.png)
Zagreb – Na tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode raspravljao se o problematici požara u tvrtki koja se bavi obradom plastike Drava International iz Osijeka i sličnim događanjima na oporabilištima otpada. O temi su uz saborske zastupnike raspravljali predstavnici niza relevantnih institucija izvršne vlasti, stručnjaci te predstavnici jedinica lokalne i područne samouprave i predstavnici organizacija civilnoga društva.
Predstavivši djelokrug rada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u kontekstu provedbe zakona i propisa koji reguliraju područje zaštite okoliša, državni tajnik Mile Horvat je posebno naglasio što predstavlja štetu nanesenu okolišu prema Zakonu o zaštiti okoliša kao i dužnosti koji je operater dužan u određenom roku izvršiti za otklanjanje štete u okolišu. Nadalje, Horvat je kao jedno od važnih instituta koji je uveden 2021. godine u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom posebno naglasio ekonomski institut financijskog jamstva za gospodarenje otpadom.–On služi upravo za saniranje lokacija na kojoj je ostavljen otpad nakon prestanka rada osobe koja je na toj lokaciji obavljala neku djelatnost gospodarenja otpadom, rekao je Horvat dodavši kako podnositelj zahtjeva to jamstvo prilaže uz zahtjev za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom. Kako je pojasnio radi se o bankarskoj garanciji ili drugom odgovarajućem financijskom instrumentu koji izdaje kreditna institucija i društvo za osiguranje. Govoreći o poslovanju tvrtke koja se bavi zbrinjavanjem otpada Drava International rekao je kako ista otkupljuje PET ambalažu od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i tu plastiku reciklira, odnosno prerađuje u novi proizvod.–Europskoj komisiji te količine prijavljujemo kao stopu recikliranja i tako ispunjavamo ciljeve da ne bi plaćali velike penale, rekao je Horvat.
Pomoćnik glavnog državnog inspektora Krunoslav Bašić je rekao kako je Inspekcija zaštite okoliša nakon gašenja požara u tvrtki Drava International započela očevid s drugim nadležnim službama te putem ovlaštenog laboratorija Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar izuzela uzorke s lokacije.–Rezultati analiza uzoraka opožarenog i izgorjelog otpada pokazali su da zadovoljavaju uvjete za termičku obradu otpada, a ostali uzorci otpada zadovoljavaju uvjete za odlaganje na odlagalištima neopasnog otpada, izjavio je Bašić te dodao kako su uzorci tla analizirani na dioksidne, teške metale i ugljikovodike i zadovoljavaju Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. U nastavku je detaljno izložio sve postupke inspekcijskog nadzora koji je proveden te objasnio koje su nepravilnosti pronađene i kakvi su kazneni, prekršajni i upravni postupci pokrenuti i kakve su mjere izrečene i kolike su kazne naplaćene.–Radi se o nizu utvrđenih povreda Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti zraka, Zakona o radu, Zakona o strancima, Zakona o Državnom inspektoratu te Kaznenog zakona, a uz provedene nadzore vrše se i kontrole izvršavanja rješenja koja su izdana.
Problematiku požara iz pozicije Ravnateljstva civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova predstavio je načelnik Sektora za inspekcijske poslove Nikola Turkalj naglasivši kako je tijekom proteklih godina Ravnateljstvo civilne zaštite sudjelovalo u više inspekcijskih nadzora tvrtke Drava International, njezinih građevina i prostora u njezinom vlasništvu.–Zadnji inspekcijski nadzor bio je u listopadu 2021. godine u kojem su uočene određene nepravilnosti vezane uz provođenje mjera zaštite od požara, a koje su se odnosile na potrebu ugradnje protuprovalnih vrata, ugradnju sklopke za prekid opskrbe strujom izvan pogona te osiguravanje prolaza za vatrogasno vozilo u samom kompleksu tvrtke, rekao je Turkalj naglasivši kako je u lipnju 2022. godine izvršen kontrolni nadzor koji je pokazao kako su navedeni nedostaci uklonjeni i mjere provedene.
Nakon uvodnih izlaganja u kojima su u najvećoj mjeri predstavljeni nalazi postupanja različitih institucija nakon izbijanja požara u tvrtki Drava International u raspravi su sudionici postavili niz pitanja od kojih neka, kako se moglo čuti, još uvijek ostaju neodgovorena. Tako je primjerice utvrđeno kako se još uvijek ne zna koliko je više plastike od dozvoljene količine bilo u toj tvrtki ili koja je količina plastika bila zakopavana u zemlju u krugu tvornice za preradu. Osim toga, upozoreno je i na problem stranih radnika koji su i u trenutku požara, ali i sada, smješteni u neadekvatnim stambenim prostorima u krugu postrojenja te je postavljeno pitanje kako će i kada taj dio problema biti riješen. Također je istaknuta problematika postupanja s otpadom koji se otpisuje, odnosno ukida mu se status otpada i postaje sirovina za daljinu preradu, a s tim u vezi ukazano je i na to kako se ne zna što se događa s količinom koja se otpisuje, a ne uspije se dalje preraditi. Kao jedan od izazova naglašen je problem samog smisla postojanja naplata novčanih kazni jer, kako je uočeno, nekima to postaje svojevrsni poslovni model.
Osim o problemu Drave International u raspravi je ukazano i na druge probleme poput odlaganja opadne plastike u krugu bivše tvornice INKOP u Poznanovcu u općini Bedekovčina. –Tražimo pomoć inspektorata koji ima ovlasti u ovom predmetu, a problem traje još od 2019. godine, rekao je načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban pojasnivši kako privatni poduzetnik na tom prostoru gomila plastiku iz uvoza i zakopava ju u zemlju u krugu tvornice. Osim toga, kako je naglašeno, u tom je kraju unazad nekoliko godina primijećena povećana incidencija zloćudnih bolesti kod mladih ljudi.
Uz ovaj slučaj pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ukazala je na slučaj otpada u Pazinu gdje tvrtka koja ima dozvolu za gospodarenje otpadom nepropisno odlaže uvezeni otpad u hali bivše tvornice Istraplatika, o čemu su, kako je rekla, još 2021. godine izvijestili Hrvatski sabor. Pučka pravobraniteljica je upozorila i na to kako sve što je rečeno na tematskoj sjednici pokazuje da je potrebno ojačati regulatorno i institucionalno okruženje, osigurati češće nadzore onih koji se bave zbrinjavanjem otpada te da kalkuliranje troškova za kršenje zakona nisu prihvatljivi poslovni modeli jer je neprihvatljivo da oni koji zarađuju na otpadu to rade protivno ustavnome pravu na zdrav život i zdrav okoliš.