Od 2010. godine se 10. listopada obilježava kao Svjetski dan beskućnika s ciljem osvješćivanja problematike beskućništva i neprimjerenih uvjeta stanovanja, ali i poboljšanja nacionalnih i globalnih politika i programa financiranja, koji mogu pomoći u sprječavanju i okončanju ovog ozbiljnog problema.
Prema izjavi posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda o pravu na primjereno stanovanje, beskućništvo je duboki napad na dostojanstvo, socijalnu uključenost i pravo na život. Uz kršenje prava na stanovanje, riječ je i o kršenju prava na život, nediskriminaciju, zdravlje, vodu i sanitarije, osobnu sigurnost i slobodu od okrutnog, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja.
Svjetski ekonomski forum izvijestio je o 150 milijuna beskućnika diljem svijeta 2021. godine, a prema podacima UN-Habitata 20 posto svjetskog stanovništva živi u neprimjerenim stambenim uvjetima. Glavnim uzrocima beskućništva smatraju se nezaposlenost, siromaštvo, niska primanja i nedostatak pristupačnog stanovanja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, broj evidentiranih beskućnika u Hrvatskoj porastao je sa 380 u 2022. na 803 beskućnika u 2024., no Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da u zemlji ima najmanje 2000 osoba koje spadaju pod zakonsku definiciju beskućnika, pri čemu više od 10.000 ljudi živi u neprimjerenim i nesigurnim uvjetima, bez vode, sanitarija, struje ili grijanja.
Prema navodima Pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, velik broj beskućnika zbog administrativnih razloga nema niti pristup zdravstvenoj skrbi. Jedan od ključnih izazova u rješavanju pitanja beskućništva je i nedostatak smještajnih kapaciteta u prihvatilištima i prenoćištima, kojih je trenutačno oko 450. U Hrvatskoj mreži za beskućnike upozoravaju kako rast cijena najma i niske socijalne naknade dodatno pogoršavaju situaciju te pozivaju na stabilno financiranje prihvatilišta i donošenje strateškog nacionalnog dokumenta za rješavanje problema beskućništva.