Zagreb - Odbor za zaštitu okoliša i prirode održao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. u odnosu na ciljeve EU i RH da do 2030. šezdeset posto komunalnog otpada bude ponovno oporabljeno i reciklirano te do 2035. deset ili manje posto ukupnog komunalnog otpada odloženo na odlagališta.
Osim saborskih zastupnika na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti, Državnog inspektorata RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Udruge gradova, Hrvatske gospodarske komore, ŽCGO Marišćina, ŽCGO Kaštijun, pučka pravobraniteljica, predstavnici Zelenog foruma (Zelena akcija) i dr.
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić uvodno je kazala kako je cilj ove tematske sjednice cjelovito sagledati i procijeniti provedbu mjera uspostave sustava gospodarenja otpadom kako bi se mogle definirati preporuke za unaprjeđenje toga sustava i postići zadani ciljevi recikliranja i oporabe, odnosno smanjenje odlaganja otpada na odlagališta. Dodala je kako se preporuke odnose i na sprječavanje pojave požara u postrojenjima za oporabu i recikliranje odvojeno prikupljenog otpada, kao i na zaštitu potrošača, korisnika javne usluge prikupljanja otpada.
Državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić ukratko je iznijela aktivnosti ministarstva vezane uz provedbu mjera iz Plana gospodarenja otpadom od 2023.-2028. radi ostvarivanja ciljeva kao što su ponovna uporaba komunalnog otpada i materijalna oporaba reciklata, te je pojasnila provedbu Mjera 1, 2, 4, i 5, kao i podatke o povredama prava EU u dijelu gospodarenja otpadom. Govorila je o aktivnostima koje RH poduzima s ciljem njihova uklanjanja, kao i kontroli sustava gospodarenja otpadom kako bi se spriječili požari u postrojenjima za oporabu i recikliranje.
Vezano uz smanjenje odlaganja otpada na 10 posto do 2035. i povećanje recikliranja otpada na 65 posto do 2035. Bagarić je kazala da je Hrvatska u 2024. ostvarila 51 posto odlaganja otpada i 37 posto recikliranja komunalnog otpada. Nadalje, osvrnula se i na količinu odloženog komunalnog otpada koja se u razdoblju od 2014. do 2024. smanjila, što se pripisuje i smanjenom nastanku miješanog komunalnog otpada i ostalog otpada iz kućanstava, uspostavi centara za gospodarenje otpadom itd. Posebno se osvrnula na značaj Mjere 5, a koja se odnosi na izgradnju centara za gospodarenje otpadom i postizanje odgovarajuće obrade miješanog komunalnog otpada preostalog nakon izdvajanja korisnih frakcija u razmjerima dovoljnim za dostizanje ciljeva pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje.
Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša detaljnije je pojasnio mjere koje su donesene radi ostvarivanja ciljeva pripreme za ponovnu uporabu komunalnog otpada i materijalnu oporabu reciklata te smanjenje količine komunalnog otpada odloženog na odlagališta, kao što su unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje i druge postupke oporabe otpada, jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima, uvođenje naknade za odlaganje te izgradnja centara za gospodarenje otpadom.
Krunoslav Bašić, pomoćnik glavnog državnog inspektora osvrnuo se na postupanja državnog inspektorata za 2023. i 2024. godinu, te kazao kako je ove godine planiran nadzor 201 odlagališta, od čega 77 aktivnih, 100 zatvorenih, 20 divljih te 4 odlagališta građevnog otpada. Ono s čime se inspekcija zaštite okoliša najčešće susreće na terenu, kako je pojasnio, je što tvrtke ne izrađuju i ne dostavljaju godišnja izvješća o kontroli odlagališta, ne provode se kontrole emisije tvari, te se nepravilno skladište i uklanjaju takvi uskladišteni otpadi, zbog čega inspektorat propisuje mjere u rješenjima ili donosi upravne i kaznene mjere. - Imamo dosta odlagališta koja nemaju dozvolu za gospodarenje otpadom i na inspekciji je da ih prisili da se usklade sa zakonom, kazao je Bašić.
Na upit predsjednice Odbora o situaciji sa zagađenjem tla na odlagalištu u Gospiću, te tvrdnjom da su nalazi inspekcije tajni, Bašić je pojasnio da su analize tla koje su obavljene 2024. u Gospiću pokazale da nema nepravilnosti, te da se sada rade dodatne analize. Budući da Inspektorat u suradnji s ravnateljstvom policije radi na slučaju, dok traje istraga, ona je tajna.
Voditelj Inspekcije zaštite od požara i civilne zaštite MUP-a Bruno Šuta govorio je o mjerama koje se poduzimaju kako bi se spriječili požari u postrojenjima za obradu i recikliranje otpada. Jedan od problema s kojima se inspekcija susrela na terenu je izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom i to u građevinama u kojima nisu propisane mjere za zaštitu od požara. Iz toga razloga, pojasnio je, pristupilo se u prosincu 2024. izmjenama i dopunama Pravilnika za gospodarenja otpadom, a cilj je osigurati minimalnu sigurnost u ograđenim prostorima. - Svatko tko gospodari otpadom, ako nema uporabnu dozvolu, mora izraditi elaborat za zaštitu od požara i dostaviti inspektoratu koji taj elaborat odobrava ili ne, pojasnio je Šuta, dodavši kako se nakon toga kreće u izvođenje sustava koje inspekcija opet kontrolira.
Osvrnuvši se na sprječavanje požara na odlagalištima predsjednica Odbora Radojčić ustvrdila je da se kod oporabe otpada javlja puno požara, ali da se rješenja inspekcije ne provode, tj. mjere nisu odvraćajuće. Pomoćnik glavnog državnog inspektora Bašić složio se da bi kazne mogle biti puno veće, a budući da se u nekim slučajevima uključuje DORH ili druga nadležna pravosudna tijela, to često postaju teška kaznena djela.
Željko Teufel, predsjednik Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu HGK (CE-ZA-R d.o.o.) iznio je podatak da je u Europi četiri puta povećan broj požara u odlagalištima otpada jer je teško razdvojiti opasne tvari. - Najveće opasnosti prijete od litijskih baterija, kazao je Teufel te apelirao da se poduzmu mjere kako bi se mogli kažnjavati i građani koji te opasne tvari bacaju nepropisno. Teufel je također napomenuo kako se privatni sektor susreće s puno izazova, puno novih zakona ili izmjena zakona za čiju primjenu imaju vrlo malo vremena. Osim suvišne regulacije poslovanja u gospodarenju s otpadom, istaknuo je i problem s gradnjom CGO, jer gradovi ne žele uz sebe takva postrojenja, a požalio se i na nedostatak dvosmjerne komunikacije.
U nastavku sjednice, u raspravu su se uključili članovi Odbora, kao i drugi sudionici sjednice. Imenovani član Odbora Krešimir Čulinović iz Ličko-senjske županije predložio je da se u vezi sa situacijom u Gospiću održi posebna tematska sjednica, a član Odbora Marin Miletić je iznio stajalište kako su centri za gospodarenje otpadom zastarjeli, te je potrebno više ulagati u reciklažnu industriju i bio otpad.
Sonja Polonijo iz Udruge gradova RH ukazala je na problem JLS kod donošenja cijene za javnu uslugu zbrinjavanja komunalnog otpada.- Umjesto da imamo princip punog pokrivanja troškova, imamo cirkus po vijećima, upozorila je. - Trebali bi svi zajedno sjesti, i udruge, kako bi dobili održivi okvir te kako bismo vidjeli gdje su pravi problemi, kazala je Polonijo. Istaknula je također kako su jedinice lokalne samouprave zadužene za edukaciju građana, posebno u turističkim krajevima, upozorivši da dio građana uopće nije zainteresiran za pravilno odvajanje otpada te da tako i komunalna društva svašta dobivaju u otpadu.
- Ljudsko pravo je pravo na čist i zdrav okoliš, kazala je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. U tom segmentu, pojasnila je, ured prati rad CGO te postupa po pritužbama građana, kao npr. u slučaju Marišćina i Kaštijun zbog neugodnih mirisa koji izazivaju strah kod građana za njihovo zdravlje. - Potreban je biološki monitoring, pratiti kemijske pokazatelje, informirati javnost što analize pokazuju, te educirati građane o odvajanju otpada. Kao jedan od zabrinjavajućih primjera navela je „crno brdo“ u Biljanima Donjim, gdje je veliko odlagalište troske.
Predsjednik uprave ŽCGO Maršćina Kristijan Gašparini napomenuo je kako u Centru provode olfaktometriju, odnosno mjerenje intenziteta mirisa. Složio se da je pojavnost požara u CGO vrlo velika, stoga predlaže postavljanje temperaturnih kamera, pogotovo radi litijskih baterija ili vejp uređaja za koje bi bilo dobro da se omogući povratna naknada nakon korištenja, a ne da se bacaju u neadekvatne spremnike za otpad.
Marko Košak iz Zelene akcije napomenuo je kako ima niz ciljeva koje RH nije ispunila poput recikliranja, smanjenja odlaganja, sortiranja, kompostiranja, itd.
Naveo je i primjere dobre prakse, poput Osijeka, Koprivnice, Preloga, otoka Krka, itd., napomenuvši da drugi gradovi vjerojatno nisu uspjeli jer nisu imali volje ni želje uspostaviti sustav gospodarenja otpadom. Upozorio je na visoku cijenu organizacije cijelog posla prikupljanja otpada, sortiranja i kompostiranja za JLS, te da subvencije države nisu dovoljne. – Niz komunalnih poduzeća ograničeno je cijenom rasta troškova ili nemaju u blizini uporabitelja otpada, pa je trošak još veći i njih bi država trebala podržati, smatra Košak. Mišljenja je da se treba više ulagati u lokalne decentralizirane infrastrukture gospodarenja otpadom, a ne da se sav novac slijeva u regionalne centre.
Predsjednica Udruge Zelena Istra Irena Burba smatra da naglasak treba staviti na cjelovit sustav gospodarenja otpadom. - u Istri nemamo niti jednu kompostanu, niti sortirnicu i planirati druge centre za gospodarenje otpadom bez ovog prije, nema smisla, kazala je Burba. Požalila se da kao članovi Povjerenstva za novu Strategiju gospodarenja otpadom, predstavnici udruga nisu bili pozvani niti na jedan sastanak.
Branka Genzić-Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik podržava razvoj lokalnih centara, sortirnica i kompostana, te se složila da je važno u idućoj strategiji odustati od regionalnih centara, jer je dokazano da je postojeće stanje i gospodarenje otpadom u njima zastarjelo.
Predsjednica Odbora Radojčić, još je jednom naglasila koliko je važno uključiti zainteresiranu javnost u donošenje strategija za gospodarenje otpadom. Napomenula je zaključno da će Odbor donijeti zaključke s ove sjednice koji će biti dati na usuglašavanje, a zatim i poslani resornom ministarstvu.
Snimka sjednice dostupna je putem saborskoga YouTube kanala na adresi:
https://youtube.com/live/JW1yt0iq-40?feature=share