Marko Pavić i Sanja Radolović sudjelovali na 16. plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran

Zagreb - Članovi Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran Marko Pavić i Sanja Radolović sudjelovali su u subotu videokonferencijskim putem na 16. plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran (PS UzM) koje je održano pod predsjedanjem Europskoga parlamenta.

Otvarajući sastanak, potpredsjednik Europskoga parlamenta Pedro Silva Pereira predstavio je prioritete jednogodišnjeg predsjedanja Europskoga parlamenta. Izrazio je zadovoljstvo što se nakon dvije godine održava plenarno zasjedanje koje je prošle godine otkazano zbog pandemije. Naglasio je kako usvojena zajednička deklaracija sa sastanka predsjednika predstavlja dobar temelj za buduću suradnju u okviru PS UzM-a.

U nastavku sastanka potpredsjednik Silva Pereira je predstavio temu rasprave ovogodišnjeg plenarnog zasjedanja „Razmjena mišljenja o aktualnoj situaciji na Mediteranu“. Sudionicima su se potom obratili visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, glavni tajnik Unije za Mediteran Nasser Kamel te potpredsjednik Europske investicijske banke Richardo Mourihno Felix.

Josep Borrell je naglasio kako je prije 16 godina predsjedao prvim plenarnim zasjedanjem Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran, koja se održala u Kairu, u funkciji predsjednika Europskoga parlamenta. Istaknuo je značaj Mediterana kao kolijevke mnogih civilizacija i zajedničkog mjesta prožetog dramatičnim izazovima i iskušenjima. Napomenuo je kako je od osnutka Barcelonski proces trebao omogućiti više pozitivnog što se po njegovim riječima iz današnje perspektive ne može reći. Naglasio je kako je jedan od najvećih izazova za budućnost Mediterana razlika u životnim standardima između sjevera i juga. Govoreći o borbi protiv klimatskih promjena istaknuo je potrebu zajedničke borbe svih zemalja u regiji koja predstavlja imperativ za budućnost. Skrenuo je pozornost na činjenicu da se Mediteran zagrijava 20 posto brže od ostalog dijela svijeta.  

–Zelena gospodarska tranzicija i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije je egzistencijalna nužnost kao i prilika za rast, suradnju i transformaciju Mediterana, istaknuo je Borrell te dodao kako je gotovo 42 posto proračuna Europske unije usmjereno na borbu protiv klimatskih promjena. Zaključno je naglasio ključnu ulogu kulture i obrazovanja u podizanju svijesti o utjecaju klimatskih promjena na život svih građana.

Nasser Kamel je govorio o tri sastanka na temu zaštite okoliša i klimatskih promjena koja su se održala na izvršnoj dimenziji Unije za Mediteran tijekom ove godine. Istaknuo je nedavno održani 6. regionalni forum Unije za Mediteran u Barceloni, na kojemu su bili prisutni predstavnici 42 zemlje. Napomenuo je kako su brojne manifestacije klimatskih promjena, kao što su porast temperature, smanjenje vodnih resursa, vremenske nepogode i slično, danas evidentne i zahtijevaju brze, dosljedne i ambiciozne odluke. Istaknuo je kako je i kriza uzrokovana pandemijom pokazala da se ista ne može riješiti bez međunarodne suradnje i solidarnosti među članicama. 

Predstavnici parlamenata su tijekom rasprave istaknuli kako je potrebna jača suradnja između Europske unije i Unije za Mediteran. Također su se složili oko toga da klimatske promjene predstavljaju globalni problem koji zahtjeva globalno rješenje, ali su napomenuli kako je na nacionalnim parlamentima odgovornost poduzimanja prioritetnih mjera u cilju smanjenja stakleničkih plinova. Istaknuto je i kako su u vremenima nestabilnosti problemi i izazovi Europske unije i Mediterana zajednički te kako su regionalni dijalog i suradnja ključni elementi za regionalnu budućnost. Zajednički su zaključili kako se samo snažnom suradnjom može osigurati stabilnost i prosperitet s obje strane Mediterana te kako je misija Unije za Mediteran jačanje te suradnje, dijaloga i provedbe projekata i inicijativa koje imaju konkretan utjecaj na građane. 

Tijekom 16. plenarnog zasjedanja PS UzM jednoglasno su usvojene preporuke Odbora za politička pitanja, sigurnost i ljudska prava, Odbora za prava žena, Odbora za energetiku, okoliš i vode te Odbora za gospodarska, financijska, socijalan pitanja i obrazovanje. U završnom djelu plenarne sjednice Europski parlament, koji je predsjedao Parlamentarnom skupštinom u razdoblju od 2020. do 2021., predao je predsjedanje parlamentu Kraljevine Maroko.

Parlamentarna skupština Unije za Mediteran broji 280 članova, a okuplja zastupnike nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, Europskoga parlamenta, parlamenata partnerskih država (Albanije, Bosne i Hercegovine, Monaka i Crne Gore) te parlamenata Alžira, Egipta, Izraela, Jordana, Libanona, Maroka, Tunisa, Turske, Sirije, Palestine i Mauritanije.