zakona. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne. Tako će se novčanom kaznom od 1320,00 do 3980,00 eura kazniti za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako ne donese plan djelovanja civilne zaštite, ili ne donese plan vježbi civilne zaštite ili pak ne donese odluku o osnivanju stožera civilne zaštite. Nadalje, novčanom kaznom od 130,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa obveznika civilne zaštite, osposobljavanja i mobilizacije ili odbije sudjelovati u provođenju mjera civilne zaštite od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji. Također, novčanom kaznom od 2650,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja, ili pak ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe, i dr. 

Ciljevi Simulirane sjednice:
1.    Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti.
2.    Pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona.
3.    Poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s načinima sudjelovanja u političkim procesima, ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi.

Svrha provođenja ovog edukativnog programa:
1.    Pružiti učenicima kroz ulogu zastupnika na Simuliranoj sjednici cjelovit uvid u rad Sabora na sjednici Sabora u Sabornici kao i u rad u klubovima zastupnika i u saborskim odborima.
2.    Poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.
3.    Poticati učenike da kritički promišljaju o utjecaju čovjekova djelovanja na okoliš i prirodu. 

Očekivani odgojno-obrazovni ishodi: 
Razvijanje posebice sljedećih kompetencija učenika: 
- primjenjuje Ustav RH, zakone i druge propise, razlikuje institucije vlasti, uspoređuje njihove nadležnosti, razumije načelo trodiobe vlasti, parlamentarni politički sustav;
- razumije važnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju radi zaštite i promicanja osobnih i društvenih interesa;
- razumije ulogu Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela i djelokrug rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i zakonodavni proces i procedure donošenja drugih akata Sabora;
- razvija kritičko mišljenje i vrednuje ideje, služi se informacijama, rješava probleme i surađuje s drugima;
- argumentirano objašnjava povezanost političkog i ekonomskog sustava RH i položaj građana;
- kritički promišlja o utjecaju našeg djelovanja na Zemlju i čovječanstvo; 
- analizira povezanost ljudskog djelovanja i ekonomskog razvoja s očuvanjem okoliša; 
- prepoznaje važnost  institucionalne zaštite individualnih i kolektivnih prava na razini Republike Hrvatske, Europe i svijeta.
- iskazuje privrženost načelima uzajamnog razumijevanja, suradnje, povjerenja i solidarnosti među ljudima. 

Navedeni odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s drugim predmetima i međupredmetnim temama, i to odgojno-obrazovnim kombiniranjem usvojenih sadržaja iz izvornih tekstova kao što su Ustav RH, zakoni, te drugi važeći dokumenti na nastavnom satu u školi, sa participiranjem učenika u izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim edukativnim programima poput Simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola. 

„Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. (...) Razvija političku i ekonomsku pismenost koje olakšavaju razumijevanje kontinuiranih i složenih društvenih promjena. (...) Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.(...)“.
(Iz Kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (NN 7/2019).

Članovi Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice:
1) dr. sc. Sanja Šurina – predsjednica Povjerenstva
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
2) Zrinka Kolobarić, dipl. iur.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
3) Dario Kovačić, mag. educ.croat. et mag. educ. hist.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
4) Jelena Lulić, prof. sociologije i prof. povijesti
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
5) Štefanko Andrić, prof.
Senjskih uskoka 3, 32 100 Vinkovci
6) Klaudija Vučetić, prof.
Klasična gimnazija Ivana Pavla II Zadar
Jerolima Vidulića 2, 23 000 Zadar

Tajnik Povjerenstva:
Dejan Jović, mag. oec.
Služba za građane, Trg svetog Marka 3, 10 000 Zagreb
 
Sjedište i adresa Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice
Hrvatski sabor, Služba za građane
Trg sv. Marka 3
10 000 Zagreb
e-adresa: simulirana-sjednica@sabor.hr  
Telefon: 01/6303-553, 01/4569-460, 01/4569-607, 01/4569-727, 01/4569-130
Faks: 01/6303-018