Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 16. lipnja 2026. razmotrio je Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 45. stavka 1. te članka 44. c stavka 3. Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23 i 36/24) dostavila sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, aktom od 29. travnja 2026. godine
Odbor je predmetno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/26-12/35, URBROJ: 50301-04/12-26-5 od 28. svibnja 2026. godine.
Predsjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske uvodno je istaknula da je Izvješće sastavila sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske Gordana Jalšovečki i u svojem izlaganju će se držati tih navoda. Nastavno je ukazala na brojčano stanje sudova, kao i prethodne godine, u izvještajnom razdoblju su djelovala 34 općinska suda i 69 stalnih službi, 15 županijskih sudova, 9 trgovačkih sudova, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, 4 upravna suda, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske, odnosno ukupno 67 sudova. Istaknula je da se tijekom 2025. godine pristupilo izmjenama Zakona o sudovima, između ostalog implementirana je presuda Suda EU u predmetu „Hann Invest“ koja je vezana za normativno uređenje obvezatnosti pravnih shvaćanja sjednica sudaca i sudskih odjela, te je u Vrhovnom sudu propisana mogućnost suđenja u proširenom vijeću. U veljači 2026. izmijenjen je Poslovnik Vrhovnog suda, i sve više pravnih shvaćanja donosi se putem proširenih vijeća. Izmijenjeno je unutarnje ustrojstvo Vrhovnog suda, uvedena je Služba za praćenje i proučavanje građanskog odjela i kaznenog odjela, propisan je djelokrug Odjela za praćenje i proučavanje prakse Suda EU i Europskog suda za ljudska prava, ukinut je Centar sudske prakse. Također, u siječnju 2025. pušten je u rad sustav ANON koji predstavlja značajan digitalni iskorak i doprinos transparentnosti rada sudova i ujednačavanju sudske prakse. Unutar sustava se objavljuju sudske odluke kojima se završava sudski postupak uz prethodnu anonimizaciju i znatno olakšava mogućnost pretraživanja sudskih odluka.
U nastavku izlaganja ukazano je na kretanje broja predmeta, broj zaprimljenih predmeta iznosio je 1.144.248 što je za 11,02% manje nego 2024. godine kada je taj broj iznosio 1.286.018 predmeta. Ukupan broj predmeta u radu tijekom 2025. smanjen je sa 1.761.857 koliko ih je bilo na kraju 2024., na 1.555.666 predmeta, odnosno za 11,7%. Broj riješenih predmeta je manji u odnosu na prethodnu godinu za 12,14% odnosno riješeno je 159.272 predmeta manje nego prethodne godine. Na trend manje riješenih predmeta utjecao je i poticaj sucima da rješavaju stare predmete većim vrednovanjem unutar okvirnih mjerila. Rješavanje starih predmeta smatra važnim jer utječu na negativnu percepciju. Svi sudovi su tijekom 2025. riješili više predmeta nego što su zaprimili u rad, zbog čega je broj neriješenih predmeta u odnosu na prethodnu godinu smanjen s 445.978 na 400.023, odnosno za 10,3%. Indikatori učinkovitosti su nešto lošiji nego prethodne godine, dok je stopa rješavanja (CR) sa 101,98% u 2024. smanjena na 100,69% u 2025. godini. Svi sudovi, osim županijskih i upravnih, te Visokog kaznenog i Visokog upravnog suda imali su stopu rješavanja iznad 100%. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta (DT) je povećano u odnosu na prethodnu godinu za 3 dana odnosno sa 124 dana u 2024. godini na 127 dana u 2025. Posebno je ukazano na trgovačke sudove i Visoki trgovački sud RH, koji su smanjili vrijeme rješavanja predmeta, pri čemu Visoki trgovački sud ujedno bilježi najmanji broj neriješenih predmeta po sucu u petogodišnjem razdoblju, rezultat je to višegodišnjeg provođenja nadzora i davanja konkretnih rješenja i mjera.
Vezano za kadrove, na svim sudovima dužnost je obnašalo 1.674 sudaca, od čega je najveći broj na općinskim sudovima, i to 1.019 sudaca, i to je povećanje od 14 sudaca u odnosu na 2024. godinu. Suci su riješili u prosjeku 102 predmeta manje nego prethodne godine, a s obzirom da većina sudaca ima normu iznad 100% vjerojatno je razlog tome u većem rješavanju starih predmeta. Smanjenje priljeva predmeta najviše je izraženo na općinskim i županijskim, te upravnim sudovima. Analiza broja neriješenih predmeta po sudovima pokazuje da je smanjen broj neriješenih predmeta na općinskim, županijskim, trgovačkim, Visokom prekršajnom i Visokom trgovačkom sudu te Vrhovnom sudu RH, a na ostalim sudovima zabilježeno je povećanje broja neriješenih predmeta. Nadalje, zabilježeno je smanjenje broja kaznenih, ovršnih, građanskih, zemljišnoknjižnih i trgovačkih predmeta, a povećan je broj prekršajnih i upravnih predmeta. Posebno je ukazano na Vrhovni sud Republike Hrvatske, koji je zadržao stopu rješavanja preko 100%, broj sudaca se smanjio sa 32 na 29, a u tijeku su natječaji za 3 suca. Smanjen je i broj neriješenih predmeta, čiji broj iznosi 4.008 predmeta na kraju izvještajnog razdoblja, što je najmanji broj neriješenih predmeta od 2021. godine. U nastavku izlaganja dodatno je ukazano na stare premete, koji se vode duže od 10 godina. U radu općinskih, županijskih, trgovačkih sudova, Visokog kaznenog suda i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske bilo je ukupno 18.648 takvih predmeta, od kojih je 7.839 predmeta (42,03%) preneseno iz prethodnog razdoblja, dok je 10.809 predmeta (57,96%) tijekom 2025. godine steklo status „starog predmeta“, riješeno je 10.847 ili 58,16% svih starih predmeta, neriješeno je ostalo 7.801 predmeta ili 41,83% od ukupnog broja starih predmeta u radu, a s obzirom da je na kraju 2024. godine neriješenih starih predmeta na svim sudovima bilo 7.839, broj starih predmeta smanjen je za 0,48%. Nadalje, ukazano je da je na kraju izvještajnog razdoblja ukupno zaposlenih 7.906, što je za 129 manje nego na kraju 2024. godine. Gledano po spolnoj strukturi, 90.69% zaposlenih službenika čine žene, najviše je zaposlenih na općinskim i županijskim sudovima. Gledano po dobnoj strukturi, najviše sudaca je u dobnoj skupini 55-70 godina, tek 28 sudaca je u skupini 30-34 godina, također najveći broj službenika i namještenika je u dobnoj skupini 50 do 64 godina. Podatak da je gotovo 1/3 sudca u dobnoj skupini 60-80 godina je zabrinjavajući. U Izvješću su navedeni i podaci o proračunu za sudbenu vlast, tekući plan za 2025. godinu iznosio je 333.229.185,00 eura, izvršeno je 332.871.787,40 eura, od čega 79,54% čine rashodi za zaposlene, a 19,07% za materijalne rashode. Ukazana je potreba za većim brojem sudnica i ostalih ureda, i to za 32 sudnice te 30 ostalih ureda, zatim za opremanjem sudova informatičkom opremom, odnosno sa 640 računala i 349 prijenosnih računala. Zaključno je istaknuto da se podaci za izvještajno razdoblje ne razlikuju znatno od podataka za prethodnu godinu, smanjen je priljev predmeta na nekim sudovima, smanjen je broj neriješenih predmeta, kao i starih predmeta, posebno kod općinskih i trgovačkih sudova, a s obzirom na pravna stajališta proširenih vijeća, pogotovo pravnih stajališta čije je ujednačavanje sudske prakse vezano za rješavanje broja predmeta nižih sudova, istaknuto je mišljenje da će u narednom razdoblju doći do pozitivnih pomaka u rješavanju starih predmeta.
U raspravi je ukazano na problem starenja sudačkog kadra, porast predmeta na upravnim sudovima, nedostatak službenika i stručnog osoblja, ali i na problem infrastrukture i postavljeno je pitanje kako se planira riješiti problem nedostatka administrativnog osoblja. Postavljeno je pitanje o postupanju prema sucu za kojeg bi se saznalo da je neovlašteno otkrivao podatke iz tajne istrage, također je ukazano na položaj hrvatskog pravosuđa u odnosu na ostale države u Europskoj uniji i mišljenje da izvršna vlast teži imati značajnu ulogu u sudstvu, a izbor predsjednice Vrhovnog suda je pokazao da nemamo samostalno, neovisno sudstvo. Nadalje je ukazano da duljina trajanja postupaka utječe na negativnu percepciju o sudstvu, iako je zaprimljen manji broj predmeta, zadržana je ista stopa ažurnosti i riješeno je manje predmeta, pa je postavljeno pitanje kako potaknuti suce da rješavaju više predmeta, odnosno da li bi trebalo povećati naknade sucima ili uvesti dodatke na plaću za veći postotak riješenih predmeta. Ukazano je na odredbu članka 37. Zakona o sportu na temelju koje se djelatnosti Nacionalnog sportskog saveza smatraju javnim ovlastima, a predmeti koji se rješavaju na upravnim sudovima predugo traju. Istaknuto je mišljenje da na percepciju građana o pravosuđu neće utjecati neke današnje izjave već izmjene zakona koje će poboljšati dostupnost i efikasnost sudstva i ubrzati postupke, ukazano je i na potrebu poboljšanja materijalnih prava zaposlenika, provedbu obnove infrastrukture, promjenu u uvjetima za natječaje i praćenje sistematizacije, sve te mjere moraju se istodobno provoditi, a za bolje materijalne uvjete i nepristrano suđenje neophodan je dijalog predstavnika zakonodavne i sudbene vlasti. Također je istaknuto mišljenje da je dobra „trijaža“ predmeta, kako bi iskusniji suci dobili kompleksnije predmete, a sudski savjetnici jednostavnije. Postupci na Visokom kaznenom sudu predugo traju i prisutan je porast neriješenih predmeta, pa je postavljeno pitanje kako potaknuti brže rješavanje predmeta na tom sudu. Nadalje je ukazano na nedopustivost slučaja poput ubojstva nedužnog mladića u Drnišu, na veliko nezadovoljstvo građana sudskim odlukama i blage kaznenopravne sankcije koje se u najvećem postotku izriču za napade na hrvatsku policiju. Istaknuto je i mišljenje da predmetno Izvješće sadrži alarmantne podatke o stanju sudbene vlasti i ukazuje na izuzetnu neučinkovitost, priljev predmeta je smanjen za 11%, a broj riješenih predmeta smanjio se za 12% i povećalo se vrijeme rješavanja predmeta, istaknuto je da prvostupanjski općinski sudovi rješavaju kaznene predmete 623 dana, a građanske 509 dana, problem je i sa starim predmetima, a povećan je i broj predmeta iz nadležnosti USKOK-a i broj neriješenih predmeta na Visokom kaznenom sudu. Istaknuto je mišljenje da suci ne mogu sami riješiti postojeće probleme u sudstvu već je ključna i uloga ministarstva.
Na postavljena pitanja u raspravi predsjednica Vrhovnog suda je odgovorila da je nedostatak službenika dugogodišnji problem, iako je provedeno povećanje plaća, to su i dalje nedovoljno plaćena radna mjesta, natječaji se raspisuju i neprihvatljivo je da se odgađaju ročišta zbog nedostatka službenika, dakle to pitanje se mora nekako riješiti. Rješiva se i pitanje infrastrukture, u tijeku su dogovori oko obnove i premještaja Vrhovnog suda u prostor koji će odgovarati njegovim potrebama. U slučaju stegovnog djela suca postupila bi sukladno propisanoj proceduri. Vezano za ubrzanje postupaka, smatra da bi trebalo sudskim savjetnicima plaćati prekovremene sate, a suci bi trebali rješavati kvalitetno teže predmete. U njezinoj su ovlasti pitanja dugotrajnosti postupaka, no zakonodavna uređenja nisu, a nakon završetka tekućih nadzora krenuti će u kontrolu rada kaznenih predmeta, ako treba tražit će se i pomoć sudaca prvog stupnja, kazneni predmeti traju predugo i uvelike utječu na lošu percepciju javnosti. Smatra da je odgovornost predsjednika sudova velika, a svjesna je i velikog nezadovoljstva građana radom sudova. Dobro je upoznata sa svim negativnim pokazateljima, smatra da rješenja nisu brza niti laka, imamo određeni broj predmeta, a što se poduzelo moći ćemo vidjeti po pokazateljima u Izvješću za 2026. godinu. Svjesna je kakvo je stanje u pravosuđu, potrebno je mijenjati upravljanje na sudovima, povećati uloge predsjednika sudova i odjela. Od preuzimanja dužnosti pokušava učiniti što je više moguće, od nadzora na pojedinim sudovima do sastanaka sa predsjednicima županijskih i visokih sudova. Također će zahtijevati aktivniju ulogu u praćenju rada općinskih sudova, kako bi se snimilo stanje i krenulo s mjerama i naredbama, ponekad nadzor sa sobom nosi i stegovne mjere, no smatra da stegovni postupci neće riješiti problem, već je bitnije odrediti konkretne mjere koje su se pokazale potrebne prilikom nadzora.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije je dodatno obrazložio mišljenje Vlade RH, ukazao je na smanjenje priljeva predmeta za 11%, manji broj riješenih predmeta za 12%, te smanjenje broja neriješenih premeta za 10%. Trendovi iz prethodnog razdoblja nastavljeni su i u izvještajnom razdoblju, danas imamo 380.000 neriješenih predmeta, a primjerice 2006. godine taj broj je iznosio 1.600.000, dakle ipak imamo primjetan pad broja neriješenih predmeta. Istaknuo je broj starih predmeta zbog čega je u mišljenju ukazano da bi trebalo uložiti dodatne napore kako bi se taj broj smanjio. Istaknuo je i sustav ANON, koji je znatno doprinio transparentnosti, u proteklih 15 godina je objavljeno primjerice 330.000 predmeta, a od uvođenja sustava ANON prije 18 mjeseci objavljeno je 1.100.000 predmeta. U mišljenju je također ukazano na područje zaštite od nasilja u obitelji, rodno utemeljenog nasilja, te teškog ubojstva žena za koje statistički pokazatelji iz Izvješća ne pružaju dostatan uvid u kvalitativan aspekt, slijedom čega je ukazano da se u idućem Izvješću poseban odjeljak posveti posebnim pokazateljima učinkovitosti i kvalitete u toj kategoriji predmeta. Također se osvrnuo na nepovoljnu dobnu strukturu sudaca i najavio dodatne zakonske izmjene kako bi se potaknulo zapošljavanje. Prošle godine je raspisan natječaj za vježbenike i popunjeno je 78 mjesta, za službenike se također pokušava poboljšati materijalni status, plaće su povećane za 39%, i vidljiv je određeni pomak, od 1. siječnja 2024. izdano je 2.508 suglasnosti za popunjavanje službeničkih mjesta. Ulaže se i u infrastrukturu, obnavljaju se pojedini sudovi, a najavljene su i izmjene Pravilnika e-spisa. Istaknuto je koliko su rasle plaće sudaca, 2016. godine općinski suci imali su 1.372 eura plaće, a danas imaju 3.217 eura, županijski suci imali su 2.000 eura, a danas imaju 3.873, suci visokih sudova imali su 2.237 eura, dok danas imaju 4.265 eura, suci Vrhovnog suda imali su 2.436 eura, a danas imaju 4.740 eura. Po ulaganjima u odnosu na BDP danas smo na 4. mjestu među 27 država članica Unije, dakle ulažu se napori unutar financijskih mogućnosti, prate se trendovi na svim sudovima i održavaju se kvartalni sastanci s predsjednicima sudova i rade akcijski planovi. Po broju primljenih i riješenih upravnih predmeta smo negdje u sredini, bolje od građanskih i trgovačkih prvostupanjskih predmeta, no i ovdje su vidljivi pomaci, a pao je i broj neriješenih predmeta po stanovniku. Povećan je broj sudaca na Visokom kaznenom sudu s 15 na 21, plus predsjednik Suda, prati se dakle i rad navedenog suda. Slijedom svega navedenog, Vlada RH predlaže da se Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu primi na znanje.
Nakon rasprave, članovi Odbora za pravosuđe su većinom glasova (sa sedam glasova „za“, jednim glasom „protiv“ i tri glasa „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Izvješće o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu prima se na znanje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja