.png)
Zagreb – U izravnoj internetskoj vezi s povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu Januszem Wojciechowskim i uz prijenos uživo na saborskom kanalu YouTubea u srijedu je u Saboru održana 120. sjednica Odbora za poljoprivredu na kojoj je europski povjerenik predstavio glavne smjernice Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vezane uz održivu poljoprivredu uz osvrt na doprinos sektora pčelarstva proizvodnji hrane i na perspektivu razvoja ekološke poljoprivrede.
Na sjednici su uz članove saborskog odbora Ružicu Vukovac, Gorana Ivanovića, Sinišu Jenkača, Stipana Šašlina, Ankicu Zmajić i Željka Lenarta prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, Hrvatskog pčelarskog saveza te Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir (NZ) uvodno je ocijenila kako su smjernice i planovi europske zelene politike ambiciozni. –Kako nas ti ambiciozni ciljevi, međutim, ne bi odveli u neželjenom smjeru i doveli u pitanje opstojnost poljoprivredne proizvodnje u pojedinim državama članicama, potrebno je prepoznati i vrednovati polazne osnove svake države kako bismo znali procijeniti tko će podnijeti koliki teret na putu zelene tranzicije. Hrvatska koristi manje pesticida, antimikrobnih sredstava i mineralnih gnojiva od prosjeka EU, po biološkoj raznolikosti u samom je svjetskom vrhu, Hrvatska je usto ponosna što je slobodna od GMO-a i da su površine pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj u porastu. Velika pažnja posvećuje se brizi za oprašivače, posebice pčele, imajući na umu njihovu nezaobilaznu ulogu u očuvanju biološke raznolikosti i proizvodnji hrane. –Zato je Odbor za poljoprivredu pokrenuo politički dijalog s Europskom komisijom u kojem smo predložili da se uvede potpora po pčelinjoj zajednici i na taj način pravedno vrednuje njihova oprašivačka uloga, kazala je Petir.
Globalna ekonomska vrijednost oprašivanja domaćih i divljih oprašivača procjenjuje se na 153 milijarde eura, dok se doprinos oprašivača poljoprivrednim prinosu veže uz 35 posto svjetske proizvodnje hrane, a o oprašivačima ovisi 75 posto poljoprivrednih usjeva.
Istovremeno, klimatske promjene, neodgovorno i neodrživo korištenje pesticida kao i sve češće bolesti pčela, utječu na smanjenje broja oprašivača, što negativno utječe i na sigurnost opskrbe hranom, ljudsko zdravlje, kvalitetu života i očuvanje bioraznolikosti. –Stava smo da EU treba u suradnji s državama članicama uložiti napore kako bi se zaustavo trend smanjenja oprašivača i smanjio pritisak na sektor pčelarstva, a ekološka proizvodnja snažnije poduprla, naglasila je Petir.
–U promijenjenim okolnostima, osobitom krizama uzrokovanima ratovima, suočeni smo s pitanjem sigurnosti hrane u dugoročnoj perspektivi za buduće generacije. Europska unija je samodostatna u većini prehrambenih proizvoda. Pritom je trenutačno najveći izvoznik hrane u svijetu. 2022. ostvaren je višak izvoza za 60 milijardi eura u odnosu na uvoz. No, uz krize kao što su ratovi, imamo i druge signale da bismo trebali biti svjesni rizika sigurnosti hrane. Između 2010. i 2020. izgubili smo 3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava. Svakog dana u Europskoj uniji nestane 800 poljoprivrednih gospodarstava, započeo je svoje predstavljanje ZPP-a europski povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski dodavši kako je u istom desetljeću u Hrvatskoj nestalo 90.000 poljoprivrednih gospodarstava (2010. 233.000; 2020. 143.000). U istome razdoblju je u EU izgubljeno 1,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je u Hrvatskoj poraslo za oko 1 posto. –Budućnost europske poljoprivrede trebala bi se naslanjati na četiri načela: sigurnosti, stabilnosti, održivosti i solidarnosti, naglasio je europski povjereni te je između ostaloga izrazio stav kako je potrebno osnažiti Zajedničku poljoprivrednu politiku i njezin proračun. Prvi put u povijesti taj je proračun sada povećan za 22 milijarde eura. I za Hrvatsku je sedmogodišnja omotnica za poljoprivredu sa 3,8 povećana na gotovo 5 milijarde eura. Wojciechowski smatra da je uz prvi stup (izravna plaćanja) i drugi stup (ruralni razvoj) potreban treći stup ZPP-a koji bi podupirao poljoprivrednike u kriznim vremenima, što je Statutarna komisija, međutim, odbila.
Za pčelarstvo u europskom proračunu postoje strateški planovi i izravne potpore, a godišnje financiranje tog sektora od 2020. povećano je sa 40 na 60 milijuna eura. Riječ je o stopostotnom povećanju, imajući u vidu ukupni zbroj s nacionalnim financiranjem.
Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača osvrnula se na težak suživot ekoloških pčelara s konvencionalnim pčelarima, ukazavši na potrebu revidiranja planova za pčelarstvo. I predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet skrenuo je pozornost na probleme 10.000 hrvatskih pčelara; neodrživost stacionarnog pčelarstva, nelojalnu konkurenciju, dampinške cijene, klimatske promjene, bolesti pčela i sve veći broj „uvezenih“ štetnika, apelirajući pritom na uvođenje dodatne potpore na razini EU u vidu naknade za oprašivanje po pčelinjoj zajednici.
Ružica Vukovac (NZ) ne vjeruje da hrvatski poljoprivednici mogu preživjeti od predviđenog iznosa omotnice za idućih pet godina, sa čime se složio i potpredsjednik Ceha poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva Hrvatske obrtničke komore Mato Brlošić spomenuvši visoke zahtjeve europske politike, osobito u pogledu zaštite okoliša te visok porast cijena i niske potpore.
Zastupnika Stipana Šašlina (HDZ) ohrabruje namjera da se ZPP-om podupru mješovita poljoprivredna gospodarstava koja se bave ratarstvom i stočarstvom.
U kontekstu Prijedloga direktive Europske komisije o praćenju i otpornosti tla, dekan zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivica Kisić skrenuo je, pak, pozornost na manje poznatu činjenicu o nepostojanju europskog propisa o tlu, pozvavši da se prilikom izrade europskih i nacionalnih propisa povede računa o lokalnim značajkama.
David Pejić, vlasnik najstarijeg hrvatskog eko-gospodarstva i najbolji ekološki poljoprivrednik u EU u 2022. godini, ukazao je na sociološki problem budućnosti poljoprivrede. –Nedostaje nam vizija za poljoprivredu. Mladi se ne vide u modernoj, konvencionalnoj poljoprivredi i tu nam se pojavljuje „marketinški“ problem kako mlade iz urbanih sredina privući na selo s novom vizijom njihovog života u poljoprivredi, a to se ne može riješiti potporama, uvjeren je Pejić.
Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore ukazala je na kontinuirano uvođenje novih propisa koji prate ambiciozne planove u pogledu zaštite okoliša. S obzirom na prosječnu dob poljoprivrednika (58 godina), na problem prenormiranosti ukazao je i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović koji smatra kako ona predstavlja nepremostivu zapreku, predloživši da se u sedmogodišnjem razdoblju od 2028. do 2035. predvidi smanjenje zahtjeva u pogledu administrativne dokumentacije potrebne za bavljenje poljoprivredom.
Na potrebu uvođenja mjera za spašavanje ruralnog prostora odnosno pomoć pri stambenom zbrinjavanju mladih obitelji koje se žele baviti poljoprivredom ukazala je i Petir koja je zaključno apelirala da se u sklopu dijaloga saborskog Odbora za poljoprivredu s Europskom komisijom razmotri inicijativa Odbora o uvođenju potpora po pčelinjoj zajednici. –Po uzoru na hrvatsku naknadu za opće korisne funkcije šuma, valjalo bi razmotriti uvođenje europske naknade za oprašivanje, jer bez pčela i oprašivača nema života, nema proizvodnje hrane i to moramo znati vrednovati, kazala je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.
Integralnu snimku sjednice: 120. sjednica Odbora za poljoprivredu (youtube.com)