Zagreb – Saborski Odbor za europske poslove i Odbor za poljoprivredu u petak su na zajedničkoj sjednici ugostili povjerenika za ribarstvo i oceane Europske komisije Costasa Kadisa koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.
Sastanak je bio prilika za razmjenu mišljenja o Zajedničkoj ribarskoj politici EU, izazovima i mogućnostima u sektoru ribarstva, s posebnim osvrtom na hrvatski ribarski sektor, o novom višegodišnjem proračunu EU i izdvajanjima za sektor ribarstva te o važnosti usklađivanja nacionalnih prioriteta sa strategijama EU‑a.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš uvodno je istaknula kako su europske teme poput ribarstva, poljoprivrede i kohezije izuzetno važne za Hrvatsku i pomno se prate u Hrvatskom saboru. – Hrvatski parlamentarci prate i dinamiku vezanu uz kreiranje novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a posebno kad se radi o izdvajanjima iz novog VFO-a za nama važne politike, kazala je Miloš.
- Hrvatska je pomorska zemlja i ribarstvo je duboko utkano u identitet naših obalnih zajednica, a naši ribari, mali, tradicionalni i profesionalni, nisu samo korisnici politika, nego njihovi nositelji, kazala je predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Istaknula je koliko je za njihovu budućnost važno da im se omoguće dostojni uvjeti života i rada, međugeneracijska obnova, predvidivost poslovanja i smanjenje administrativnih zahtjeva. Govoreći o odgovornosti za očuvanje mora i morskih ekosustava, bez kojih ne bi bilo ribarstva, iznijela je podatke prema kojima je Jadran najčišće more na Mediteranu, te istaknula da je Hrvatska je do sada zaštitila 32,5 posto svog morskog područja pod nacionalnom jurisdikcijom, čime se svrstava među predvodnike u Europskoj uniji.
Osvrnula se i na održivo upravljanje stokovima, odnosno živim resursima u morskoj zajednici, poput tune ili plave ribe, što i dalje ostaje hrvatski prioritet kako bi se osigurao njihov oporavak i garantirala održivost sektora. Istaknula je također kako održivost mora imati i socijalnu, financijsku i tržišnu dimenziju, kako ribari, koji već godinama žive pod strožim pravilima, smanjenim kvotama i sve većim troškovima, ne bi nosili najveći teret, a imali najmanje koristi. - Ne treba zanemariti niti nelojalnu konkurenciju proizvoda iz trećih zemalja koji ne podliježu istim standardima, što izravno utječe na prihode naših ribara i uzgajivača, a pitamo se, jesu li takvi proizvodi dobri i za potrošače, upozorila je Petir.- Upravo zato smatramo vrijednim današnji dijalog, jer želimo razgovarati kako osigurati da ribari zadrže središnje mjesto u europskoj ribarstvenoj politici, kako spriječiti da smanjena financijska omotnica oslabi razvoj sektora ili bolje rečeno, kako postići da omotnica za ribarstvo bude veća, i kako stvoriti uvjete u kojima će tranzicija biti održiva i pravedna.
Costas Kadis, povjerenik EK za ribarstvo i oceane osvrnuo se u svojem uvodnom obraćanju na Europski pakt o oceanima, kojeg je, kao jednog od ključnih dokumenata ove Komisije, predsjednica Ursula von der Leyen predstavila u Nici. - Imamo zajedničku europsku viziju kombiniranu s konkretnim politikama za šest ključnih stupova i ciljeva za koje se predlaže primjena cijelog niza inicijativa, a to su zaštita i obnova zdravlja mora, snaženje konkurencije sustava EU i plave ekonomije, potpora obalnim i otočnim zajednicama, napredovanje inovacija i istraživanja oceana, snaženje pomorske sigurnosti i obrane, uzimajući u obzir infrastrukturu koja naša mora pružaju i snaženje oceanske diplomacije EU, kazao je povjerenik Kadis. Kako je pojasnio, ribarstvo i akvakultura su u samoj srži ovog Pakta, a osim toga, treba raditi na osiguranju života i gospodarstva u obalnim zajednicama, stvoriti konkurentno gospodarstvo i ribarstvo, uključujući i reviziju ribarstvene politike bude li to potrebno. – Vizija za ribarstvo i akvakulturu bit će objavljena do kraja sljedeće godine, kazao je Kadis.
Osvrnuo se i na svoje susrete s dionicima ribarskog sektora u Hrvatskoj, gdje se mogao informirati i o problemima s kojima su ribari suočeni, poput sve manjeg broja ribara te stare infrastrukture, posebno ribarske flote. Istaknuo je da prima sve više zahtjeva iz ribarskih sektora za obnovom flote i dekarbonizaciju, te da to pitanje postaje sve važnije. - Morat ćemo poduzeti mjere u tom smjeru, pod uvjetom da one ne pridonesu prekomjernom ribarenju u skladu sa sporazumima WTO-a, kazao je Kadis.
Povjerenik za ribarstvo i oceane osvrnuo se i na novi VFO 2028-2034, za kojeg kaže da je dizajniran tako da bude fleksibilan i manje birokratski i s puno više sadržaja. - Pitanje ribarstva i oceana pojavljuje se u sva tri stupa VFO-a, kazao je Kadis. Osvrnuvši se na Hrvatsku, pohvalio je njenu odličnu suradnju u Upravi za ribarstvo EK te istaknuo da je Hrvatska pokazala veliku ambiciju i napredovanje u upravljanju stokovima, što je rađeno u suradnji s lokalnim ribarima, te je taj pristup ocijenio jako dobrim.- Određeni slučajevi upravljanja pomorskim okolišem su se pokazali jako dobrim, te ćemo to koristiti kao primjer dobrog pomorskog poslovanja.
Ukratko se osvrnuo i na Pakt za Mediteran čiji je tekst u pripremi, koji je usmjeren osiguranju mira, prosperiteta i stabilnosti ovoga područja. - Nalazimo se u kritičnom trenutku povijesti kad moramo upregnuti snage kako bismo imali ribarstvo u našim zajednicama, kazao je Kadis, te pozvao zastupnike da zajedno s EK rade na primjeni Pakta o oceanima.
U raspravi koja je uslijedila zastupnici su povjereniku postavili niz pitanja koja su se odnosila na detaljnija objašnjenja vezana uz izdvajanja za ribarstvo predviđena novim VFO-om, mogućnostima za financiranje obnove ribarske flote od strane EU, preispitivanje određenih mjera EK oko korištenja elektronike na ribarskim brodovima, kako učiniti europsko ribarstvo konkurentnim uz manje financiranja, uključenosti glasa ribara pri donošenju nacionalnih i regionalnih planova i dr.
Povjerenik Kadis je, osvrnuvši se na VFO pojasnio kako se ne govori o smanjenju proračuna za ribare, nego novoj strukturi VFO kako bi postao učinkovitiji i fleksibilniji. – Prije smo imali više od 50 instrumenata financiranja, procedura, postavljanja zahtjeva, a sada smo ih sve željeli okupiti i učiniti stupove financiranja manje brojnim, a postupke jednostavnijim, kazao je Kadis. Nadalje je objasnio kako će nacionalni i regionalni planovi države članice predavati na odobrenje EK koji se neće automatski odobravati, već će se provjeravati i ocjenjivati, te će EK odlučiti da li će se ključni prioriteti odražavati u tim planovima.
- Što se tiče obnove ribarske flote, postoji potreba da se ona modernizira i dekarbonizira, kazao je Kadis, ističući kako je prosječna dob malih priobalnih plovila u brojnim europskim zemljama 37 godina. Što se tiče mjera vezanih uz upotrebu elektronike u ribarskim brodovima, povjerenik je obećao da će se to pitanje ponovno razmotriti.
Snimka zajedničke sjednice dvaju odbora dostupna je na poveznici https://www.youtube.com/live/ERNZnh0W1WQ