Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 13. sjednici održanoj 17. lipnja 2025., Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2025. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/25-12/25, URBROJ: 50301-05/31-25-7 od 22. svibnja 2025. godine, kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je pomoćnik glavnog državnog revizora za reviziju učinkovitosti istaknuo da je Državni ured za reviziju tijekom 2024. i početkom 2025. godine obavio reviziju učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska, kao stranka međunarodnih sporazuma u vezi s klimatskim promjenama te kao članica Europske unije, obvezala se na smanjenje emisija stakleničkih plinova i na provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Međunarodna organizacija vrhovnih revizijskih institucija je tijekom 2023. pokrenula inicijativu za provedbu jedne kooperativne revizije o provedenim aktivnostima vezanim uz prilagodbu klimatskim promjenama te je Državni ured za reviziju sudjelovao u navedenoj inicijativi i paralelno s vrhovnim revizijskim institucijama iz 53 zemlje obavio ovu reviziju. Uvodno je istaknuto kako klimatske promjene predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo, pa tako i za građane Republike Hrvatske kao i mediteranske države budući da utječu na sve aspekte okoliša, gospodarstva i zdravlja i ugrožavaju održivi razvoj društva. Kako bi se ti utjecaji smanjili na najmanju moguću mjeru, potrebno je poboljšati kapacitete za prilagodbu, jačati otpornost, smanjiti osjetljivost na klimatske promjene. Navedeno se ostvaruje postupkom planiranja prilagodbe, čiji je konačni cilj učiniti ljude, mjesta, ekosustave i gospodarstva otpornijima na utjecaje klimatskih promjena.
Subjekt revizije bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, koje je između ostalog nadležno za politiku klimatskim promjena, što uz ublažavanje klimatskih promjena uključuje i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Sama prilagodba klimatskim promjenama podrazumijeva procjenu štetnih utjecaja klimatskih promjena i poduzimanje primjerenih mjera radi jačanja otpornosti na klimatske promjene i sprječavanja ili smanjenja potencijalne štete koje one mogu uzrokovati, kao i iskorištavanje mogućih pozitivnih učinaka tih klimatskih promjena. Obavlja se provedbom mjera prilagodbe u sektorima koji su ranjivi na utjecaje klimatskih promjena.
Revizijom je obuhvaćen zakonodavni institucionalni okvir u vezi s planiranjem i provedbom aktivnosti prilagodbe klimatskih promjenama, planiranje prilagodbe te provedba aktivnosti prilagodbe, uspostavljanje sustava praćenja i evaluacije napretka u provedbi aktivnosti prilagodbe te izvješćivanje o provedenim aktivnostima prilagodbe. Donesena je Strategija prilagodbe klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. koja daje procjenu promjena klime do kraja navedenih razdoblja, analizu utjecaja i ranjivosti na klimatske promjene te predlaže niz mjera prilagodbe. Strategijom je utvrđeno osam ranjivih sektora i dvije međusektorske teme koje su ključne za provedbu cijelovite i učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama i u njoj se predlažu ukupno 83 mjere prilagodbe kroz provedbu 279 aktivnosti po sektorima. Procijenjen iznos potrebnih ulaganja u provedbu strategije do 2040. godine iznosi oko 3,6 milijarde eura, od čega se najveći dio oko 1,7 milijarde eura (oko 47%) odnosi na poljoprivredu.
Revizijom je utvrđeno da se, iako nije donesen Akcijski plan provedbe Strategije prilagodbe, provode aktivnosti i projekti povezani s prilagodbom. Međutim, nadležno Ministarstvo u vrijeme obavljanja revizije nije imalo podatke i informacije o statusu provedbe mjera prilagodbe po ranjivim sektorima. Prema podacima prikupljenim tijekom revizije od 279 spomenutih aktivnosti iz Strategije prilagodbe tijela nadležna za pojedine mjere izvijestila su Ministarstvo o statusu provedbe za 104 aktivnosti (37%), od čega je 28 aktivnosti provedeno, 64 aktivnosti su u provedbi, a 12 aktivnosti nije provedeno. Iz navedenoga je vidljivo da velik broj tijela nadležnih za pojedine mjere nije odgovorilo na upit Ministarstva.
Revizijom je između ostalog utvrđeno da nije osnovano povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politiku i mjere za ublažavanje prilagodbu klimatskim promjenama, a koje između ostalog treba osigurati potporu aktivnostima prilagodbe te brzu i učinkovitu integraciju prilagodbe u sektorske politike. Zatim nisu uspostavljene procedure kojima bi se utvrdio način koordinacije nadležnih tijela za prilagodbu nacionalne, regionalne i lokalne razine, kako bi se razmijenile specifična znanja svih razina za donošenje politika prilagodbe te podržala nadležna tijela regionalne i lokalne razine u provođenju aktivnosti vezanih uz usklađenje lokalnih politika s nacionalnom politikom prilagodbe. U postupku planiranja prilagodbe nisu utvrđene skupine koji su najranjivije na utjecaje klimatskih promjena, nisu na sveobuhvatan način uključene u procjenu rizika, niti su za njih razvijene odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika od klimatskih promjena. Procjena rizika od klimatskih promjena i ranjivosti djelomično je ažurirana, ali njome nisu obuhvaćeni niti procijenjeni svi rizici utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti svih sektora koji provode mjere prilagodbe. Nadalje, nije donesen Akcijski plan prilagodbe u kojem bi bio utvrđen način provedbe mjera, nadležna tijela, rokovi provedbe, jasni i mjerljivi pokazatelji provedbe, financijska sredstva i izvori financiranja. Sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja trebao je biti donesen u roku 18 mjeseci od stupanja na snagu zakona odnosno do lipnja 2021. godine. Ujedno nije uspostavljeno sustavno kontinuirano prikupljanje podataka o provedenim aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama radi čega se provedba mjera, prilagodbe i postizanje ciljeva prilagodbe, odnosno cjelokupni rezultati i učinci ne prate. Obzirom da nije uspostavljen sustav praćenja i evaluacije provedbe Strategije prilagodbe, javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti.
Državni ured za reviziju ocijenio je da su aktivnosti Ministarstva vezano uz prilagodbu klimatskim promjenama djelomično učinkovite te je dao 13 preporuka za poboljšanje.
Sjednici nazočan državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske te istaknuo da Vlada predlaže Hrvatskom saboru da prihvati predmetno Izvješće uz napomenu da će Centar za prilagodbu klimatskim promjenama biti uspostavljen unutar Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, a ne kako se u predmetnom izvješću navodi, u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Istaknuto je da su novim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN, br. 67/25) utvrđena sva nadležna tijela za provedbu mjera prilagodbe i sva tijela za izvješćivanje o aktivnostima vezano za prilagodbu. Time će odgovornost za praćenje i prilagodbu klimatskim promjenama biti sektorski raspoređena prema resorima. Državni tajnik ujedno je naglasio da je donesen novi Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, da su prepoznate slabe točke, utvrđeni prioriteti te se provode aktivnosti nastavno na nalaze i preporuke državne revizije.
U raspravi koja je potom uslijedila zamjenica pučke pravobraniteljice posebice je izdvojila neke od preporuka danih u ovom revizorskom izvješću, a koje imaju veze s djelokrugom rada institucije pučke pravobraniteljice. Ovdje se prvenstveno osvrnula na potrebu utvrđivanja skupina koje su najranjivije na klimatske promjene, osmišljavanje mjera prilagođenih ovim skupinama, ažuriranje procjene rizika od klimatskih promjena i ranjivosti na te rizike, provođenje kontinuirane edukacije zaposlenika (naročito u onim sektorima gdje nema značajnih aktivnosti vezano uz integraciju prilagodbe), javno objavljivanje rezultata i informiranje javnosti o odlukama, mjerama i načinu njihove prilagodbe, odnosno provedbe. Naglasila je da na navedeno ukazuju kroz svoja izvješća o stanju ljudskih prava. Podsjetila je da su RH i mediteranska Europa u vrlo osjetljivoj poziciji kad su u pitanju klimatske promjene budući da se Europa zagrijava najbrže na svijetu. Navedeno utječe na njezinu energetsku i prehrambenu sigurnost, zdravlje, financijsku stabilnost itd. U RH vidljiv je utjecaj sve češćih toplinskih valova te se istovremeno suočavamo i s ekstremnim oborinama. Državni hidrometeorološki zavod naznačio je da je 2024. bila ekstremno topla te je bila riječ o najtoplijem ljetu u većini područja od kada se obavljaju mjerenja. Tijekom ljetnih mjeseci RH se suočava s požarima. Nastavno na ove štetne učinke klimatskih promjena, institucija pučkog pravobranitelja kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije, između ostaloga ukazuje da se ovoj temi treba pristupiti i sa aspekta jednakosti i suzbijanja diskriminacije. Ovdje je posebice naglašeno da štetni učinci klimatskih promjena najteže pogađaju najranjivije skupine građana, odnosno osobe slabijeg socioekonomskog položaja, osobe starije životne dobi, narušenog zdravstvenog stanja, osobe s invaliditetom itd. Pozdravila je da ovo revizorsko izvješće ukazuje da najranjivije skupine na klimatske promjene trebaju biti uključene u planiranje i u provedbu prilagodbe na klimatske promjene. Istaknula je da je iz očitovanja Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije vidljivo da se navedeno planira provesti, pri čemu prethodno treba identificirati te najranjivije skupine. Nadalje je naglasila kako nije dobro da u Nacionalnom planu razvoja zdravstva od 2021. do 2027. godine klimatske promjene nisu spomenute, a što se navodi i u ovome izvješću. U nastavku je detaljnije informirala o nekim aktivnostima Ureda pučke pravobraniteljice nakon velikih poplava u istočnoj Hrvatskoj, kada su izdali posebno izvješće o ljudskim pravima tijekom katastrofe uzrokovane poplavama. Navedeno izvješće sačinjeno je temeljem informacija prikupljenih terenskim radom, pritužbi građana, razgovora s ranjivim skupinama koje su bile pod utjecajem ovih poplava, analize zakonodavstva te sadržava niz preporuka koje se mogu koristiti u kontekstu suzbijanja štetnih posljedica klimatskih promjena. Ujedno je podsjetila da su 2020. predali Hrvatskom saboru posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine koje također sadržava niz preporuka usmjerenih sprečavanju budućih šteta. Podsjetila je na danu preporuku Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekološku krizu te da uvede procjenu utjecaja zakona i proračuna na klimu i ljudska prava.
Državni tajnik ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije dodatno je pojasnio da nadležno Ministarstvo kroz Socijalni fond posvećuje pozornost ranjivoj skupini te je već propisan velik broj mjera koje će ciljano djelovati upravo na tu ranjivu skupinu u okviru naše klimatske politike. Istaknuo je da su unazad zadnjih šest mjeseci značajno unaprijeđeni poslovi po pitanju klimatske tranzicije, prilagodbe klimatskim promjenama. U ovom dijelu spomenuto je da je s ciljem rješavanja potkapacitiranosti kao jednog od ključnih problema, prošle godine raspisan velik broj natječaja za zapošljavanje te je procedura zapošljavanja u tijeku. Skrenuo je pozornost i na aktivnosti usmjerene potpunoj reformi neposrednog nadzora zaštite okoliša i prirode budući da su upravo priroda i okoliš ključne u borbi protiv klimatskih promjena. Istaknuo je da devastacija šumskih i vodenih resursa samo pogoršava naše izglede za otpornost klimatskim promjenama. Stoga se pristupilo pripremi zakonskog okvira kako bi u tom segmentu pojačali zaštitu naših prirodnih i okolišnih dobara i time pridonijeli otpornosti na klimatske promjene.
U nastavku rasprave predsjednica Odbora je, vezano uz iskazanu ocjenu aktivnosti u Ministarstvu „djelomično učinkovitim“, istaknula kako navedeno pokazuje da su potrebna značajna poboljšanja, da ima dosta propusta, da se sve dosta sporo provodi i da nije donesen Akcijski plan kao osnovni provedbeni akt. Iznijela je stav da u uvjetima kada se Republika Hrvatska ubraja u one tri europske zemlje koje već sada trpe najveće štete od posljedica klimatskih promjena, već sada snosimo posljedice što prilagodba nije provedena na vrijeme i u potrebnoj mjeri. Iznijela je podatak iz nedavno objavljene studije u kojoj je analiziran utjecaj vrućine i hladnoće na smrtnost populacije u 854 europska grada unutar 30 zemalja, prema kojoj se Hrvatska ubraja među države s najvišim viškom smrtnosti povezanim s vrućinama. Svake godine oko čak tisuću ljudi prijevremeno umre zbog posljedica rasta temperature, a tu povećanu smrtnost potvrđuje i prošlogodišnja statistika. Broj umrlih uslijed toplinskih valova u srpnju 2024. godine je 13% veći nego u istom mjesecu 2023. godine. Upozoreno je i na podatke o značajnom utjecaju vrućina na poljoprivredu pa su tako u nekim područjima gubici kukuruza i suncokreta dosegnuli stopu od 70% do 90%, dok u delti Neretve prinosi mandarine smanjeni i do 50%. Tu su i negativni učinci na energetiku ovisnu o vodnim resursima, turizam itd. Upozoreno je kako sve navedeno upućuje da se Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe trebao donijeti u roku tijekom 2021. godine. Problem predstavljaju i činjenice da nedostaju stručni kapaciteti u tijelima nadležnim za sektorske politike, nema rokova, pokazatelja uspješnosti, osiguranih sredstava, sustavnog prikupljanja podataka o provedenim mjerama prilagodbe te praćenja cjelokupnih učinaka provedbe. Samim time javnost i donositelji odluka nisu upoznati o napretku u provedbi i ostvarenju mjera i aktivnosti. Nadalje zabrinjavajućim je ocijenila da se i dalje gradi neposredno uz obalu, da zbog nedostatka izgradnje hidrotehničkih objekata imamo velike suše i štete, da se i dalje događa devastacija šuma kao i zelenih površina u gradovima, da je zanemariva izgradnja zelene infrastrukture itd. Posebice je upozorila na potrebu da se najranjivije skupine uključe u odlučivanje i da se izradi procjena rizika u odnosu na ovu skupinu. Ovo posebice stoga jer broj osoba u riziku od siromaštva u RH stalno raste i za osobe iznad 65 godina već je dosegao 38%. Ukazala je kako to potvrđuje i izvještaj Europske komisije o semestru u kojem se navodi da se nejednakost u prihodima u Hrvatskoj stalno povećava i da raste broj ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Vezano uz Socijalni plan za klimatsku politiku koji je trebao biti izrađen do lipnja 2025. godine i u implementaciji od 1. siječnja 2026. godine, napomenuto je kako isti još nije bio na savjetovanju sa zainteresiranom javnosti. U tom smislu ponovno je apelirano da se razmotri korištenje mogućnosti predfinanciranja u iznosu od 13% sredstava fonda. Ujedno se ovdje otvara pitanje utvrđivanja stvarnog stanja energetskog siromaštva, načina njegova mjerenja i kriterija prema kojima će se dodjeljivati sredstva ovog fonda onima koji su u riziku od energetskog siromaštva. Postavila je i pitanje na koji je način izrađena analiza te koji su subjekti u njoj sudjelovali.
U nastavku rasprave državni tajnik obrazložio je kako su održana dva sastanka s predstavnicima Europske komisije u Zagrebu koji su pohvalili Socijalni plan, ali se isti mora doraditi i u dijelu kriterija koje nije jednostavno odrediti. Istaknuo je da se pri utvrđivanju kriterija za ranjivu skupinu obratilo Državnom zavodu za statistiku. Informirao je da se trenutno ustrojava i vijeće za zaštitu okoliša i prirode čime će predstavnici nevladinih organizacija i stručno znanstvenih institucija biti uključeni u praćenje provedbe prilagodbe klimatskim promjenama.
Ravnatelj Uprave u Ministarstvu informirao je članove Odbora da je Republika Hrvatska među par država koje su do sada dostavile Socijalni plan Europskoj komisiji. Navedeni plan je ocijenjen dobrim te je ukazano na potrebu jasnog definiranja kriterija i rezultata ostvarivanja pojedinih mjera. Nadalje je pojašnjeno da se plan sastoji od niza mjera koje će doprinijeti smanjenju emisija u prometu, rješavanju energetskog siromaštva, transportnog siromaštva itd. Socijalni plan predviđa i takve mjere usmjerene socijalno ugroženim kategorijama s ciljem smanjivanja troškova energije i postizanja njihove samodostatnosti, pri čemu jedan od kriterija su i cijene računa. Za cijeli niz mjera u sklopu Socijalnog plana predviđeno je 1.670.000.000 eura, od čega je 1.200.000.000 eura sredstava od sustava trgovanja emisijama EU ETS2, dok ostatak predstavlja hrvatsku komponentu. Planirano je da se do konca ovog mjeseca izradi plan i uputi na e-savjetovanje. Ujedno je istaknuto da se uz navedeno već sada provodi određeni dio mjera koje se odnose na energetsko siromaštvo te da se one financiraju iz Modernizacijskog fonda. Vezano uz Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe pojašnjeno je da je u finalnoj fazi. Prepoznata su sva ministarstva koja trebaju biti nositelji pojedinih mjera te su ona u razradi svojih mjera kojima će se ostvariti prilagodba klimatskim promjenama. Značajnu novost predstavlja što su novim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja donesenim u travnju ove godine, definirane sektorske odgovornosti za neprovođenje mjera. Ujedno se provode aktivnosti za ustrojavanje vijeća i povjerenstva sukladno zakonskim odredbama.
Zaključno je u raspravi predsjednica Odbora vezano uz provođenje savjetovanja za zainteresiranom javnošću za Socijalni plan upozorila kako se uglavnom ne uvažavaju primjedbe zainteresirane javnosti u provedenim javnim savjetovanjima. Stoga je apelirala na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da u slučaju ovog savjetovanja pažljivo razmotri primjedbe i prijedloge stručne javnosti, građana i svih drugih subjekata budući da je riječ o temi od iznimnog značaja za javnost.
Nastavno na ovu primjedbu ravnatelj Uprave u Ministarstvu obrazložio je da su u okviru izrade Socijalnog plana do sada održane dvije radionice na kojima je predstavljen plan. Ujedno se održavaju radionice na razini županija i gradova, prikupljaju potrebne informacije nužne za kvalitetno definiranje dionika na koje će se mjere odnositi. Ministarstvo time uz e-savjetovanje, čiji je postupak obvezan, i na drugi način ostvaruje komunikaciju s građanima i potencijalnim dionicima provedbe ovog plana.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Prilagodba klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Dušica Radojčić