.png)
Ujedinjeni narodi proglasili su ovaj datum Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi podigli svijest i ukazali na važnu ulogu koju bioraznolikost ima na održivi razvoj i ljudski život. U nastojanju očuvanja biološke raznolikosti i unapređenja zaštite prirode Hrvatski sabor, donošenjem Zakona o prirodi, odlučio je da se 22. svibnja u Hrvatskoj obilježava i kao Dan zaštite prirode.
Ovogodišnje obilježavanje Dana biološke raznolikosti provodi se s naglaskom na bioraznolikost kao temelju prehrane i zdravlja pod nazivom "Naša bioraznolikost, naša hrana, naše zdravlje". Ova tema odabrana je s ciljem ukazivanja na činjenicu koliko naša prehrana i zdravlje te općenito dobrobit naše planete ovise o bioraznolikosti i zdravim ekološkim sustavima. Ovogodišnja tema povezana je i s ostalim ciljevima održivog razvoja kao što su ublažavanje klimatskih promjena, obnova ekosustava, osiguravanje čišćih voda te iskorjenjivanje gladi u svijetu.
Početkom svibnja ove godine, UN-ov odbor Međuvladina platforma za znanost i politiku o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) objavila je opsežno izvješće na čak 1.800 stranica o utjecaju ljudi na prirodu, na kojemu je zadnje tri godine radilo 145 znanstvenika iz 50 zemalja. U tom Izvješću, baziranom na gotovo 15.000 referentnih znanstvenih dokumenata, upozorava se na razoran utjecaj ljudi na prirodu i naglašava da čak za milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti opasnost od izumiranja u idućih 10 godina. Prema Istraživanju oko 75 posto kopna, oko 50 posto rijeka i jezera te oko 40 posto svih mora i oceana već pokazuju ozbiljne znakove propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Prema podacima iz Izvješća, s jedne strane, smanjuju se prirodne površine kao i biljne i životinjske vrste, a s druge strane, svjetska populacija raste kao i potreba za sve više hrane i energije. Primjerice, od 1992. godine udvostručila su se urbana područja, a od 1970. do danas udvostručio se broj stanovnika u svijetu. Između 1980. i 2000. godine izgubljeno je 100 milijuna hektara tropskih šuma, uglavnom od stočarstva u Južnoj Americi i plantaža palminog ulja u jugoistočnoj Aziji. Od 1980. godine zagađenje plastikom se udeseterostručilo, a u svjetske vode odbacuje se između 300 i 400 milijuna tona toksičnih tvari kao što su teški metali, otapala i otrovni mulj. U 2015. godini izlovljavala se trećina morskih zaliha na neodrživim razinama dok se količina sječe sirovog drva u posljednjih 50-ak godina povećala za gotovo polovicu.
Više o Međunarodnom danu biološke raznolikosti možete saznati na stranicama Ujedinjenih naroda, te pročitati najnovije Izvješće UN-a.