Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 27. travnja 2021 godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2021. godine.

    Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

    U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim prijedlogom u bitnome proširuje obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi, osigurava se dosljedno usklađivanje s europskim pravnim okvirom u terminološkom i suštinskom smislu, preciznije se propisuju pravila vezana uz obvezu sklapanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača, proširuje se obuhvat adresata primjene zakona, te se predlaže da to budu svi kupci s prometom iznad 15 milijuna kuna, definiraju se tržišno osjetljivi poljoprivredno prehrambeni proizvodi, razrađuju se postupanja vezana uz nenajavljene kontrole i osigurava se snažnija zaštita prijavitelja nepoštenih trgovačkih praksi.

U raspravi je istaknuto kako je ovom aktu trebala prethoditi cjelovita analiza i procjena učinaka provedbe Zakona. Upozoreno je na dugotrajnost postupka utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi i upravnih sporova, te je istaknuto kako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i dalje neće imati mogućnost provedbe samostalnog nadzora i kontrola. Istaknuto je kako se je proizvođače mlijeka poticalo u udruživanje u proizvođačke organizacije koje se sada susreću s problemima vezanim uz nemogućnost plasiranja svojih proizvoda na tržište. Upozoreno je i na postojanje „A“ i „B“ liste proizvoda u trgovačkim lancima, što bi se trebalo tretirati kao nepoštena trgovačka praksa. U raspravi je predstavnica otkupljivača voća upozorila kako odredbama Zakona nije prepoznata značajna pregovaračka snaga dobavljača, već je Zakon usmjeren samo prema kupcima, a prijedlog pečaćenja i nenajavljenih kontrola ocijenila je neustavnim jer daje tijelima nadzora ovlaštenja koja nemaju istražna tijela u kaznenom postupku, osvrnuvši se pri tome i na predložene iznose kazni za koje nije jasna metodologija određivanja. Upozoreno je na prisutnu praksu tzv. „ugovora o čuvanju“ kojima se izbjegavala provedba odredbi važećeg Zakona, te je zatraženo obrazloženje o razlozima nedefiniranja trenutka u kojemu se izdaje otkupni blok za preuzete proizvode. U raspravi je istaknuto i kako bi sastavni dio Zakona trebala biti odredba o ugovaranju kupovine proizvoda na rokove proizvodnje čime bi se proizvođačima osigurala sigurnost proizvodnje, a građanima dostupnost hrane. Istaknuto je kako bi u nepoštene trgovačke prakse trebalo uključiti i nabavu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod tržišne cijene u zemljama iz kojih proizvodi dolaze, te da je za kršenje ove prakse potrebno odrediti i primjerene kazne. Uz predloženu odredbu članka 7. kojom se mijenja članak  6., stavak 2., a koji se odnosi na izuzeća od ugovaranja između zadruga i/ili proizvođačka organizacija, čiji je član dobavljač,  istaknuto je kako zadruge i/ili proizvođačke organizacije ne možemo promatrati kao „otkupljivača“, pa se u tom smislu ne radi o izuzeću, nego samo o formalnom smanjenju administracije  u fizičkom obliku. Uz obrazloženje kako su dampinške i predatorske cijene regulirane drugim propisima i da iste nije potrebno propisati kao nepoštene trgovačke prakse, istaknuto je kako Zakon o trgovini i Zakon o tržišnom natjecanju evidentno nema mehanizme za njihovo sprječavanje i sankcioniranje jer je u praksi tržište poljoprivrednih proizvoda preplavljeno proizvodima koji se prodaju upravo po takvim cijenama. Upozoreno je i kako je zabrinjavajuće obrazloženje kojim se ne prihvaća prijedlog da se kao nepoštena trgovačka praksa definira i prodaja proizvoda po cijenama nižim od proizvođačkih i to zbog nepostojanja matematičkog modela niti metodologije kojom bi se ta cijena izračunala. Uz navedeno ukazano je na kalkulacije cijena proizvodnje koje izrađuje savjetodavna služba, a na razini Unije postoje posebni observatoriji za glavne skupine proizvoda. Dodatno Državni zavod za statistiku objavljuje prosječne proizvođačke cijene. Predloženo je i da se kao nepoštena trgovačka praksa propiše stavljanje na tržište proizvoda koji ne udovoljavaju kvaliteti, te je postavljen upit o razlozima zbog kojih se kod modela reguliranja stavljanja na tržište osjetljivih proizvoda nije išlo prema obvezi nabave tih proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom što bi utjecalo i na smanjenje uvoza. 
Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako su pri izradi Konačnog prijedlog zakona djelomično prihvaćeni komentari predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača. Uz zaštitu položaja proizvođačkih organizacija u sektoru mlijeka, istaknuo je kako su u tijeku provjere postojećih ugovora, te su uz iste utvrđene određene nepravilnosti koje će se sankcionirati u skladu s odredbama Zakona. Odredba o kaznama koje se odnose na nepoštivanje Zakona, korigirana je. Trenutkom izdavanja otkupnog bloka smatra se trenutak prijema robe. Podsjetio je kako se nepoštenom trgovačkom praksom smatra prodaja proizvodno i tržišno osjetljivih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na akciji po prodajnoj cijeni koja za krajnjeg potrošača ne može biti niža od 34 % od krajnje prodajne cijene, što primjerice uključuje i sniženje cijena zbog povećanja pakiranja, neto težine proizvoda, bez povećanja krajnje prodajne cijene. Uz prijedlog ograničavanja prodaje proizvoda, ukoliko je njihova cijena niža od proizvodne cijene, istaknuo je kako bi utvrđivanje točno određene cijene poljoprivredno prehrambenog proizvoda i uvjetovanje da se taj proizvod ne može prodati ispod te cijene bilo narušavanje pravila unutarnjeg tržišta Unije,  no predlagatelj je voljan razmotriti prijedlog kojim bi se kao nepoštena trgovačka praksa utvrdila nabava poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ispod tržišne cijene u zemljama iz kojih proizvodi dolaze.
    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glas „protiv“ i  1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksu u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir