Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 12. svibnja 2026., raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, drugo čitanje, P. Z. E. br. 262, koji je Vlada Republike Hrvatske podnijela predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 23. travnja 2026.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem pučke pravobraniteljice na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima od 11. svibnja 2026.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva demografije i useljeništva.
U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na izmjene zakonskog teksta u odnosu na prvo čitanje. Slijedom toga, istaknula je da su se pojedini pravni instituti dodatno uređeni sukladno primjedbama iznesenim na ovom Odboru, dio izmjena je nomotehničke naravi, a dio je proizašao iz dijaloga s drugim zainteresiranim stranama.
U osvrtu na pojedinačne odredbe, naglasila je da je dodana nova kategorija državljana trećih zemalja kojima se može izdati dugotrajna viza (viza D) s rokom važenja do godine dana bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Radi se o profesionalnim vozačima teretnih vozila i autobusa, a isto je bilo prijeko potrebno da bi i dalje mogli kontinuirano pružati svoje usluge odnosno opskrbljivati trgovačke lance i tvrtke u Republici Hrvatskoj i redovito voziti na međunarodnim linijama koje povezuju Hrvatsku s trećim zemljama.
Riječ je o državljanima trećih zemalja, (Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i dr.), odnosno migrantski sigurnim zemljama, kojima se neće izdavati dozvola za boravak i rad, tj. mogu raditi bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, a dugotrajna viza će im se ukinuti, ako će se koristiti suprotno svrsi za koju je izdana. Kroz dijalog s tijelima Europske komisije, povjerenikom za unutarnje poslove i migracije te drugima nadležnim agencijama, Hrvatska je ukazala na specifičnosti s kojima se susreće, te je na razini EU-a donijeta odluka da Hrvatska to pitanje riješi na primjeren način „unutarnjim“ zakonodavstvom koje neće zahtijevati izmjenu zakonodavstva EU-a. Nakon stupanja na snagu Zakona, u predviđenom roku ministar nadležan za vanjske poslove uskladiti će Pravilnik o vizama s odredbama ovoga Zakona.
Osvrnula se i na tzv. „crnu listu poslodavaca“ te naglasila da se pristupilo izmjeni članka 26. Konačnog prijedloga zakona imajući u vidu potrebu usklađenja s najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se smanjuje razdoblje protekom kojeg se poslodavca briše s popisa poslodavaca kojima je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada (sa šest godina na godinu dana).
Također, u odnosu na pravne institute koji su mijenjani u cilju smanjenja administrativnog opterećenja, državna tajnica je naglasila da je u odnosu na sezonske strane radnike koji se svake sezone vraćaju raditi kod istog poslodavca predviđena olakšana procedura povratka i rada. Poslodavci bi za takve sezonske radnike ishodili dozvole za boravak i rad s rokom važenja do tri godine, unutar kojih bi strani radnici mogli raditi do 9 mjeseci za istog poslodavca u istom ili srodnom zanimanju.
Također, Konačnim prijedlogom zakona uvodi se digitalizacija komunikacije između nadležnih policijskih uprava/policijskih postaja s poslodavcima, na način da će se poslodavcima izdavati i slati zaključci, pozivi i potvrde (u kojima je naveden rok važenja izdane dozvole za boravak i rad, kao i podaci o poslodavcu, stranom radniku, zanimanju itd.) u korisnički pretinac sustava e-Građani. Na navedeni način poslodavci više neće trebati fizički dolaziti u policijske uprave odnosno policijske postaje što će pojednostaviti i ubrzati cijeli postupak.
Državna tajnica je podsjetila prisutne da je već sada poslodavcima omogućeno digitalno podnošenje zahtjeva za izdavanje novih dozvola za boravak i rad, uključujući sezonske dozvole za boravak i rad, kao i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za olakšanu promjenu zanimanja i poslodavca te dodatni rad. Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad poslodavci, kao i državljani trećih zemalja, mogu podnijeti putem elektroničke pošte nadležnim policijskim upravama odnosno policijskim postajama.
Nastavno je istaknula da su već sada povezani informacijski sustavi Ministarstva unutarnjih poslova, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Državnog inspektorata RH, te su relevantne informacije kojima raspolaže pojedino nadležno tijelo interoperabilne i njima se po potrebi mogu koristiti sva uključena tijela.
U odnosu na agencije za privremeno zapošljavanje, državna tajnica je iznijela podatak da je došlo do značajnog pada u broju podnesenih zahtjeva za dozvole za boravak i rad od strane agencija, odnosno podneseno je 50% manje zahtjeva nego što ih je bilo podnošeno prije stupanja na snagu zadnjih izmjena i dopuna Zakona o strancima, a gotovo 60% agencija za privremeno zapošljavanje kao i agencija za posredovanja pri zapošljavanju je nestalo s tržišta rada. Isto je rezultat zakonskih odredbi koje i od tih agencija traže poštivanje zakonskih odredbi i ispunjavanje traženih uvjete kao i za stvarne poslodavce.
Nadalje, po pitanju zdravstvene zaštite stranih radnika, a u cilju zaštite javnog zdravlja, na prijedlog Ministarstva zdravstva 30. travnja ove godine predstavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj koji propisuje obvezu državljaninu treće zemlje iz viznog režima da uz zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka (sve svrhe, ne samo dozvole za boravak i rad) priloži i Potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu koja ne smije biti starija od 90 dana. Od stranih radnika se očekuje da imaju potvrdu o obavljenim cijepljenjima, a eventualna nadoknada nedostajućih cjepiva bit će regulirana odlukom Ministarstva zdravstva. Uz zahtjev za produženje privremenog boravka (sve svrhe, ne samo dozvole za boravak i rad), državljanin treće zemlje iz viznog režima obavezan je priložiti i dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu kod županijskog zavoda za javno zdravstvo prema mjestu boravka i/ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ako boravi u Republici Hrvatskoj kraće od tri godine.
Državna tajnica je naglasila da, ako nije reguliran cjepni status, nema ni izdavanja ni produljenja dozvole za boravak i rad.
Zaključno je podsjetila prisutne na već uvedeni standard po pitanju uvjeta smještaja stranih radnika, kao i na predložene odredbe koje se odnose na učenje hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 radi lakše integracije stranih radnika u hrvatsko društvo.
Zamjenik pučke pravobraniteljice je istaknuo da su uputili više prijedloga i komentara na zakonski prijedlog, od kojih su neki usvojeni i ugrađeni u Konačni prijedlog zakona što pozdravljaju.
Nastavno se osvrnuo na pojedine pravne institute za koje smatra da bi ih trebalo jasnije urediti te istaknuo Mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupku dubinske provjere i postupku odobravanja međunarodne zaštite na granici koji se uvodi novim člankom 180.b, a kojim se, između ostaloga, utvrđuje da Mehanizam djeluje nepristrano i neovisno, što traži i Uredba (EU) 2024/1348. No, izrazio je sumnju u neovisnost i nepristranost Mehanizma s obzirom da to tijelo neće imati najvišu razinu neovisnosti kakvu prema Ustavu, međunarodnim standardima i nacionalnim zakonima ima institucija pučkog pravobranitelja, ali ni razinu neovisnosti koju imaju neki drugi već postojeći mehanizmi koji djeluju u Hrvatskoj (npr. povjerenstava uspostavljena temeljem Zakona o policiji i Zakona o socijalnoj skrbi). Za razliku od tih mehanizama, ovaj Zakon ne propisuje mandat, sastav, ni način izbora članova Mehanizma kroz Hrvatski sabor, već se to prepušta uredbi Vlade RH, na prijedlog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Također, u odnosu na članke 53., 55., 57. i 58. Konačnog prijedloga zakona zamjenik pučke pravobraniteljice je naglasio da se radi o odredbama koje uređuju lišenje slobode i/ili ograničenje slobode kretanja u postupcima dubinske provjere i povratka na granici, te je prijeko potrebno, sukladno obvezujućim međunarodnim pravnim aktima, te pravne institute nedvosmisleno definirati, kako bi razlike među njima bile jasne. Za pojedine mjere nije jasno u koja prava zadiru, odnosno predstavlja li određena mjera lišenje slobode ili ograničenje slobode kretanja odnosno mjeru zadržavanja.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o strancima. Pozdravili su i odluku predlagatelja koji je prihvatio i ugradio u tekst Konačnog prijedloga zakona dio primjedbi koje su izrazili različiti dionici tijekom prvog čitanja. Istaknuto je da se radi o višeresornom zakonu koji nosi dalekosežne implikacije na hrvatsko društvo te se njegovom donošenju treba pristupiti ozbiljno.
Posebno je pohvaljena digitalizacija postupka i korištenje sustava e-građani za razmjenu pismena i dostavu akata, što sudionicima u postupku, a posebno poslodavcima olakšava cijeli proces
Neovisno o proaktivnom stavu države koja čini sve što je moguće kako bi cijeli proces učinila efikasnijim, izraženo je žaljenje što pravne osobe iz sektora bankarstva ne slijede dobre prakse ili digitalne standarde, čime nepotrebno usporavaju i poskupljuju administrativne procese za izdavanje radnih dozvola.
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, zbog odsutnosti predsjednika Odbora, određena je Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
POTPREDSJEDNICA ODBORA
Branka Juričev Martinčev